Francuski, njemački i poljski lideri Emmanuel Macron, Friedrich Merz i Donald Tusk otputovali su u Moldaviju da bi sudjelovali na proslavi 34. obljetnice nezavisnosti Moldavije od SSSR-a, mjesec dana prije parlamentarnih izbora, a da bi naglasili da ta zemlja ima europsku budućnost i podržali proeuropsku predsjednicu Maiju Sandu. Zemlja od 2,3 milijuna stanovnika smještena između Rumunjske i Ukrajine podijeljena je između proruskih i prozapadnih snaga. "Članstvo u Uniji nije daleki san, nego projekt na kojem radimo", istaknula je moldavska predsjednica okružena europskim liderima.
"Rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine svakodnevno nam pokazuje da Europa znači slobodu i mir dok Putinova Rusija znači rat i smrt", poručila je predsjednica. Lani je raspisala referendum o članstvu u EU i pristaše ulaska u EU su tijesno pobijedili, prenosi BBC. Ubrzo nakon referenduma Maia Sandu osvojila je drugi mandat, u drugom krugu izbora, uz veliku neizvjesnost i optužbe o ruskom uplitanju. Zemlju čekaju neizvjesni parlamentarni izbori 28. rujna.
Stranka predsjednice koja je studirala na Harvardu i radila za Svjetsku banku prema anketama ne stoji dobro: istraživanja javnog mnijenja pokazuju da će vladajući PAS (Stranka akcije i solidarnosti) vjerojatno izgubiti većinu u parlamentu. Europski lideri svojim dolaskom na obilježavanje 34 godine nezavisnosti daju podršku vladajućoj stranci za nastavak politike reformi i približavanja EU, nakon što su lani počeli formalni pregovori o pridruživanju.
Hibridne taktike
"Za našu zemlju najbolji je izbor stajati uz Francusku, Njemačku, Poljsku i druge nacije našeg kontinenta u velikoj obitelji mira - Europskoj uniji", poručila je moldavska predsjednica. Njemački kancelar Friedrich Merz optužio je Rusiju da pokušava potkopati slobodu i prosperitet Moldavije da bi vratila zemlju u svoje okrilje. Emmanuel Macron je rekao da je članstvo u EU jasan i suveren izbor Moldavije, koja u tome ima podršku Francuske.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. Moldavija podržava Ukrajinu, u strahu da bi se i ona mogla naći na meti ruskih trupa. Njemački kancelar poručio je iz Moldavije da Europa i SAD "ulažu sve" u pokušaj okončanja rata. "Želimo da oružje u Ukrajini konačno utihne, ali ne pod svaku cijenu. Ne želimo kapitulaciju Ukrajine jer to bi bila samo kupovina vremena za Rusiju, što bi Putin iskoristio za pripremu sljedećeg rata", upozorio je njemački kancelar.
Politico piše da Rusija, dok vodi otvoreni rat u Ukrajini, koristi hibridne taktike da bi pokušala kontrolirati Moldaviju, uključujući manipulaciju biračima velikih razmjera. Parlamentarne izbore obilježile su optužbe da glasači dobivaju novac da bi dali glas proruskim biračima, referendum o članstvu u EU prošao je s malom razlikom, s 50,4 posto za približavanje Uniji naspram 49,6 posto glasova protiv. I na referendumu i na izborima ključnu podršku liberalnoj vladi dali su glasovi 250.000 Moldavaca koji žive u inozemstvu. Moldavski sigurnosni ekspert Stanislav Secrieru nedavno je upozorio da raste strah od širenja dezinformacija među ljudima koji žive u dijaspori, pa i od manipulacija na biračkim mjestima u inozemstvu.
Kandidat vladajuće stranke Nicu Popescu tvrdi da Rusija unosi u zemlju milijune i milijune gotovine da bi kupila glasove, pa Moldaviji slijede izbori na kojima će svaki glas biti važan.
Iako je Europskoj uniji jako važno da Moldavija ostane na europskom putu, nema konsenzusa oko brzine približavanja članstvu. Politico je ovog ljeta pisao da EU razmatra otvaranje pregovara prije izbora da bi povećala šanse za pobjedu proeuropskih snaga. U znak solidarnosti, EU je u lipnju 2022. i Ukrajini i Moldaviji dodijelila status zemlje kandidatkinje. Nekoliko europskih zemalja, prije svega Njemačka, pružaju Moldaviji vojnu podršku, prenosi Deutsche Welle.
Povijesna prisezanja
Kao i Ukrajinu, Rusija i povijesno svojata Moldaviju. Većina teritorija današnje Moldavije - područje između rijeka Dnjestar i Prut - nekada je pripadalo Kneževini Moldaviji. Rusija je 1812. anektirala dio te kneževine, Besarabiju, i ona je ostala dio Ruskog Carstva do 1917. godine. Krajem 1917. Moldavska Demokratska Republika proglasila je neovisnost od Rusije. Godinu dana kasnije ušla je u uniju s Kraljevinom Rumunjskom.
Nakon pakta Hitlera i Staljina, Staljin je ponovo anektirao Besarabiju 1940. i s teritorijem istočno od Dnjestra proglasio Moldavsku Autonomnu Sovjetsku Socijalističku Republiku. Nezavisnost od Sovjetskog Saveza proglasili su 27. kolovoza 1991. I prije proglašenja nezavisnosti, unutar komunističke partije eskalirala je borba za prevlast između reformatora i proruskih tvrdolinijaša.
Ova druga, promoskovska frakcija odvojila se od Moldavije, stvarajući separatistički režim u pojasu zemlje na istočnoj obali Dnjestra poznatom kao Pridnjestrovlje. Ruska vojska obranila ih je 1992. godine. Pridnjestrovlje i danas egzistira kao okupirano područje, no međunarodno je priznato isključivo kao dio Moldavije. Deutsche Welle piše da separatiste organiziraju i vode časnici ruske tajne službe.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....