UŽIVO: RAT U UKRAJINI

EU zadaje snažan udarac Moskvi: ‘Dogovor je pao, ograničit ćemo cijenu ruske nafte!‘

Ključne događaje 282. dana rata u Ukrajini pratimo uživo iz minute u minutu

Ruski tanker Volgoneft-147, arhiva

 Mohammed Mahjoub/Afp

Ključni događaji:

- 282. je dan rata u Ukrajini

- Borrell: EU trenutno obučava 1.100 ukrajinskih vojnika

- Rusija traži da se prije pregovora priznaju anektirana područja

- Kremlj odgovorio Bidenu: Putin je otvoren za razgovore sa svim stranama

- Rusi u Kazahstanu testirali novi projektil

- Kijev naredio istragu ogranka pravoslavne crkve

- Savjetnik Zelenskog: Od početka rata život izgubilo 13.000 ukrajinskih vojnika

- Biden spreman razgovarati s Putinom

- SAD preko Bliskog istoka Ukrajini šalje NASAMS


Ukupno 1331 Ukrajinac oslobođen iz ruskog zarobljeništva

Više od tisuću Ukrajinaca oslobođeno je iz ruskog zarobljeništva tijekom rata, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski.

Ukrajinski predsjednik rekao je da njegova zemlja mora vratiti sve koje su zarobile ruske snage.

Rusija i Ukrajina organizirale su niz razmjena zarobljenika tijekom rata.

Posljednja je bila jučer, kada su dvije zemlje razmijenile 50 vojnika.


Vjerske ikone izgrebane na zidu komore za mučenje

Potresna snimka prikazuje unutrašnjost komore za mučenje koju su postavile ruske snage u ukrajinskoj regiji Harkov.

Snimka koju je podijelio ukrajinski političar Pavlo Suško prikazuje vjerske ikone izgrebane na zidovima komore i crtež cvijeća.

Također pokazuje krhotine koje su za sobom očito ostavili ruski vojnici, uključujući ono što se čini kao povezi za držanje zarobljenika.

Slične komore otkrivene su i u drugim oslobođenim dijelovima Ukrajine.


Borrell: EU trenutno obučava 1.100 ukrajinskih vojnika

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell rekao je u petak u Poljskoj da je do sada 1100 vojnika sudjelovalo u misiji EU-a za obuku ukrajinske vojske.

Borrell je iznio taj broj za vrijeme posjeta kampu za obuku u Brzegu u Poljskoj.

Rekao je da je misija pokazala volju Europe da podrži Ukrajinu dok se brani od Rusije.

Ministri vanjskih poslova EU-a potpisali su dogovor o Misiji EU-a za vojnu pomoć za potporu Ukrajini (EUMAM) 14. studenog a službeni početak bio je dan kasnije.

Nekoliko država EU-a već je obučavalo ukrajinske vojnike na temelju nacionalnih sporazuma.

Ukupno će se u 20 zemalja članica obučavati do 15.000 vojnika, piše dpa.

U Hrvatskoj su se predsjednik države i oporba usprotivili prijedlogu vlade da Hrvatska u sklopu misije EU-a obučava ukrajinske vojnike, pa će o tome glasati Sabor.

Misiju obuke će platiti EU, a Borrell je procijenio da će se raditi o oko 100 milijuna eura.


EU dogovorio ograničenje cijene ruske nafte na 60 dolara po barelu

Članice Europske unije dogovorile su ograničavanje cijene ruske nafte na 60 dolara po barelu, u skladu s prijedlogom G7, rekli su europski diplomati agenciji dpa.

Ograničenje cijene, dogovoreno na razini veleposlanika članica EU-a u Bruxellesu u petak, povezano je s ranijom odlukom zemalja G7 o sankcioniranju ruskog naftnog izvoza.

Do dogovora je došlo nakon što je Poljska pristala na dogovor Europske unije o ograničenju cijene ruske nafte od 60 dolara po barelu, što omogućuje EU da krene dalje s formalnim odobravanjem sporazuma tijekom vikenda, rekao je u petak poljski veleposlanik pri EU Andrzej Sados.

