SAMIT U BRUXELLESU

Kreće rat za europski proračun: Ukrajina je ujedinila Europu, ali budžet ju je opet podijelio

U deklaraciji s ovog summita čelnici EU uputit će zahtjev budućem irskom predsjedništvu da prije summita u listopadu pripremi novi kompromisni prijedlog VFO-a

Friedrich Merz, Emmanuel Macron, Ursula von der Leyen i Antonio Costa

 Ludovic Marin/Afp
U deklaraciji s ovog summita čelnici EU uputit će zahtjev budućem irskom predsjedništvu da prije summita u listopadu pripremi novi kompromisni prijedlog VFO-a

Šefovi država ili vlada članica EU okupili su se u Bruxellesu u četvrtak navečer na dvodnevnom summitu, na kojem će, uza sve druge teme koje muče Uniju, ipak glavna tema biti višegodišnji financijski okvir. Upravo će zbog višegodišnjeg proračuna summit ovaj put trajati dva dana, jer će petak biti posvećen samo toj temi. Prije toga su čelnici EU na dnevnom redu imali globalne gospodarske izazove, konkurentnost, proširenje i situaciju na Bliskom istoku. Ukrajina je i ovaj put bila neizbježna tema.

Uoči ovog summita EU ohrabrujuće poruke za Ukrajinu stigle su iz Francuske, gdje je održan summit skupine G7, na kojem su šefovi država ili vlada najrazvijenijih zemalja zajedničkom deklaracijom podržali teritorijalni integritet Ukrajine i povećanje pritiska na Rusiju novim sankcijama. Zanimljivo je da je ovaj put takav jezik deklaracije podržao i američki predsjednik Donald Trump.

Što se Ukrajine tiče, osim ponavljanja potpore toj zemlji, EU je na ovom summitu pozdravila i otvaranje prvog klastera s poglavljima u procesu pristupnih pregovora. To je bilo moguće nakon što je Mađarska ukinula svoju blokadu. Ovo je bio prvi summit za novog mađarskog premijera Pétera Magyara, kao i latvijskog premijera Andrisa Kulbergsa. "Novi-stari" sudionici ovog summita su slovenski premijer Janez Janša, koji je ponovno postao šef vlade i vraća se u Europsko vijeće nakon četiri godine, te novi bugarski premijer Rumen Radev, koji je prije sudjelovao na summitima kao predsjednik države.

U novom sastavu Europskog vijeća član s najduljim neprekidnim stažem je predsjednik Hrvatske vlade Andrej Plenković, koji sudjeluje na sastancima Europskog vijeća još od listopada 2016. godine.

Rat zbog ključne odluke u Bruxellesu, dio zemalja dogovara zajedničku taktiku

U petak će čelnici EU pokušati približiti stavove o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Nije tajna da je EU u tom pitanju jako podijeljena. S jedne strane su države koje su neto uplatitelji u proračun i traže rezanje tog proračuna, a s druge one koje žele nastavak financiranja kohezije i regionalnog razvoja te poljoprivrede, uz druge prioritete koje je identificirala EU.

Bez obzira na takve razlike oko iznosa višegodišnjeg proračuna, postoji suglasnost da se dogovor o tom pitanju treba postići do kraja ove godine kako bi sljedeće godine mogli usvojiti prateće odluke, te bi sve bilo spremno za prvi proračun iz novog okvira, onaj za 2028. godinu.

Cipar, kao zemlja koja još desetak dana predsjeda Europskom unijom, prošli je tjedan predstavio kompromisni prijedlog za pregovore u kojem se predlaže smanjenje od dva posto, odnosno za 32,8 milijardi eura, u odnosu na prijedlog Europske komisije. Nekima je to prevelik rez, a drugima premalen.

image

Andrej Plenković

Antonio Balić/Cropix

U deklaraciji s ovog summita čelnici EU uputit će zahtjev budućem irskom predsjedništvu da prije summita u listopadu pripremi novi kompromisni prijedlog VFO-a. To će biti i najveći prioritet nadolazećeg irskog predsjedanja Vijećem Europske unije, koje počinje 1. srpnja, upravo na dan kada Hrvatska obilježava 13. godišnjicu članstva u EU.

Plenković uoči samita EU-a s von der Leyen o nizu tema važnih za Hrvatsku

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak da je uoči samita čelnika EU-a razgovarao s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen o nekoliko "važnih tema" za Hrvatsku, a najavio je i temu višegodišnjeg proračuna kao najvažniju temu sastanka na vrhu.

“Raspravili smo nekoliko vrlo važnih tema za Hrvatsku u kontekstu Europske unije, o našem susjedstvu, pitanju proširenja, južnoj plinskoj konekciji prema Bosni i Hercegovini te o temama koje su važne za jačanje hrvatskog gospodarstva”, rekao je Plenković po dolasku na samit čelnika EU-a.

Govoreći o jednoj od najvažnijih tema samita, višegodišnjem financijskom okviru, o čemu će se raspravljati u petak, Plenković je rekao da se ide prema jasnijim konturama arhitekture proračuna.

Ciparsko predsjedništvo je prošli tjedan predstavilo kompromisni prijedlog za pregovore o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) u kojem predlaže smanjenje za dva posto, odnosno za 32,8 milijardi eura, u odnosu na prijedlog Europske komisije. U tom prijedlogu sredstva za koheziju i poljoprivredu ostalu gotovo na istoj razini u odnosu na tekst Komisije.

“Donekle su smanjeni iznosi, ali ne za ono što je nama važno, a to su tradicionalne politike poput kohezijske, politike regionalnog razvoja, i poljoprivredne politike gdje smo još uvijek u fazi hvatanja koraka s onima koji su uvijek duže od nas u EU”, rekao je Plenković.

Uoči početka samita sastat će se čelnici zemalja iz skupine tzv. prijatelja kohezije, to jest onih koji iz proračuna više dobivaju nego što u njega uplaćuju. Oni će ponoviti svoje stajalište o važnosti da se sačuvaju kohezijska i zajednička poljoprivredna politika.

Plenković je rekao da će razgovori o sedmogodišnjem proračunu trajati još najmanje do kraja ove godine te istaknuo da je “ključno pronaći nove izvore financiranja kako bismo imali dovoljno sredstva za financiranje svih politika”.

Plenković se sastao i s povjerenicom za Mediteran Dubravkom Šuicom te sudjelovao na pripremnom sastanku čelnika Europske pučke stranke.

Hrvatski je premijer u Bruxelles doputovao u srijedu kada se sastao s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom.

“Imali smo vrlo konstruktivan sastanak i raspravili smo sve teme uoči samita NATO-a koji će se održati u Ankari”, rekao je Plenković.

Najavio je da će se sljedeće godine u Hrvatskoj održati sastanak ministara vanjskih poslova članica Saveza.

Rekao je da NATO zadovoljan načinom kako Hrvatska kontinuirano podiže svoje ulaganja u obranu i sa obranom povezane aktivnosti, a naročito jačanjem obrambene industrije.

Bilo je riječi i o daljnjoj potpori Ukrajini te o odnosima između SAD-a i europskih saveznika.(Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. lipanj 2026 21:48