U nastavku donosimo:
- što podrazumijeva ideja „obrnuto proširenje” i kako bi Ukrajina dobila mjesto za stolom EU uz postupni pristup pravima i obvezama
- koje političke opcije i modeli o pristupanju kruže Bruxellesom, uključujući ulogu Ursule von der Leyen
- kakve bi prepreke mogli postaviti čelnici poput Viktora Orbána i koje alate EU razmatra
- zašto se plan veže uz viziju „Europe više brzina” Emmanuela Macrona i širi regionalni kontekst
- iskustva i stavovi diplomata i dužnosnika uključenih u povjerljive razgovore te reakcije iz Kijeva
Europska unija priprema dosad neviđeni plan koji bi Ukrajini mogao osigurati djelomično članstvo u EU već sljedeće godine, konkretno od 1. siječnja 2027. Iako je sve još uvijek u ranoj fazi, ono što se zna predstavljalo bi dramatičnu promjenu u načinu na koji Unija uključuje nove zemlje u članstvo.
Ideja je da će Ukrajina dobiti mjesto za stolom EU i postupan pristup pravima i obvezama dok će istovremeno nastaviti reforme dok je još "u procesu". Ovaj pristup se neformalno naziva "obrnuto proširenje" i označava pridruživanje na početku procesa, a ne na kraju, kako je to uobičajeno sa svim zemljama kandidatima. U Bruxellesu vjeruju da će brzi ulazak Ukrajine u EU smanjiti rizik da Kijev izgubi motivaciju i ukrajinskim vlastima omogućiti potrebno vrijeme za dovršetak reformi pravosudnog sustava, institucija i upravljanja. Istovremeno, EU naglašava da "neće biti prečaca" ni smanjenja kriterija.
‘Obrnuto proširenje‘
Ideja nije sasvim nepoznata. U prosincu 2025. objavljeno je da će se Ukrajina, ako se završi rat s Rusijom, pridružiti Europskoj uniji do 1. siječnja 2027. Vlasti u Kijevu potvrdile su da je taj rok uključen u američki mirovni plan od 20 točaka. Međutim, zbog protivljenja nekih država članica, pristupanje Ukrajine EU sljedeće godine moglo bi se pokazati nemogućim. Njemački kancelar Friedrich Merz ocijenio je ovaj datum nerealnim jer svaka zemlja kandidatkinja mora ispuniti Kopenhagenske kriterije, što je proces koji obično traje nekoliko godina.
Zato najnovija ideja EU podsjeća na nacrt "Europe više brzina" francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je on iznio više puta od svog dolaska na vlast 2017. godine. Najnovija verzija neformalno se naziva "obrnuto proširenje" jer zapravo uvodi zemlje u blok na početku procesa ispunjavanja kriterija, a ne na kraju.
Na temelju razgovora s pet diplomata iz različitih zemalja, tri dužnosnika EU i dva ukrajinska dužnosnika, kojima je zajamčena anonimnost da bi mogli govoriti o povjerljivim pregovorima, Politico je identificirao pet koraka u ovom planu. Vlade članica EU na sastanku u Bruxellesu u petak ispitivale su predsjednicu Komisije Ursulu von der Leyen o naporima da se izađe iz zastoja u primanju novih članica. Prema diplomatima koji su sudjelovali u raspravi, ona je iznijela različite opcije i modele koje EU razmatra, a među njima je bila i ideja "obratnog proširenja".
"Cilj nije sniziti kriterije, nego poslati snažnu političku poruku zemljama čiji je pristupni put zaustavljen zbog rata ili protivljenja iz nekih država - ne samo Ukrajini nego i Moldaviji i Albaniji. Agresorski rat traje već četiri godine. Ukrajincima je potrebna podrška. EU mora pružiti tu podršku, politički i psihološki", ispričao je anonimni diplomat za Politico.
Što će reći Orban?