Sados je rekao da će sporazum biti službeno objavljen u nedjelju, dan prije stupanja na snagu embarga EU-a na naftu.

Ograničenje cijena, ideja G7, ima za cilj smanjiti ruski prihod od prodaje nafte, istovremeno sprječavajući skok globalnih cijena nafte nakon što embargo EU na rusku sirovu naftu stupi na snagu 5. prosinca.

Mehanizam predviđa plafon od 60 dolara za barel nafte koja se prodaje trećim zemljama, zajedno s embargom EU-a.

"Možemo službeno potvrditi tu odluku", rekao je Sados.

"EU ostaje jedinstvena i solidarna s Ukrajinom", objavilo je češko predsjedništvo u tvitu.

Ono što je EU-u na raspolaganju u skladu s tim ograničenjem je zabraniti pružanje određenih usluga za ruske isporuke nafte, uključujući osiguranje, financiranje i tehničku pomoć, ako je nafta prodana iznad cijene od 60 dolara.

Ograničenje izvoza ruske nafte ima za cilj ograničiti prihode Rusije od povećanja cijena energije, a time i mogućnost financiranja njezina rata protiv Ukrajine.

Ruska proizvodnja nafte bi zbog te odluke početkom iduće godine mogla pasti za 500 do milijun barela nafte dnevno, prenosi Reuters dva izvora iz ruske naftne industrije.


Nove glasine o Putinovim zdravstvenim problemima

Odmah nakon što je Rusija u veljači izvršila invaziju na Ukrajinu, počele su se širiti glasine o zdravstvenom stanju Vladimira Putina, unatoč tome što rijetko kad postoji nešto više od pukih pretpostavki.

Najnoviji, i možda najluđi nastavak u ovom nizu izvješća dolazi s Telegram kanala s 377.000 pretplatnika - pod nazivom SVR General - koji tvrdi da ima izvor u samom osiguranju ruskog predsjednika.

Dio dotičnog izvješća koji privlači najviše pozornosti tvrdi da je Putin teško pao u svom domu u Moskvi. Prema tvrdnji, to je kod ruskog vođe izazvalo ‘oštru bol i isprovociralo slučajnu defekaciju‘. Implicira se da je to zbog njegovog zdravstvenog stanja i bolesti želuca, o čemu se već naširoko izvještavalo.


Rusija traži da se prije pregovora priznaju anektirana područja

Rusija kaže da odbijanje Zapada da prizna "nove teritorije" oduzete Ukrajini otežava mirovne pregovore, nakon što je predsjednik Joe Biden nagovijestio da bi bio spreman sastati se s Vladimirom Putinom.

Kremlj je rekao da je otvoren za pregovore, ali ne o zahtjevu Zapada da se povuče iz Ukrajine.

Rusija je krajem rujna nezakonito anektirala četiri ukrajinske regije, no ne kontrolira nijednu od njih.

Devet mjeseci nakon invazije, izgubila je više od polovice teritorija koje je zauzela.

Predsjednik Biden rekao je novinarima u četvrtak navečer da je spreman sastati se s ruskim čelnikom "ako doista postoji interes da on odluči tražiti način za okončanje rata".

Stojeći pored njega u Bijeloj kući, francuski Emmanuel Macron jasno je dao do znanja da su se njih dvojica složila da nikada neće poticati Ukrajince da naprave kompromis "koji za njih neće biti prihvatljiv".


Anketa u Rusiji: Pada javna potpora ratu u Ukrajini, sve je veći potencijal za prosvjede

Interna anketa iz Kremlja pokazala je dramatičan pad javne potpore ruskih građana za rat u Ukrajini, izvještava nezavisni ruski portal Meduza.

Prema njihovim brojkama, samo 25% javnosti i dalje podržava nastavak sukoba, dok je u srpnju čak 57% ispitanih građana podržavalo rat u Ukrajini. U istom razdoblju, kako izvještava Meduza, broj građana koji podupiru mirovne razgovore porastao je na 55% sa 32%.

