‘Gradimo europski štit za zaštitu demokracije: usmjeren je na tri prioriteta‘

Godine 1999. prvi put sam sudjelovao na izborima. Imao sam 22 godine i kandidirao sam se na lokalnim izborima za gradsko vijeće u Passage Westu i Monkstownu u okrugu Cork u Irskoj. Kad sam kucao od vrata do vrata tražeći potporu ljudi u lokalnoj zajednici, naučio sam što je demokracija uistinu. Ona je u stvarnom angažmanu, na pragovima domova, u razgovorima, raspravama i kompromisima. Demokracija oživljava u društvenim centrima, crkvama, za kuhinjskim stolovima, u vožnji do škole.

U središtu demokracije je slobodna i otvorena rasprava. Nju ne definira dogovor o ishodu, nego dogovor o pravilima. Demokratski procesi i naši čuvari demokracije – slobodni i neovisni mediji, dinamično civilno društvo te slobodni i pošteni izbori – pravila su igre u EU-u. Oni osiguravaju zaštitu i jačanje naših demokratskih vrijednosti i stvaraju okvir za legitimno odvijanje demokratskih procesa.

U nogometnoj utakmici nisu potrebni samo talentirani igrači, nego i jasna pravila i sudac koji će ih provoditi. Sudac ne određuje tko pobjeđuje, ali osigurava da se igra pošteno, da se prekršaji kazne i da se svaki tim natječe pod jednakim uvjetima. Bez te strukture nepoštene prednosti i kršenje pravila diktirali bi rezultate, nizale bi se prepirke i utakmica bi ubrzo postala kaos.

Demokracija funkcionira na isti način. Ulaganje u demokratske procese znači očuvanje jednakih uvjeta. To znači osigurati da građani imaju pristup slobodnim medijima, da civilno društvo može djelovati bez zastrašivanja te da se izbori provode transparentno i vjerodostojno. Kad ljudi vjeruju u pravednost postupka, vjeruju i u ishod, čak i ako njihova strana ne prevlada. Baš kao što pravila daju značenje nogometnoj utakmici, demokratski procesi daju legitimitet našem ponosnom europskom načinu života.

Međutim, u Europi i izvan nje autoritarni režimi nastoje zaobići volju građana primjenom hibridnih taktika – napadanjem infrastrukture, upotrebom botova za umjetno širenje iskrivljenih diskursa, iskorištavanjem kriminalnih mreža i pokušajima uplitanja u izbore. Cilj im je narušiti povjerenje, produbiti podjele i destabilizirati društva. Digitalna transformacija povećala je razmjer tih problema. Internet omogućuje brže širenje dezinformacija, algoritmi potiču ogorčenje, neovisni mediji suočavaju se s financijskim pritiskom, a alati umjetne inteligencije mogu narušiti našu percepciju stvarnosti.

Ti pritisci ugrožavaju samu bit naših demokracija – svakodnevne slobode, prava i zaštite koje nam omogućuju otvoren i siguran život. Demokracija EU-a oslanja se na sposobnost da govorimo bez straha, pristupamo neovisnim vijestima, sudjelujemo na poštenim izborima, slobodno se udružujemo u civilnom društvu i donosimo osobne odluke bez nepotrebnog uplitanja.

Stoga moramo hitno djelovati kako bismo zaštitili naša temeljna prava za buduće generacije – i imamo plan za to.

Europski štit za zaštitu demokracije, koji je Europska komisija predstavila prošlog studenoga, pomoći će osigurati da utakmica i dalje ima suca. Riječ je o odlučnom prelasku s ad hoc odgovora na strukturirani okvir za zaštitu i jačanje demokracije u cijelom EU-u. Zaštita demokracije ne može se oslanjati samo na pravo ili politiku, već iziskuje napore koji obuhvaćaju sve razine vlasti i cijelo društvo.

Europski štit za zaštitu demokracije usmjeren je na tri prioriteta: zaštitu integriteta informacijskog prostora, jačanje demokratskih institucija i izbora, uključujući neovisne medije i dinamično civilno društvo, te jačanje otpornosti društva i angažmana građana. Na tome trebaju raditi države članice pojedinačno, na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, te zajednički, na europskoj razini.

Kao europski povjerenik za demokraciju, moja je zadaća izravno se suočiti s pritiscima na demokratske sustave. Zato ću sljedeći tjedan, zajedno s ministrima i ministricama iz svih 27 država članica EU-a, započeti rad Europskog centra za demokratsku otpornost, vodeće inicijative u okviru Štita za zaštitu demokracije.

Centar će služiti strukturiranoj suradnji s državama članicama i među njima, s institucijama EU-a te s nekoliko zemalja koje žele postati punopravne članice EU-a. Objedinit će stručno znanje, poboljšati razmjenu informacija i podupirati mjere za suzbijanje prijetnji koje nadilaze granice. Zajedničkim radom možemo uspješnije uklanjati prijetnje našim dragocjenim demokratskim sustavima.

Okosnica Centra je koordinacija – nacionalnih stručnih znanja i kapaciteta EU-a za predviđanje, otkrivanje i pružanje odgovora na prijetnje. Prioriteti se utvrđuju zajednički, projekti se temelje na potrebama država članica, a suradnja dovodi do konkretnih rezultata.

Demokracija se temelji na povjerenju građana u sustave koji omogućuju demokratsko sudjelovanje.

Europski centar za demokratsku otpornost pobrinut će se da Europa može izravno odgovarati na prijetnje demokraciji i pobrinuti se da demokratska utakmica bude pravedna i vrijedna igre.

Demokracija se ne svodi samo na odabir naših čelnika; riječ je o obrani cijelog našeg načina života – našeg zajedničkog dostojanstva, pravde i jednakosti. Te se vrijednosti ne mogu prenijeti s vlada; svi mi moramo ih živjeti, obnavljati i jačati. Mladi i stari, u gradu i na selu, moramo se aktivirati, ponovno povezati i zajedno braniti demokratske vrijednosti koje nas povezuju.