Temelji brzog pristupanja ukrajinske države Europskoj uniji postavljeni su još 18. kolovoza 2025. prilikom zajedničkog posjeta predsjednika Volodimira Zelenskog i europskih čelnika Bijeloj kući. Donald Trump je čak nazvao mađarskog premijera Viktora Orbána, otvorenog protivnika Ukrajine, da bi ga obavijestio da je europska integracija Ukrajine postala važna tema za Sjedinjene Države. Međutim, nije se očekivalo da će Orbán odmah popustiti, a razlog je poznat: on sigurno neće odustati od svojih ključnih pozicija prije parlamentarnih izbora u Mađarskoj, koji će se održati 12. travnja.
I u Kijevu su svjesni da Ukrajina ni na koji način ne može ispuniti sve što traži EU u sljedećih deset mjeseci. Primjerice, predsjednik Zelenski je odgovarajući na pitanje EuroPravde ovog tjedna rekao da Ukrajina namjerava biti tehnički spremna 2027., a detaljnije je objasnio svoj stav u intervjuu za češki list Rozhlas. Ondje je izravno priznao da je 2027. poželjna, ali moguće su različite opcije i sve ovisi o dogovorima s Europom: "Ne kažem da se radi o 1. siječnju, no voljeli bismo da se to dogodi 2027. Ukrajina će tehnički biti spremna. Ali to ovisi o pristanku naših partnera i ne mogu govoriti u njihovo ime."
Ulazak Ukrajine na početku 2027. važan je i jer se u toj godini održava nekoliko izbora i moglo bi doći do promjene sadašnjih proukrajinskih čelnika u nizu europskih zemalja. Konkretno, u travnju će Francuska izabrati novog predsjednika, a Emmanuel Macron, koji je zemlju vodio dva mandata, odstupit će s dužnosti. U Italiji se krajem 2027. očekuju parlamentarni izbori, a nije jasno hoće li Giorgia Meloni zadržati premijersko mjesto. Naposljetku, u studenom su zakazani parlamentarni izbori u Poljskoj i upitno je hoće li preživjeti vlada Donalda Tuska, koja jako podržava Ukrajinu protiv Rusije.
S druge strane, pozitivno je da se do sada niti jedna europska vlada, kao i ni jedan čelnik, nije usprotivila ideji "obrnutog proširenja". Primjerice, Merzova izjava o "nemogućnosti pristupanja" odnosila se na određeni datum, 1. siječnja 2027. On je, i to ne slučajno, naglasio taj datum, ostavljajući stratešku neizvjesnost oko toga je li pristupanje Ukrajine EU moguće kasnije od 2027.
Kraj rata nije blizu
Čak ni Viktor Orbán, za kojeg je borba protiv nekakve "ukrajinske prijetnje" postala jedan od glavnih elemenata predizborne strategije i koji od 2022. svojim biračima govori da Ukrajina ne može biti primljena u EU, nikada nije bio protiv uvrštavanja ove stavke u mirovne sporazume, piše Ukrajinska Pravda.
Ali ako Trumpovo umijeće pregovaranja ne uspije slomiti Orbána, EU ima još jednu kartu: ponovno aktiviranje članka 7. Ugovora o EU protiv Mađarske. Članak 7., koji se primjenjuje kada se smatra da je neka zemlja u opasnosti od kršenja temeljnih vrijednosti bloka, najozbiljnija je politička sankcija koju EU može nametnuti jer suspendira prava članice, uključujući i pravo glasa o primanju novih zemalja. EU još nema namjeru povući taj potez, smatrajući da bi to išlo na ruku Orbánu uoči izbora u travnju. Međutim, u Bruxellesu procjenjuju mogu li dobiti podršku država članica za korištenje tog alata ako Orbán bude ponovo izabran i nastavi opstruirati donošenje odluka. Takav potez je "apsolutno moguć", doznaje Politico.
Međutim, sve ovo je teorija ako Rusija ne zaustavi agresiju, a Kremlj ne pokazuje takve namjere, osim ako Ukrajina pristane na zahtjeve, koji znače da je kapitulirala.
Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u ponedjeljak je pozvao Ruse da se ne oduševljavaju najavama skorog mira. "Sve je to lijepo ako želimo postići mir u Ukrajini, ali još nismo ondje. Pregovori su u tijeku; drugi krug održan je u Abu Dhabiju i još je dug put pred nama", rekao je u intervjuu za NTV povodom Dana diplomata.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....