Predsjednica Ursula von der Leyen u ponedjeljak će predsjedati izvanrednim sastankom europskih povjerenika dok sukob Izraela i Sjedinjenih Američkih Država s Iranom eskalira, a sve to nakon što se 27 ministara vanjskih poslova EU-a nije uspjelo odmah usuglasiti oko zajedničke izjave, piše Politico.
Dok su projektili padali diljem Bliskog istoka i rasle bojazni od prijetnje Cipru, EU je prešao u krizni režim - sazvani su hitni nedjeljni sastanci i isplaniran je niz izvanrednih okupljanja. Bruxelles sada pokušava usuglasiti jedinstven vanjskopolitički odgovor u regiji u kojoj nema snažan utjecaj, dok istodobno rješava izazove na više frontova - od rata u Ukrajini do napetosti sa SAD-om.
Dodatni razdor pokazala je činjenica da su čelnici tzv. E3 - Emmanuel Macron, Friedrich Merz i Keir Starmer - u nedjelju navečer objavili znatno oštriju izjavu nego što je to nekoliko sati ranije uspjela učiniti EU.
Opasnost od napada na EU
Latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braže poručila je da je prioritet EU-a zaštita civila, deeskalacija sukoba te omogućavanje iranskom narodu da izrazi svoju volju, uz istodobnu neupitnu potporu Ukrajini i nastavak pritiska na Rusiju.
Izvanredni sigurnosni sastanak u Bruxellesu poklapa se s ranije planiranim okupljanjem europskih ministara na Cipru. To dolazi nakon dva dana intenzivnog američko-izraelskog bombardiranja iranskih gradova s ciljem rušenja režima. U zračnim napadima ubijen je vrhovni vođa Ali Hamenei, nakon čega je Teheran pokrenuo protuudare diljem regije.
Prema dužnosniku Europske komisije, rizik od napada na Cipar, najbližu članicu EU-a tom području, ocijenjen je ‘visokim‘. Cipar, koji trenutačno predsjeda Vijećem EU-a, za utorak je sazvao sastanak u okviru Mehanizma integriranog političkog odgovora na krize, formata koji je ranije korišten tijekom pandemije covida-19, migracijske krize i početka rata u Ukrajini. Cilj je procijeniti posljedice po unutarnju sigurnost, trgovinu i opskrbu energijom.
Ovoga tjedna planiran je i sastanak ministara vanjskih poslova EU-a s kolegama iz zemalja Perzijskog zaljeva.
- Hitni sastanci moraju se održavati na sve strane, rekao je jedan visoki diplomat, naglasivši da je riječ o prekretnici za Bliski istok, Europu i SAD.
VIDEO Srušen američki F-15. Kuvajćani spašavali katapultiranog pilota, šire se dramatične snimke
Spor oko međunarodnog prava
Macron, Merz i Starmer poručili su da će poduzeti korake za obranu interesa svojih zemalja i saveznika, uključujući ‘nužne i razmjerne obrambene mjere‘ kako bi se uništila iranska sposobnost lansiranja projektila i dronova. Najavili su suradnju sa SAD-om i regionalnim partnerima.
Nekoliko sati ranije EU je, nakon dvoipolsatne videokonferencije ministara vanjskih poslova, objavio uravnoteženu izjavu u kojoj poziva na puno poštivanje međunarodnog prava, traži od Irana da zaustavi razvoj raketnog programa te naglašava potrebu obnove regionalne sigurnosti i zaštite temeljnih sloboda iranskog naroda.
No dio ministara strahovao je da bi pozivanje na ‘međunarodno pravo‘ moglo biti protumačeno kao kritika američkog predsjednika Donalda Trumpa i izraelske vlade.
Stavovi su se razlikovali i javno: španjolski premijer Pedro Sánchez osudio je američko-izraelske udare, upozorivši da vode prema nesigurnijem i neprijateljskijem svjetskom poretku, dok je Merz poručio da ‘nije vrijeme za dociranje saveznicima‘.
Na kraju su sve države članice odobrile zajedničku izjavu, uz poruku da će EU poduzeti ‘sve potrebne korake‘ kako bi zaštitio svoje građane zahvaćene sukobom. Ipak, ranije tijekom dana veleposlanici nisu uspjeli postići konsenzus, a prema diplomatskim izvorima, Mađarska je u početku odbijala dati suglasnost.
Budimpešta je pritom otvorila nepovezanu temu potpore Ukrajini, spominjući oštećeni naftovod koji doprema rusku naftu u srednju Europu. Mađarska već tjednima optužuje Ukrajinu da ga drži izvan funkcije te je zbog toga blokirala zajam od 90 milijardi eura Kijevu.
U ovom trenutku možda i najmoćniji čovjek Irana prelomio. Trumpu javno poslao poruku preko X-a
Iranski protuudari
Nakon što su američko-izraelski napadi na Teheran usmrtili vrhovnog vođu i više visokih iranskih dužnosnika, Iran je uzvratio snažnim napadima na američke vojne baze u Bahreinu, Iraku, Jordanu, Kuvajtu, Omanu, Kataru, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
U Dubaiju je pogođen luksuzni hotel koji je planuo, dok je u glavnom gradu Bahreina projektil pogodio bazu američke mornarice. U napadima su poginula trojica američkih vojnika. Trump je izjavio da očekuje kako će američka operacija protiv Irana trajati oko četiri tjedna ili kraće.
Veleposlanici EU-a raspravljali su o sigurnosti europskih državljana u regiji te o mogućim posljedicama po Uniju, uključujući poremećaje zračnog i pomorskog prometa, osobito ako bi bio zatvoren Hormuški tjesnac, ključni plovni put kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte.
Cipar je u nedjelju demantirao navode da je bio meta iranskih projektila, nakon što je britanski ministar obrane John Healey izjavio da su ‘dvije rakete ispaljene u smjeru Cipra‘.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....