Ruski filozof i sociolog Grigorij Judin ocijenio je da je povećana vjerojatnost za veće prosvjede kod Rusa koji proživljavaju životni krah.

- Potencijal za prosvjede u Rusiji je vrlo visok. Kada se ukaže mogućnost, vrlo vjerojatno će biti prosvjeda. Vrlo je moguće da nećemo morati dugo čekati, rekao je.


Kršenje sankcija moglo bi postati kazneno djelo u EU-u

Europska komisija je u petak objavila prijedlog direktive prema kojem bi se kršenje, zaobilaženje ili ograničavanje sankcije protiv neke treće zemlje smatralo kaznenim djelom u svim članicama EU-a.

Komisija je predložila niz zajedničkih pravila kojima bi se trebala olakšati istraga, kazneni progon i kažnjavanje kršenja restriktivnih mjera u svim državama članicama.

“To znači će zaobilaženje ili pokušaj zaobilaženja restriktivnih mjera prikrivanjem sredstava ili prikrivanjem činjenice da je osoba krajnji vlasnik sredstava postati kazneno djelo. Ovisno o kaznenom djelu, osoba bi mogla biti kažnjena maksimalnom kaznom zatvora duljom od pet godina, a poduzeća bi mogla biti pod sankcijama u iznosu od najmanje 5 posto ukupnog prometa na svjetskoj razini”, navodi Komisija.

U Komisiji ističu da je, dok traje ruska agresija na Ukrajinu, od ključne važnosti da se restriktivne mjere EU-a u potpunosti provode te da se kršenje tih mjera kažnjava.

Provedba restriktivnih mjera predstavlja izazov jer nije lako utvrditi imovinu ruskih oligarha koja je skrivena u različitim jurisdikcijama zahvaljujući kompleksnim pravnim i financijskim strukturama.

Predloženom direktivom zatvorile bi se postojeće pravne praznine i povećao učinak odvraćanja od kršenja sankcija EU-a.

Mogućim kaznenim djelima za kršenje sankcija EU-a smatralo bi se primjerice, stavljanje sredstava ili ekonomskih resursa na raspolaganje ili u korist određene osobe, subjekta ili tijela, koji su pod sankcijama, zatim ako netko propusti zamrznuti sredstva sankcioniranih osoba ili pravnih subjekata, omogućavanje ulaska sankcioniranih osoba na državno područje države članice ili njihov tranzit preko državnog područja države članice, ulazak u transakcije i trgovina s trećima zemljama koje su zabranjene restriktivnim mjerama.


Njemačka s Poljskom dogovorila opskrbu naftom preko Gdanjska

Njemačka je s Poljskom nakon višemjesečnih razgovora dogovorila opskrbu naftom preko Gdanjska, pokazuje sporazum koji su u četvrtak potpisali njemački ministar gospodarstva Robert Habeck i poljska ministrica okoliša Anna Moskwa.

Nafta će se preko najvažnije poljske luke isporučivati ​​u rafineriju PCK u Schwedtu koja prerađuje 12 milijuna tona nafte godišnje i opskrbljuje Berlin i istočni dio Njemačke benzinom, dizelom, kerozinom i lož-uljem. Važan je i dobavljač bitumena za građevinski sektor.

Vlada u Berlinu mjesecima je s Poljskom pregovarala o opskrbi rafinerije preko Gdanjska budući da volumen cjevovoda od Rostocka do Schwedta nije dovoljan.

Rafinerija PCK do sada se opskrbljivala ruskom naftom iz naftovoda Družba, ali Njemačka želi 1. siječnja zatvoriti taj opskrbni pravac i hitno traži alternative, uključujući i Kazahstan.

"Potpisivanjem izjave (o namjeri) obje strane žele osigurati rad poljskih rafinerija u Gdanjsku i Plocku, te njemačkih rafinerija u Schwedtu i Leuni i njihovu opskrbu dovoljnim količinama sirove nafte", rekao je njemački ministar gospodarstva.

