BURNE REAKCIJE

EU izrazila sućut Iranu, Slovenac izazvao val zgražanja: ‘Koji bijedni ‘hashtag‘. Sram vas bilo!‘

Objave su izazvale buru na društvenim mrežama dijela zastupnika Europskog parlamenta, političkih dužnosnika i nepoznatih korisnika
 Ahmad Al-rubaye/Afp

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i šef europske diplomacije Josep Borrell izrazili su sućut Europske unije nakon pogibije iranskog predsjednika Ebrahima Raisija, što je izazvalo ozlojeđene reakcije na društvenim mrežama u kojima se europske dužnosnike, između ostalog, podsjeća da se radi o "krvniku" i "masovnom ubojici".

"EU izražava iskrenu sućut zbog smrti predsjednika Raisija i ministra vanjskih poslova Hoseina Amira-Abdolahiana, kao i ostalih članova njihovog izaslanstva i posade u helikopterskoj nesreći. U mislima smo s vašim obiteljima", napisao je Michel na X-u.

Njihove objave izazvale su buru na društvenim mrežama dijela zastupnika Europskog parlamenta, političkih dužnosnika i nepoznatih korisnika.

"Možete li pogledati u oči hrabrim ženama i borcima za slobodu Irana? Sram vas bilo", poručio je na X-u švedski zastupnik EP-a iz Europske pučke stranke (EPP) Michael David Lega, član Odbora EP-a za vanjske poslove i ljudska prava.

"Ne u moje ime", napisao je nizozemski političar Geert Wilders iz krajnje desnice.

Bivši belgijski državni tajnik Theo Francken, iz nacionalne stranke Novi flamanski savez, osudio je "izraze sućuti u ime EU-a za smrt jednog krvnika i jednog masovnog ubojicu", aludirajući na Raisija koji je kasnih 80-ih bio član zloglasnog "Povjerenstva smrti" koje je nadgledalo smaknuća političkih zatvorenika. Zbog svoje je okrutnosti prozvan "krvnikom Teherana".

Abdolahain je nakon napada Hamasa na Izrael 7. listopada primio čelnika te palestinske islamističke organizacije Ismaila Haniyeha i čestitao mu.

"Diplomacija, tj. dijalog, uključujući i s režimima s kojima imamo duboka neslaganja" je opravdana, rekla je Michelova glasnogovornica Ecaterina Casinge, tvrdeći da je "održavanje dijaloga s Iranom ključno kako bi se izbjegla eskalacija u regiji".

U nedjelju je EU, na zahtjev Irana, aktivirao svoj sustav brzog mapiranja, poznat kao Copernicus, kako bi pomogla u potrazi za srušenim helikopterom. Europski povjerenik za krizna upravljanja, Slovenac Janez Lenarčić u toj je objavi kao ključnu riječ naveo #EUSolidarity i također izazvao val zgražanja i nezadovoljstva.

"Žalosti me smrt Mashe Amini i toliko puno žena i njihovih pristaša koje je ubio iranski režim. Šokirana sam da je Lenarčić objavio poruku u ime EU-a i predložio aktivaciju europskog sustava solidarnosti kako bi se spasilo iranskog predsjednika. Europska solidarnost. S kim? I s čijim novcem?", zapitala se belgijska zastupnica u EP-u Assita Kanko iz Europskih konzervativaca i reformista (ECR), a prenosi Politico.

Marie-Agnes Strack-Zimmermann, jedna od vodećih kandidata liberala na europskim izborima u lipnju, je na X-u napisala da joj je "apsolutna misterija kako Europska komisija može pokazati #EUSolidarnost s Iranom".

"Koji bijedni ‘hashtag‘, koja sprdnja s hrabrim borcima za ljudska prava u Iranu. Očekujem objašnjenje", poručila je njemačka liberalka.

Papa Franjo je izrazio sućut iranskom vrhovnom vođi, ajatolahu Aliju Hameneju i izrazio "duhovnu bliskost" s nacijom u "ovom teškom trenutku".

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u ponedjeljak je objavio dan žalosti i izrazio sućut "našoj iranskoj braći".

