Oko 300 sudionika konferencije o ubrzavanju rasta u EU, među kojima su bili stručnjaci, poduzetnici te predstavnici vlada i Europske komisije, gotovo se jednoglasno složilo da Europska unija mora osloboditi svoj potencijal za brži rast kako bi držala korak s ostatkom svijeta.
Konferenciju su u Bruxellesu, u Europskom socijalnom i gospodarskom odboru, organizirali ‘Future 500‘ u suradnji s Atlantskim vijećem, a ključna tema bila je stvaranje budućih poduzeća koja će predvoditi rast u EU.
Stjepan Orešković, osnivač i većinski suvlasnik Bosqar Investa i Future 500, ujedno i jedan od glavnih organizatora, naglasio je važnost okupljanja dionika iz različitih sektora kako bi zajedno definirali smjer u kojem Europa treba ići kako bi ubrzala rast i uspješno se suočila s izazovima.
Fortenova prodaje Jamnicu i PIK Vrbovec, doznajemo tko su kupci!
Orešković je istaknuo da, iako EU formalno ima jedinstveno tržište, ono u praksi i dalje funkcionira kao 27 odvojenih tržišta.
- Europa će bez stvaranja globalnih prvaka koji će poticati rast zaostajati za ostatkom svijeta. Imamo golemu štednju i velik potencijal, ali ga ne uspijevamo iskoristiti. Plan je identificirati u svakoj državi po 100 poduzeća s najvećim potencijalom rasta. Razvoj se temelji na tehnologiji i inovacijama, stoga je ključno da poduzetnici i znanstvenici djeluju s istim ciljem, rekao je Orešković.
Kako učiniti kompanije globalno relevantnima?
- Ovaj smo skup organizirali kako bismo okupili sve europske snage potrebne da Europa i svaka njezina država, uključujući i Hrvatsku, budu sposobne pokrenuti ubrzani rast svojih kompanija i učiniti ih globalno relevantnima, dodao je.
- Jedan od velikih problema jest to što u Europi u posljednjih 50 godina nije stvorena nijedna nova kompanija vrijednija od 100 milijardi. Poznato je koliki utjecaj takve kompanije imaju na gospodarstvo jer bez njih ne nastaju čitavi ekosustavi. Bez toga nema istraživanja, novih tehnologija ni patenata, upozorio je.
Europska povjerenica za financijske usluge i investicijsku uniju Maria Luis Albuquerque naglasila je da je za učinkovitije korištenje postojećeg kapitala nužna dublja integracija tržišta.
- Potrebno je pojednostaviti prekograničnu distribuciju fondova. Naša je infrastruktura previše fragmentirana i nedovoljno iskorištena. Konkurentna Europa znači aktiviranje cjelokupnog potencijala – od banaka i osiguravatelja do mirovinskih fondova i obiteljskih štednji, rekla je.
Direktorica Uprave za rast u Europskoj komisiji Kerstin Jorna istaknula je da EU, s BDP-om od 18 bilijuna eura, mora biti ambicioznija i bolje koristiti svoje kapacitete. Podsjetila je da 99 posto poduzeća u Uniji čine mala i srednja poduzeća (SME) te dodala kako će fond konkurentnosti, nakon što se počne primjenjivati, značajno potaknuti rast. Pozvala je države članice da njegovu provedbu omoguće što prije.
Veličina ključna za jačanje konkurentnosti
Povjerenica za proširenje Marta Kos, govoreći o ulozi proširenja u jačanju europske konkurentnosti, istaknula je da bi ulazak zemalja Zapadnog Balkana te Ukrajine, Moldavije i Gruzije povećao Uniju za više od 50 milijuna stanovnika, čime bi se ponovno približila brojci od 500 milijuna, koliko je imala prije Brexita. Prema njezinu mišljenju, upravo je ta veličina ključna za jačanje globalne konkurentnosti EU.
Kos je naglasila i da je mir preduvjet za rast investicija.
- Nije prvi put da smo suočeni s ratom, imali smo to i na Zapadnom Balkanu. No razlika je u reakciji Europe. Tada se Europa ponašala kao da se rat ne događa na njezinu teritoriju, dok je danas situacija drugačija. Rat u Ukrajini započeo je u trenutku kada se ta zemlja odlučila na jače povezivanje s Europskom unijom, rekla je.
Philip Rösler, bivši vicekancelar Njemačke, istaknuo je koliko je proširenje bilo važno za gospodarski rast, kako u starim, tako i u novim državama članicama. Kao primjer naveo je rast njemačkog izvoza prema novim članicama, ali i povećanje investicija.
Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Mikuš Žigman govorila je o utjecaju članstva na gospodarski rast Hrvatske, koji je danas među najvišima u EU. Podsjetila je da je stopa nezaposlenosti u trenutku ulaska u Uniju iznosila 16,6 posto, dok je danas ispod pet posto. Hrvatska je tada bila na 61 posto prosječnog BDP-a EU, a danas je na 78 posto. Od pristupanja do danas prosječna razina stranih investicija iznosila je oko 30 milijardi eura.
Jorn Fleck iz Atlantskog vijeća i Orešković najavili su nastavak ove inicijative kroz Bledsku školu menadžmenta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....