Poljska ministrica kazala je kako "izjava potvrđuje našu zajedničku volju za suradnjom u cilju optimizacije uvjeta opskrbe naftom poljskih i njemačkih rafinerija povezanih s poljskom mrežom cjevovoda”.

„(Izjava) pridonosi optimizaciji uvjeta isporuke goriva kupcima u obje zemlje", poručila je Moskwa.

U izjavi o namjeri nisu navedene konkretne količine o kojima će se još pregovarati, prema neimenovanim izvorima u njemačkoj vladi.


Objavljeni detalji razgovora Scholza i Putina: ‘Stav Njemačke prema Ukrajini je destruktivan‘

U nedavnom telefonskom razgovoru s kancelarom Olafom Scholzom, ruski čelnik Vladimir Putin rekao je da je stav Njemačke i Zapada prema Ukrajini ‘destruktivan‘, priopćio je Kremlj.

Putin je navodno pozvao Berlin da preispita svoj stav prema sukobu koji je započeo u veljači.

Kremlj dodaje da je Putin branio ruske napade na ciljeve u Ukrajini, koji su uglavnom usmjereni na ključnu infrastrukturu i ostavili milijune Ukrajinaca bez struje, grijanja i vode.

Putin je također rekao da bi Rusiji trebalo dopustiti da sudjeluje u istragama o ‘terorističkim napadima‘ na plinovode Sjeverni tok ispod Baltičkog mora.

Njemačka vlada potvrdila je da su nedavno održani razgovori između Scholza i Putina.

Glasnogovornik njemačke vlade poručio je da je Scholz osudio ruske zračne napade na Ukrajinu. Pozvao je Putina da što prije pronađe diplomatsko rješenje za ukrajinski sukob, koje bi uključivalio povlačenje ruskih trupa.

Telefonski razgovor trajao je sat vremena.


Ukrajinska veleposlanstva primaju ‘krvave pakete‘ u kojima se nalaze životinjske oči

Brojnim ukrajinskim stranim veleposlanstvima poslani su "krvavi paketi" koji sadrže životinjske oči, tvrdi Kijev.

Paketi, natopljeni tekućinom "karakteristične boje", poslani su kijevskim veleposlanstvima u Mađarskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Hrvatskoj i Italiji.

Opširnije pročitajte OVDJE.


Ukrajinci: 90.000 ruskih vojnika poginulo u ratu

Više od 90.000 ruskih vojnika ubijeno je od izbijanja rata s Ukrajinom u veljači, tvrde ukrajinske oružane snage.

Ova procjena dolazi u trenutku nakon što je Kijev podijelio rijedak uvid u vlastite gubitke, a glavni savjetnik Volodimira Zelenskog rekao je da je poginulo 13.000 ukrajinskih vojnika.

Podsjetimo, Ursula von der Leyen prekjučer je u svom govoru izjavila da je poginulo više od 100.000 ukrajinskih vojnika, no ta izjava kasnije je izbrisana od strane Europske komisije.


Rusija: SAD pomaže Kijevu da pripremi napad kemijskim oružjem

Američki državljani pomažu kijevskim vlastima u pripremi provokacije kemijskom oružjem u Ukrajini, ustvrdio je ruski stalni predstavnik pri OPCW-u Aleksander Šulgin u eteru TV kanala Rossiya 24.

Istaknuo je da je na zasjedanju zemalja članica Organizacije za zabranu kemijskog oružja, koja je u tijeku, ruska strana dala relevantne podatke, prenosi agencija RIA Novosti.

Prema Šulginu, riječ je o američkim vojnicima iz savezne države Nevade.

- Ali Amerikanci to sve negiraju, govore da je to dezinformacija. Tvrde da su oni pošteni i plemeniti humanitarci, rekao je.

U Haagu je 28. studenoga započela konferencija zemalja članica OPCW-a, koja završava danas.


Troje poginulih u ruskim napadima na regiju Herson

Tri osobe su poginule, a sedmero ih je ranjeno u ruskim napadima na regiju Heron u zadnja 24 sata, ustvrdio je regionalni guverner.