Iran objavio petodnevnu žalost, izbori vjerojatno do kraja lipnja

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei proglasio je petodnevnu žalost nakon smrti predsjednika zemlje Ebrahima Raisija, javio je BBC, dok je Iranska studentska novinska agencija (ISNA) izvijestila da bi predsjednički izbori u Teheranu poslije smrti predsjednika Ebrahima Raisija mogli biti održani već u lipnju.

Ajatolah Khamenei rekao je najavljujući petodnevnu žalost da je izrazio sućut "dragom narodu Irana".

Vezano uz predsjedničke izbore govori se o 28. lipnja kao o mogućem datumu, dok bi se kandidati mogli početi prijavljivati 28. svibnja, navela je ISNA pozivajući se na glasnogovornika izbornog tijela.

Kandidate mora odobriti Starateljsko vijeće, tijelo sačinjeno od viših klerika i pravnih dužnosnika koje je u prošlosti imalo sklonost isključivati kandidate koji zagovaraju reforme.

Iranski predsjednik izravno se bira na četverogodišnji mandat. Raisi je izabran u lipnju 2021.

Predsjednik funkcionira kao čelnik vlade, no ne i kao čelnik države. Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei čelnik je države i ima posljednju riječ u svim strateškim pitanjima.

Raisi je poginuo u padu helikoptera u planinskom području sjeverozapadnog Irana, zajedno s ministrom vanjskih poslova Hoseinom Amir-Abdolahianom.

Državni mediji potvrdili su da su poginuli nakon pada helikoptera u kojem su putovali u nedjelju.

Raisi (63) bio je najavljivan kao mogući nasljednik vrhovnog vođe.

U međuvremenu, potpredsjednik Mohamad Mokhber imenovan je da preuzme privremene dužnosti.

Iranska vlada također je imenovala zamjenika ministra vanjskih poslova Ali Bagheri Kanija za vršitelja dužnosti ministra vanjskih poslova. (Hina)

Njemačka: Tužba ICC-a ostavlja lažan dojam jednakosti

Njemačka je u ponedjeljak izrazila žaljenje što odluka tužitelja Međunarodnog kaznenog suda (ICC) da zatraži naloge za uhićenje protiv izraelskog premijera, njegovog ministra obrane s jedne strane i trojice čelnika Hamasa s druge strane ostavlja "lažan dojam jednakosti” između ovih dužnosnika.

"Istovremeni zahtjev za izdavanje naloga za uhićenje protiv čelnika Hamasa, s jedne strane, i protiv dvojice izraelskih dužnosnika, s druge strane, dao je lažan dojam jednakosti", navodi se u priopćenju njemačkog ministarstva vanjskih poslova koje izražava poštovanje "neovisnosti" ICC-a.

Berlin dodaje da će haški sud "morati ocijeniti vrlo različite činjenice", nakon zahtjeva tužitelja. "Čelnici Hamasa odgovorni su za barbarski masakr tijekom kojeg su 7. listopada muškarci, žene i djeca brutalno ubijeni, silovani i oteti u Izraelu, Hamas nastavlja držati izraelske taoce u neopisivim uvjetima, napadati Izrael raketama i koristiti civilno stanovništvo Gaze kao živi štit", navodi se.

Suočena s tim, "izraelska vlada ima pravo i dužnost zaštititi i obraniti svoje stanovništvo od ovih akcija", dodaje ministarstvo koje navodi da se u tom pogledu "moraju primjenjivati ​​međunarodno humanitarno pravo i sve njegove obveze".

U osmom mjesecu rata u Pojasu Gaze, tužitelj Međunarodnog kaznenog suda Karim Khan u ponedjeljak je zatražio naloge za uhićenje Benjamina Netanyahua i ministra Yoava Gallanta za zločine uključujući "namjerno izgladnjivanje civila", "namjerno ubojstvo" i "istrebljenje i/ili ubojstvo" ”.

Optužbe protiv čelnika Hamasa, uključujući njegovog vođu u Gazi Yahya Sinouara, uključuju "istrebljenje", "silovanje i druge oblike seksualnog nasilja" i "uzimanje talaca kao ratni zločin", navodi agencija France Presse.

Na sucima ICC-a je da ispitaju ovaj zahtjev. “Sud će morati odgovoriti na brojna teška pitanja, uključujući pitanje svoje nadležnosti i komplementarnosti istraga dotičnih pravnih država, poput Izraela”, smatra Berlin, budući da Izrael nije država stranka ICC-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. listopad 2024 11:54