Svijet čeka odgovor Trumpu. Ekstremna opcija uključuje zračnu bazu u Njemačkoj, stvari bi u tom slučaju mogle eskalirati

Postoji nekoliko opcija koje Europska unija kao političko‑ekonomski blok može iskoristiti da bi se suprotstavila najavi Donalda Trumpa da će carinama kazniti osam europskih zemalja zbog Grenlanda.

Od protucarina do nikad prije korištene „bazuke”, pet je mogućnosti o kojima će se raspravljati na sastancima ovog tjedna, piše američki dnevnik The Wall Street Journal te procjenjuje da je ipak malo vjerojatno da će EU povući veće poteze prije nego što Trumpove nove carine, kako je najavio, stupe na snagu 1. veljače. Ipak, političke reakcije na Trumpovu najavu o desetpostotnim carinama protiv deset europskih zemalja koje su se slanjem vojnika suprotstavile njegovim planovima za Grenland ne stišavaju se.

Donald Trump

Mehmet Eser/sopa/sipa Press/profimedia

Osim snažne uzbune u Europi, javio se i britanski premijer Keir Starmer, koji je za Trumpovu najavu rekao da je „pogrešna”, a i kanadski premijer izjavio je, nešto blažim riječima, da je zabrinut zbog Trumpovih prijetnji.

Kaskada mjera i protumjera

Među spomenutim opcijama koje Europa ima za odgovor su one ekonomske. EU može iskoristiti svoju poziciju najvećeg trgovinskog partnera Sjedinjenih Država i svoje tržište od 450 milijuna potrošača te obustaviti proces potpunog ukidanja carina na brojne američke proizvode koji je ranije ispregovaran, a koji je još u procesu ratifikacije. WSJ podsjeća da je nekoliko političkih blokova u Europskom parlamentu već pozvalo na zaustavljanje postupka ratifikacije.

Puhovski tvrdi: ‘Samo jedna osoba u Europi kuži Trumpa. Katastrofa je što se istovremeno događa u Hrvatskoj‘

Također, Unija može uvesti nove protucarine na neke američke proizvode i tim kanalom povećati pritisak na Trumpa. EU je sastavila popis američkih proizvoda čiji izvoz vrijedi više od 100 milijardi dolara, a na koje bi mogla uvesti uzvratne carine kao odgovor na Trumpove carine od prošle godine, piše WSJ, podsjećajući da taj popis uključuje proizvode poput maslaca od kikirikija, žvakaće gume i motocikala. Taj je plan odložen nakon što je blok postigao trgovinski sporazum s Trumpom kojim su američke carine smanjene za polovinu, no WSJ napominje da bi se sada, zbog prijetnje o novih 10 posto, blok mogao vratiti tom popisu. Odmazda bi potencijalno razljutila Trumpovu administraciju i dovela do nove eskalacije te kaskade mjera i protumjera između dvaju blokova.

Širenje vojne prisutnosti na Grenlandu

Najzvučnija opcija svakako je mjera koja je zbog opsega poznata pod nazivom „bazuka”. Riječ je o kombinaciji mjera zbog kojih bi EU bila u poziciji da istodobno provodi izvozne mjere, carini američke usluge, ograniči prava intelektualnog vlasništva i smanji sposobnost američkih kompanija da se javljaju na državne natječaje u Europi.

Taj skup mjera EU ima formalno na raspolaganju već dvije godine, ali nikad nije iskorišten. Smatra se sredstvom za krajnju nuždu, no dio članica i ranije je otvoreno zagovarao oštar pristup pritiscima s druge strane Atlantika i korištenje „bazuke”. Ova mjera može se koristiti ako se procijeni da neka zemlja primjenjuje ekonomsku prisilu nad EU. Prema sugovorniku WSJ‑a, Ignaciju Garciji Berceru, bivšem dužnosniku EU specijaliziranom za trgovinu, Trumpova prijetnja carinama zbog Grenlanda opravdava njezino korištenje. Za njezino korištenje Komisiji je potreban pristanak nešto iznad polovice članica u kojima živi barem 65 posto stanovnika. Međutim, prema jednom diplomatskom izvoru, za političko odobrenje podrška bi trebala biti veća od te formalno potrebne.

Potpisivanje trgovinskog sporazuma između Europske unije i Mercosura

Luis Robayo/Afp

Osim ekonomskih mjera, Europa može proširiti svoju vojnu prisutnost na Grenlandu, ubrzati planove za veće vojno trošenje ili promijeniti planove o kupnji vojnog hardvera od SAD‑a, piše WSJ. Međutim, mnogi najvažniji obrambeni sustavi koje koristi Europa proizvode se samo u Americi, a Europa se trenutačno muči s jačanjem vlastite vojne industrije.

Strategija "deriskinga" s Kinom

Ekstremna opcija za Europu bila bi ograničavanje ili otkazivanje američkog korištenja vojnih baza diljem Europe, a kao primjer se navodi zračna baza Ramstein u Njemačkoj. To bi bila ekstremna eskalacija i potencijalno bi izazvala Trumpovu prijetnju o povlačenju američkih snaga iz Europe. Takav scenarij ne želi ni jedna ni druga strana.

EU kao blok također ima opciju povećanja suradnje s ostatkom svijeta. Trumpova agresivna trgovinska politika i ponašanje prema tradicionalnom savezniku već su potaknuli Europu da pogleda i u druge smjerove tražeći partnere. EU je nakon desetljeća pregovora napokon potpisala trgovinski sporazum s Mercosurom, a objava se dogodila istog dana kad i Trumpove prijetnje zbog Grenlanda. EU se nada skoroj objavi novog trgovinskog sporazuma s Indijom već ovog mjeseca, a moguć je takav dogovor i s Australijom.

Osim toga, unatoč primamljivim ponudama iz Pekinga, EU je dosad čvrsto stajala uz svojeg tradicionalnog partnera, nastavljajući sa strategijom „deriskinga” s Kinom. Unutar te strategije, Europa se snažnije postavila prema subvencioniranim kineskim proizvodima na europskom tržištu te kineskim ograničenjima europskih poduzeća. Međutim, ovakve prijetnje iz Washingtona mogle bi Europu potaknuti da još jednom razmisli o toj strategiji, zaključuje WSJ.