Guverner Jaroslav Januševič poručio je putem Telegrama da su ruske trupe bombardirale Herson i druge dijelove regije 42 puta.

U gradu je također bilo problema s opskrbom električne energije, javlja Reuters.


Ruske vlasti će evakuirati ranjive skupine građana iz Kahovke

Ruske vlasti u regiji Herson priopćile su da će započeti evakuaciju nekih osoba smanjene pokretljivosti iz grada Kahovke, na istočnoj obali Dnjepra.

Evakuacije će započeti u subotu, poručili su putem Telegrama.


Kremlj odgovorio Bidenu: Putin je otvoren za razgovore sa svim stranama

Kremlj je danas poručio da je ruski predsjednik Vladimir Putin otvoren za razgovore "kako bi osigurao interese Moskve".

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov međutim istaknuo je da je teško pronaći zajedničke temelje za razgovore jer SAD ne priznaje nove teritorije u Ukrajine koje je Rusija pripojila.

- Washington ne priznaje nove teritorije unutar Rusije, što ‘značajno komplicira potragu‘ za zajedničkom temom u međusobnim razgovorima, poručio je Peskov.

- Putin je otvoren za razgovore sa svim stranama, s ciljem postizanja vlastitih ciljeva. Najpoželjniji put za postizanje ciljeva je diplomacija, rekao je.

Na pitanje je li Rusija spremna napustiti Ukrajinu nakon 10 mjeseci rata, odgovorio je da se ‘specijalna vojna operacija nastavlja‘.

Podsjetimo, američki predsjednik Joe Biden rekao je u četvrtak da ne planira u skorije vrijeme kontaktirati Vladimira Putina, no da je u dogovoru sa saveznicima u NATO-u spreman razgovarati s ruskim predsjednikom ako on pokaže interes za okončanje rata u Ukrajini.


ISW analizira zašto Moskva povlači trupe iz regije Zaporižja

Moguće je da kretanja ruskih vojnika u regiji Zaporižja sugeriraju da Moskva ne može obraniti ključna područja, piše u najnovijoj analizi američki think-tank Institut za proučavanje rata.

U analizi navode da ruski čelnik Vladimir Putin povlači trupe iz nekoliko naselja u regiji, te da postoje planovi da se povuku dužnosnici koje je imenovala Moskva.

Navode da bi to moglo značiti da ruske snage ne mogu braniti ključne lokacije uslijed sve češćih ukrajinskih anapda.

- Ukrajinski glavni stožer izvijestio je 1. prosinca da su se ruske snage povukle ili povlače osoblje iz tri grada u Zaporižji. Također su izvijestili da ruski dužnosnici u Burchaku provode popis stanovništva s ciljem evakuacije, navode.

- Moguće je da je cilj povlačenja ublažavanje utjecaja sve češćih ukrajinskih udara na rusko ljudstvo i koncentraciju vojne opreme. Također je moguće da su ruske snage procijenile da ne mogu obraniti cijelu liniju bojišnice u regiji Zaporižja pa su postavili drugačije prioritete, navode u analizi.

ISW navodi da je isto tako moguće da Moskva u ta naselja šalje novo osoblje i radi drugačiju organizaciju na terenu.


Nijemci šalju Ukrajini tenkove kojih su se planirali riješiti

Njemačka planira idućeg proljeća isporučiti Ukrajini sedam tenkova Gepard, koji su zapravo trebali biti rashodovani, piše časopis Spiegel.

Sedam tenkova, koje sada popravlja proizvođač oružja Krauss-Maffei Wegmann (KMW) iz Münchena, namijenjeni su za pomoć Ukrajini u zaštiti njezinih gradova i infrastrukture od ruskog granatiranja, piše Spiegel.

Spiegel podsjeća da je Njemačka već ranije poslala 30 tenkova protuzračne obrane koji se već koriste u Ukrajini.

