Europa mora samopouzdano odgovoriti na demografske promjene i raspolaže instrumentima za to

Europsko stanovništvo sve je starije. Djece ima manje nego u prošlosti. Natalitet je od 1964. do 2024. pao sa 6,8 milijuna na 3,5 milijuna. Ta često navođena činjenica EU-u stvara cijeli niz problema. Tko će raditi kako bi se mogle isplaćivati mirovine? Tko će se brinuti o starijim osobama? Tko će uvoditi inovacije i stvarati konkurentna poduzeća? Čini se neizbježnim da se negativni trend nastavi. Kao da nam je to sudbina.

Sedam godina sam europska povjerenica za demografiju i mogu vam reći sljedeće: demografske promjene već su u tijeku. Međutim, sudbina ne mora biti zapečaćena. Situacija je složena, ali imamo političke instrumente za rješavanje problema demografije. To je prava prilika za djelovanje.

Stoga mi dopustite da ponovim: europsko stanovništvo sve je starije. No to može biti i dobra vijest. Djelomično i zato što očekivani životni vijek i dalje raste. Vjeruje se da će djeca rođena danas u Europi živjeti dulje od 80 godina. Do 2100. godine žene će vjerojatno živjeti dulje od 90 godina. To znači da će više unučadi upoznati i zavoljeti svoje bake i djedove, razvijat će se nova tržišta za proizvode koja povećavaju dugovječnost, a inovacije u zdravstvu, tehnologiji ili financijskim uslugama može koristiti više osoba. Sve to omogućit će intenzivniju gospodarsku aktivnost, posebno u srebrnom gospodarstvu.

S druge strane, stopa nataliteta smanjuje se u cijelom EU-u. Ta činjenica stvara poteškoće. Manji broj zaposlenih dovodi u pitanje održivost javnih proračuna za osnovne usluge kao što su zdravstvo, obrazovanje i mirovine. To znači da moramo ponovno razmotriti način na koji financiramo te sustave. Također, moramo se pobrinuti da potrebne prilagodbe ne preopterete mlađe generacije. Mlade odrasle osobe već se suočavaju s dvostrukim rizikom od siromaštva u usporedbi s osobama koje su bliže mirovini. Stoga se sva dobra rješenja moraju temeljiti na solidarnosti svih generacija.

Važno je da se ti problemi mogu riješiti odlučnom politikom utemeljenom na dokazima, kako je prikazano u našem novom Izvješću o demografiji, koje je proveo Zajednički istraživački centar Europske komisije.

Na primjer, zdravo starenje i preventivna zdravstvena skrb donose prednosti. Ljudima koji vode zdravije živote potrebno je manje pomoći i resursa, a dulje će pridonositi svojim zajednicama. To je prepoznao i EU, što se vidi u okviru stvaranja zdravstvene unije i borbe protiv raka. Naime, za svaki euro uložen u prevenciju uštedi se 14 eura na troškovima zdravstvene skrbi i produktivnosti.

Stambeno pitanje također je dio problematike. Njegovo rješavanje je glavni pokazatelj stabilnosti i dobrobiti pa je zato često i uvjet za stvaranje obitelji s djecom. Za osobe u dobi od 25 do 35 godina vlasništvo nad stambenim nekretninama smanjilo se za 16,3 % u razdoblju od 2007. do 2024. Europski plan za priuštivo stanovanje od 2025. naša je prva strategija za potporu državama članicama u rješavanju tog problema.

Važnu ulogu imaju i migracije. Kratkoročno nam mogu pomoći da odgovorimo na određene potrebe tržišta rada, pod uvjetom da njime i dalje upravljamo odgovorno i u skladu s relevantnim pravnim okvirom.

Isto bi se moglo reći i za poboljšanje sudjelovanja na tržištu rada. Danas je oko 20 % radno sposobnog stanovništva EU-a izvan tržišta rada. 37 milijuna radno sposobnih žena nezaposleno je ili neaktivno. Više od 4 milijuna ljudi dugotrajno je nezaposleno. Kad bi sve države članice dosegnule stopu sudjelovanja Švedske, koja je najviša u EU-u, negativan učinak starenja na broj radno sposobnog stanovništva mogao bi se gotovo u potpunosti neutralizirati.

Paket instrumenata za demografiju koji sam predložila 2023. državama članicama već pruža opsežne instrumente politike EU-a za svladavanje tih problema. Riječ je o konkretnim rješenjima. Međutim, moramo osigurati njihovu provedbu, a zatim otići i korak dalje.

Riječ o problemima koji zahtijevaju temeljito dugoročno praćenje i koordinaciju. Stoga se zalažem za osnivanje djelotvorne europske agencije za demografiju, koja bi podupirala rad nacionalnih tijela i povezala podatke i politiku. To će se riješiti u okviru Europskog demografskog foruma, koji će se prvi put sastati sljedeće godine i okupiti sve relevantne dionike. Sve dok se temeljimo na činjenicama, možemo biti sigurni da naša politika odgovara stvarnim potrebama ljudi.

Onima koji žive dulje moramo osigurati da vode ispunjene živote, a to znači dobro zdravlje i dodanu vrijednost u društvu, čak i u starijoj dobi. Mlađim osobama moramo omogućiti odgovarajuće uvjete da osnuju obitelj, kad na to budu spremni.

Nema prečaca. Posao pred nama bit će težak. Međutim, EU je spreman djelovati danas za bolje sutra.