Europska komisija je odlučila da se ne izjasni izvještajem o hrvatsko-slovenskom sporu oko arbitražne odluke o razgraničenju. Kako je danas istekao tromjesečni rok od kada je Slovenija pismom pokrenula postupak iz članka 259 Temeljnog Ugovora EU i u kojem roku je Komisija mogla objaviti svoj stav o tome, Komisija je odlučila da zasada ostane po strani i prepusti dvjema državama članicama da bilateralno pronađu riešenje ovog spora.
To je potvrdio Margaritis Schinas, glasnogovornik Europske komisije. On je rekao da Europska komisija ostaje spremna pomoći kao pošteni posrednik u, kako se izrazio, prijateljskom duhu.
Glasnogovornik Komisije je rekao da ne postoji pravna obveza Komisije da se o tome izjasni ili ne izjasni. Da je Komisija odlučila izdati izvješće o spomenutom sporu, oko kojeg je održala i usmeno saslušanje argumenata dviju strana, morala bi to objaviti do danas. No, odlučila je da to ne učini.
Slovenija je najavila ranije da će, sa ili bez potpore Europske komisije, Hrvatsku prijaviti sudu Europske unije za, kako Slovenija smatra, kršenje zakonodavstva EU. Hrvatska se s time ne slaže jer smatra da se radi iskjučivo o bilateralnom sporu, oko pitanje koje spade u međunarodno pravo, a ne u EU pravo.
Prošli tjedan je i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović rekla u Bruxellesu da bi bilo kakvo miješanje EU institucija u ovom sporu billo kontraproduktivo.
Slovenija ide samostalno na sud Europske unije
Danas istječe tromjesečni rok u kojemu se Europska komisija mogla opredijeliti o najavi Slovenije da će protiv Hrvatske pokrenuti tužbu pred sudom EU-a u Luksemburgu zbog neimplementiranja lanjske arbitražne presude o granici, a mnogo je znakova da će tehnička vlada Mire Cerara, koja je na dužnosti do izbora nove vlade, inzistirati na tužbi bez obzira na rezerviranost koju je u sporu Ljubljane i Zagreba iskazivala Komisija, navode u ponedjeljak slovenski mediji.
"Niti godinu dana nakon što je arbitražna presuda donesena nema nikakvog proboja prema njenoj implementaciji. Znakovi da će vrh Europske komisije zbog političkih kalkulacija popuštati Hrvatskoj sada su se obistinili, jer Bruxelles ne želi upotrijebiti instrumente pritiska na Zagreb kojima raspolaže", navodi u komentaru ljubljansko "Delo" od ponedjeljka.
Kako navodi Slovenska tiskovna agencija STA, Europska komisija do danas se nije očitovala o namjeri Slovenije da tuži Hrvatsku zbog navodnog kršenja europskog i međunarodnog prava, a budući da se njena reakcija niti ne očekuje, Slovenija formalno već od utorka ima mogućnost samostalno predati arbitražni spor s Hrvatskom sudu EU-a u Luksemburgu, kako je od samoga početka i najavljivala vlada premijera Mire Cerara koja je pri završetku svog četvorogodišnjeg mandata.
Kako u vezi sa stajalištem Bruxellesa navodi ljubljansko "Delo", tumačenjem da je granični prijepor dviju članica bilateralno pitanje Komisija u konkretnom slovensko-hrvatskom slučaju "nije zauzela neutralnu poziciju nego se stavila na hrvatsku stranu", što je, kako dodaje, blisko i ocjeni Cerarove vlade da na spor nije gledala kao na pravni problem, kako ga tumači Ljubljana, nego je djelovala politički "vodeći računa o stranačkim bojama", navodi list, ponavljajući tako u Sloveniji česte teze o navodnoj političkoj pristranosti u korist Hrvatske, zbog dominacije Europske pučke stranke (EPP) na na vrhu europskih institucija.
List navodi da u takvim okolnostima Sloveniji ne preostaje drugo nego Hrvatsku tužiti sudu EU-a, pri čemu je, kako podsjeća, Cerar do sada imao političku potporu stranaka.
Slovenska politika je do sada jedinstveno inzistirala da mora nastaviti započete pravne postupke. Hrvatsko očekivanje da će neki drugačiji raspored političkih snaga nakon izbora u Sloveniji to promijeniti i da će se otvoriti novi pregovori o sadržaju arbitraže čini se nerealnim. Zato je put prema tužbi jedino što u sadašnjim okolnostima preostaje Sloveniji, iako je u Uniji nepoželjno da se članice međusobno tuže", ocjenjuje se u komentaru "Dela".
Takva bi tužba, navodi list, zapravo ""depolitizirala" arbitražni spor i opet ga vratila u "pravne" okvire, navodi list.
Tužba nije bez rizika jer takvog predmeta na europskom sudu još nisu imali, ali bi se cijela priča time depolitizirala. Manevarski prostor Slovenije tužbom bi se proširio, a za Hrvatsku se ne bi zatvorila vrata u traženju nekog kreativnog rješenja koje bi omogućilo da dođe do implementacije presude, a da se Hrvatskoj ipak pruži častan izlazak iz situacije. U protivnom, došlo bi do latentnog sukoba Ljubljane i Zagreba, koji bi za koju godinu primorao Ljubljanu da možda blokira ulazak Hrvatske u Schengen ili eurozonu, a to ne bi bilo ni u čijem interesu, zaključuje vodeći slovenski list.
Slovenija je pokrenula postupak pred Europskom komisijom u skladu s člankom 259. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, tvrdeći da Hrvatska, nepriznanjem i neprovedbom arbitražne odluke od 29. lipnja 2017., krši pravo Europske unije, što Hrvatska argumentirano negira i što je na zahtjev Komisije naglasila i prilikom usmenog očitovanja o najavi slovenske tužbe.
Suprotno Sloveniji, koja tvrdi da je Hrvatska odbijanjem arbitražnog rješenja kršila europsko i međunarodno pravo te da je zato loš uzor zemljama na jugoistoku Europe koje i same imaju međusobne sporove a žele u EU, Hrvatska je u svom očitovanju pred Komisijom navela da je iz arbitražnog postupka, u koji je pred ulazak u EU ušla u dobroj vjeri, izašla nakon što ga je Slovenija kompromitirala i tako mu oduzela vjerodostojnost, ali da je otvorena za razgovore o rješenju bilateralnog spora, bilateralno ili pred nekom međunarodnom pravnom ustanovom. (Hina)