Njemačka vlada planira Ukrajini poslati još streljiva za tenkove. Opskrba streljivom za Geparde pokazala se problematičnom jer ih Švicarska, koja ima zalihe streljiva, odbija isporučili pozivajući se na neutralni status, javlja Reuters.


Na dalekom istoku Rusije srušio se lovac-presretač MiG-31

Ruski borbeni zrakoplov MiG-31 srušio se u okrugu Nadeždinski u Primorskom kraju na dalekoistočnom dijelu Ruske Federacije. Oba pilota su se katapultirala, prenosi agencija RIA Novosti.

- Deset kilometara od sela Aleksejevka u šumu je pao lovac-presretač MiG-31. Srušio se odmah nakon polijetanja, rekao je izvor.

Utvrđuje se zdravstveno stanje pilota.


Rusi u Kazahstanu testirali novi projektil

Moskva je testirala novi projektil iz sustava protubalističke obrane (ABM) na poligonu Sary Shagan u Kazahstanu, ustvrdilo je jutros rusko ministarstvo obrane.

Rusi tvrde da je testiranje bilo uspješno, ali nisu iznijeli više detalja.

Vijest o testiranju najnovijeg naoružanja stiže nakon što su ruski čelnik Vladimir Putin i kazahstanski predsjednik Kasim-Džomart Tokajev potpisali novi dokument o suradnji.

Kako je prenio general-bojnik Sergej Grabčuk, novi projektil je opravdao očekivanja.

- Borbeni timovi su uspješno izvršili zadatak, pogodili su lažnu metu s potrebnom preciznošću, rekao je.


Britanski obavještajci: Evo zašto Rusi ne kreću u kopnenu ofenzivu velikih razmjera

Rusko povlačenje sa zapadne obale rijeke Dnjepar prošlog mjeseca pružilo je ukrajinskim oružanim snagama priliku za napad na dodatne ruske logističke čvorove i komunikacijske linije, sugerira u najnovijem izvješću britanska obavještajna služba.

Ova je prijetnja vrlo vjerojatno potaknula ruske logističare da premjeste opskrbne čvorove, uključujući željezničke transferne točke, dalje prema jugu i istoku, stoji u izvješću .

"Ruske logističke jedinice morat će obaviti dodatno radno intenzivan utovar i istovar sa željezničkog na cestovni transport. Cestovni pokreti će nakon toga i dalje biti ranjivi na ukrajinsko topništvo dok budu opskrbljivali ruske prednje obrambene položaje", dodaje se u izvješću.

"Ruski nedostatak streljiva (pogoršan ovim logističkim izazovima) vjerojatno je jedan od glavnih čimbenika koji trenutačno ograničavaju ruski potencijal da ponovno pokrene učinkovite kopnene ofenzivne operacije velikih razmjera."


Finska premijerka: ‘Europa nije dovoljno jaka. Bili bismo u nevolji bez SAD-a‘

Finska premijerka Sanna Marin pozvala je Europu da izgradi vlastite obrambene sposobnosti nakon rata u Ukrajini, rekavši da bez pomoći SAD-a nije dovoljno otporna.

"Trebali bismo biti sigurni da smo jači", rekao je Marin u petak u Sydneyu. “I bit ću brutalno iskrena s vama, Europa nije dovoljno jaka. Bili bismo u nevolji bez Sjedinjenih Država.”

Marin je inzistirala da se Ukrajini mora dati “što god je potrebno” da dobije rat, dodajući da su Sjedinjene Države bile ključne u opskrbi Kijeva oružjem, financijama i humanitarnom pomoći potrebnom za zaustavljanje napredovanja Rusije.

"Moramo se pobrinuti da također gradimo sposobnosti kada je u pitanju europska obrana, europska obrambena industrija, i osigurati da se možemo nositi s različitim situacijama", rekla je.

Marin je rekla da je, kada je Rusija napala Ukrajinu 24. veljače, prioritet većine Finaca "preko noći" promijenjen u sigurnost.

Sve dok Rusija nije napala Ukrajinu, prioriteti Finske bili su radni bilateralni odnosi s Rusijom i blisko partnerstvo s članicama NATO-a, ali ne i članstvo, rekla je.


