EU ulazi u ključnu rundu pregovora, Jutarnji je dobio uvid u nacrt zaključaka summita

Kompromis o višegodišnjem financijskom okviru EU, sudbina pristupnih pregovora o članstvu s četiri najnaprednija kandidata te nastavak pomoći Ukrajini u vrijeme novih tenzija između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog kolege Volodimira Zelenskog ključne su teme na stolu čelnika EU koji se sastaju ovaj tjedan u Bruxellesu. Sve su to teme hitne i svako odgađanje konsenzusa u EU o njima ima potencijal izazvati svojevrsnu krizu.

U nacrtu zaključaka pripremljenih za usvajanje na summitu u Bruxellesu 15. i 16. listopada, u koji je Jutarnji list imao uvid, ponavlja se odlučnost nastavka bezrezervne potpore Ukrajini, teritorijalnom integritetu, neovisnosti i suverenitetu u međunarodno priznatim granicama.

"Europska unija, u koordinaciji s partnerima i saveznicima istomišljenicima, nastavit će pružati sveobuhvatnu političku, financijsku, ekonomsku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku potporu Ukrajini i njezinu narodu", stoji u tekstu pripremljene deklaracije. Posebno se naglašava potreba za pomoći u zaštiti energetske infrastrukture koja je ključna sada uoči zime.

Izraz neupitne potpore Ukrajini nije ništa novo, ali u ovom trenutku EU je posebno zabrinuta jer se pojavljuju ozbiljne razlike u pristupu između Washingtona i Bruxellesa nakon odluke Trumpove administracije o ukidanju embarga na uvoz dizela iz Rusije, što je dovelo do verbalnog sukoba između Trumpa i Zelenskog. Na ovom summitu lideri EU trebali bi razgovarati i s ukrajinskim predsjednikom čiju smjenu sada traži Trump.

Moderan proračun

Ipak, najveći izazov lidera EU jest kompromis oko višegodišnjeg financijskog okvira koji bi se trebao postići do kraja ove godine.

Irsko predsjedništvo Vijeća EU u subotu je predložilo smanjenje višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2028. do 2034. godine u odnosu na prijedlog Europske komisije. Ali to smanjenje od nekih 8 posto nije zadovoljilo Njemačku i druge "škrte" zemlje članice koje su veliki neto uplatitelji u zajednički proračun.

Ta skupina, koju predvodi Njemačka, a u kojoj su Nizozemska, Austrija, Švedska, Danska i druge, ne želi ni čuti o iznosu od blizu 2000 milijardi koliko je predložila Europska komisija i želi "moderni proračun", čime misle na manje izdvajanja za koheziju i poljoprivredu, koje smatraju "politikama prošlog stoljeća".

S druge strane, južne i istočne članice, takozvane zemlje prijatelji kohezije, protive se smanjenju sredstava za kohezijsku i poljoprivrednu politiku. Ako se ne smanji novac za ta dva područja, onda gotovo da nije moguće značajno smanjiti proračun. Jer na koheziju i zajedničku poljoprivrednu politiku ide najveći dio proračuna EU. Predsjednik Europskog vijeća António ​Costa upozorio je lidere u pozivnom pismu da vrijeme prolazi i da je rok za postizanje kompromisa sve kraći. Kompromis na ovom summitu sigurno neće biti postignut, ali bi trebalo biti barem pomaka u pravom smjeru.

Sirovine i energenti

"U listopadu pregovori o višegodišnjem financijskom okviru ulaze u odlučujuću fazu. Naš sljedeći sastanak stoga nas mora približiti konsolidaciji ključnih elemenata potrebnih da do kraja godine postignemo dogovor. Računam na vaše vodstvo u duhu suradnje", napisao je šef Europskog vijeća u pismu čelnicima država članica.

Jačanje konkurentnosti EU u svijetu u izazovnim globalnim okolnostima važna je tema samita. EU želi povećati autonomiju, smanjiti ovisnost o sirovinama i energentima izvana i poticati investicije, ali ništa od toga neće se moći postići ako zemlje EU za te ciljeve ne žele osigurati novac. Značajno smanjenje novca za međunarodni razvoj i humanitarnu pomoć u svijetu koje predlaže irsko predsjedništvo Europske unije još će više smanjiti ionako sve slabiji utjecaj Unije u svijetu.