- Nemojte zanemariti važnost onoga što se događa u Bosni i Hercegovini. To će oduzeti važan dio našeg vremena na današnjem sastanku jer nacionalistička i separatistička retorika u BiH jačaju i ugrožavaju stabilnosti, čak i teritorijalni integritet zemlje. Ministri bi trebali donijeti odluke o tome kako zaustaviti tu dinamiku u Bosni i Hercegovini kako bi se spriječilo da se zemlja raspadne na komadiće - rekao je šef europske diplomacije Josep Borrell, poručujući da bi ministri trebali usvojiti neke odluke o tome.
Diplomatski izvori navode da se pod "nekim odlukama" misli na moguće sankcije protiv Milorada Dodika jer postupci Republike Srpske koja preuzima ovlasti iz državne razine u ruke entiteta vide se kao najveća ugroza BiH. Ovo je prvi sastanak na kojem će se razgovarati i o sankcijama iako se ne očekuju odluke. EU ima okvir prema kojemu može uvesti sankcije.
No, hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman ne misli da će rasprava ići u tom smjeru.
- Nema puno vremena za to, fokus je na krizi na europskim istočnim granicama. Mi upozoravamo na to da ne bude domino-efekta, da kriza na istočnim granicama ne utječe na krizu na zapadnom Balkanu - rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova.
'Šansa dijalogu'
Hrvatsku su diplomati dosad spominjali kao jednu od država iz skupine onih koje ne podržavaju sankcije protiv Dodika jer žele "dati šansu dijalogu".
EU će i s današnje rasprave o BiH poslati poruku o nužnosti izbornih i ustavnih promjena kako bi budući izbori zakazani za jesen bili u skladu s europskim standardima. No, većina u EU smatra da se treba poslati poruka da se izbori trebaju održati u zakazanom roku "bez obzira na ishod pregovora o izmjenama". To Hrvatska ne podržava. Hrvatski ministar vanjskih poslova Radman u Bruxellesu je rekao da bi održavanje izbora prema sadašnjem sustavu samo produbilo krizu.
- Održe li se izbori pod ovakvim uvjetima, mi upozoravamo da bi oni destabilizirali državu, da neće pridonijeti ničemu dobrom, nego će se kriza nastaviti i biti još veća - rekao je Grlić Radman danas u Bruxellesu uoči početka sastanka ministara vanjskih poslova EU.
On je rekao kako je važno osvijestiti kod drugih država članica koliko je za stabilnost, prosperitet i funkcionalnost BiH važna promjena izbornog zakona koji će zadovoljiti sva tri konstitutivna naroda i ostale.
Igralište drugih aktera
Austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg upozorio je na opasnost da regija Zapadnog Balkana ne postane igralište nekih aktera izvan EU.
- Integritet Bosne i Hercegovine ne može doći u pitanje. Moramo biti jako pažljivi kako Bosna i Hercegovina i Balkan ne bi postali igralište za aktere izvan EU - rekao je Schallenberg koji je "krajnje opasnim" ocijenio najave vođe Srba u BiH Milorada Dodika o preuzimanju nadležnosti s državne na entitetskoj razini.
Na pitanje koji je trenutačno veći problem, secesionističke najave iz RS-a ili pitanje izborne reforme, Schallenberg je rekao da su kratkoročno gledajući opasniji potezi Republike Srpske.
- Povlačenje iz pravosudnog sustava, vojske i sigurnosnih snaga ne dolazi u obzir. Mi ćemo razmisliti o tome što ćemo poduzeti. Spremni smo zaustaviti znatna financijska sredstva i nastavit ćemo tako ako RS ne bude za integritet BiH i onda će osjetiti posljedice - rekao je austrijski ministar.
EU mora postići neku ravnotežu između država koje se protive sankcijama, među kojima su Mađarska i Hrvatska, i onih koje se zalažu za sankcije koje predvodi Njemačka. U dokumentu koji su uoči rasprave pripremili službenici Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS) navodi se da bi sankcije trebale biti "krajnja mjera" ne urode li plodom drugi napori. Te bi sankcije bile u obliku zamrzavanja imovine i zabrane putovanja. Ali i u obliku financijskih sankcija, pod uvjetom da one ne pogađaju građane.