SAD preko Bliskog istoka Ukrajini šalje NASAMS

Sjedinjene Države navodno rade s dvije zemlje Bliskog istoka na prebacivanju naprednih sustava protuzračne obrane NASAMS u Ukrajinu u narednih tri do šest mjeseci.

Na Bliskom istoku raspoređeni su NASAMS, a neki od naših NATO saveznika i mi zapravo radimo s nekoliko bliskoistočnih zemalja i pokušavamo ih usmjeriti u Ukrajinu", rekao je izvršni direktor proizvođača oružja Raytheon Technologies Greg Hayes za Politico kasno u četvrtak, dan nakon što je Pentagon dodijelio ugovor vrijedan 1,2 milijarde dolara Raytheonu za šest NASAMS-a za koje se očekuje da će biti izgrađeni krajem 2025.

Hayes je odbio imenovati bliskoistočne zemlje koje bi poslale sustave u Ukrajinu, ali podaci Agencije za obrambenu i sigurnosnu suradnju koje navodi Politico ističu Oman i Katar.

Kijev je primio dvije od osam odobrenih isporuka NASAMS-a početkom studenog.

NASAMS, ili nacionalni napredni raketni sustavi zemlja-zrak, imaju veći domet od ostalih sustava protuzračne obrane Ukrajine koje isporučuje zapad.


Biden je spreman razgovarati s Putinom ako želi prekinuti rat

Američki predsjednik Joe Biden i francuski predsjednik Emmanuel Macron predstavili su ujedinjenu frontu prema Ukrajini, a Biden je rekao da će razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ako je voljan okončati rat, u dogovoru sa saveznicima iz NATO-a.

"Spreman sam razgovarati s Putinom ako doista postoji interes da traži način za okončanje rata. On to još nije učinio", rekao je Biden na konferenciji za novinare u Bijeloj kući u četvrtak.

Macron je rekao da će nastaviti razgovarati s Putinom kako bi "pokušao spriječiti eskalaciju i postići neke vrlo konkretne rezultate" kao što je sigurnost nuklearnih postrojenja.

Biden i Macron obećali su da će Rusiju smatrati odgovornom za “široko dokumentirana zvjerstva i ratne zločine” u Ukrajini.

Biden je dodao da je šokiran brutalnošću Rusije u Ukrajini, ali je inzistirao na tome da Vladimir Putin "neće uspjeti", dodavši: "Predsjednik Macron i ja odlučili smo da ćemo nastaviti raditi zajedno i pozivati Rusiju na odgovornost za svoje postupke kao i ublažiti globalne učinke Putinova rata na ostatak svijeta.”

"Namjerno gađanje civila i civilne infrastrukture predstavlja ratni zločin čiji počinitelji moraju odgovarati.”

Odgovarajući na pitanja novinara, Biden je dodao:

Postoji jedan način da se ovaj rat završi - racionalan način. Putin da se povuče iz Ukrajine... bolesno je to što on radi... Spreman sam razgovarati s Putinom ako doista postoji interes da on odluči da traži način da okonča rat."


Ruske rakete pogodile su Zaporižju

Ruske snage navodno su tijekom noći napale jugoistočni ukrajinski grad Zaporižja.

Gradonačelnik Anatolij Kurtev izvijestio je o napadu rano jutros na Telegramu.

"Uslijed napada neprijatelja gori zgrada infrastrukturnog objekta. Eksplozivni val raznio je prozore na obližnjim kućama", napisao je.

Kurtev je rekao da su hitne službe na terenu i da još nema podataka o žrtvama.

Administrativni šef Zaporižja Oleksandr Staruh jutros je objavio na Telegramu:

"Noćas je neprijatelj ponovno raketirao Zaporižje. Cilj joj je bio uništenje industrijske i energetske infrastrukture regionalnog središta. Uslijed toga je izbio požar. Prema dostupnim podacima, žrtava nema."


Do 13.000 mrtvih ukrajinskih vojnika

Ukrajinske oružane snage dosad su izgubile između 10.000 i 13.000 vojnika u ratu protiv Rusije, rekao je u četvrtak predsjednički savjetnik Mihajlo Podoljak za ukrajinsku televizijsku mrežu.

Imamo službene brojke iz Glavnog stožera, imamo službene brojke iz vrhovnog zapovjedništva, a one iznose [između] 10.000 i 12.500 do 13.000 ubijenih”, rekao je Podoljak za Kanal 24.

Zelenski će objaviti službene podatke "kada dođe pravi trenutak", dodao je.

Visoki američki general Mark Milley prošlog je mjeseca rekao da je više od 100.000 ruskog vojnog osoblja ubijeno ili ranjeno u Ukrajini, pri čemu će snage Kijeva vjerojatno pretrpjeti slične gubitke.

Te brojke - koje nije bilo moguće neovisno potvrditi - najpreciznije su do sad dane od američke vlade.


Procurili dokumenti o planovima ruske invazije

Britanski trust mozgova Royal United Services Institute (RUSI) dočepao se dokumenata koji navodno nose potpis predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina i u kojima stoji da je Rusija Ukrajinu planirala pokoriti u 10 dana te je aneksirati do kolovoza 2022. godine.

Prema spomenutim dokumentima, samo je mali broj ruskih dužnosnika znao za sve detalje tih planova. U njima piše da zamjenici pojedinih ogranaka ruske vojske nisu znali da se sprema invazija Ukrajine te da su za nju doznali tek nekoliko dana prije nego što je počela. Pojedine su jedinice za invaziju doznale tek nekoliko sati prije njezina početka.

Opširnije pročitajte OVDJE.


Kijev naredio istragu ogranka pravoslavne crkve

Najviši ukrajinski sigurnosni dužnosnici naredili su istragu aktivnosti ogranka pravoslavne crkve koji je povijesno povezan s Moskvom, rekao je u četvrtak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Zelenski je rekao kako će istraga ispitati ima li moskovski ogranak crkve pravo djelovati na jednom od najsvetijih mjesta u Ukrajini - kompleksu Kijevsko-pečerske lavre.

Pravoslavna crkva u Rusiji izdašno je poduprla devetomjesečnu invaziju Rusije na Ukrajinu.

"Moramo stvoriti uvjete da nikakvi akteri ovisni o državi agresoru (Rusiji) ne mogu manipulirati Ukrajincima i slabiti Ukrajinu iznutra", rekao je Zelenski u video obraćanju.

U Ukrajini je crkva povezana s Moskvom prošloga svibnja formalno prekinula veze s Ruskom pravoslavnom crkvom, ali joj mnogi Ukrajinci još uvijek ne vjeruju i optužuju je za tajnu suradnju s Rusijom.

Rasprava najviših sigurnosnih dužnosnika naglasila je važnost s kojom Zelenski i drugi čelnici još uvijek gledaju na utjecaj crkve povezane s Moskvom među običnim Ukrajincima.

Pravoslavni kršćani čine većinu od 43 milijuna ljudi u Ukrajini, a od pada sovjetske vlasti konkurencija je žestoka između crkve povezane s Moskvom i neovisne ukrajinske crkve proglašene ubrzo nakon neovisnosti.

Zelenski je rekao kako će vlada parlamentu podnijeti prijedlog zakona kojim se zabranjuju vjerske skupine "povezane s centrima utjecaja u Rusiji".

Poduzet će se radnje protiv "subverzivne aktivnosti ruskih specijalnih službi u ukrajinskom vjerskom okruženju". Osim toga, ispitat će se imovina crkve, uključujući njezino korištenje Kijevsko-pečerske lavre.

Sigurnosna služba SBU izvijestila je prošli tjedan kako je pretražila 350 zgrada koje pripadaju crkvi povezanoj s Rusijom i provela provjere nad 850 osoba.

SBU je rekla kako je pronašla "sumnjive" ruske državljane, velike svote gotovine i prorusku literaturu, što je Moskva osudila.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. siječanj 2023 19:38