- Srušeni povijesni rekordi vodostaja diljem Europe
- Rijeka Orljava kod Požege bi mogla potpuno presušiti
- Plenković umiruje javnost oko električne energije
- Mađarska nuklearna elektrana Paks bila je korak od potpunog gašenja
- U Slavoniji su korita rijeka sve praznija, Drava kod Osijeka blizu rekorda
- Srijeda i četvrtak donose još veće vrućine
20:45 - Rijeke Orljava kod Požege i Plitvica kod Varaždina mogle bi potpuno presušiti u narednim danima, dok su Dunav i Drava srušili povijesne minijaturne rekorde vodostaja, upozorio je glavni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković u razgovoru za RTL, istaknuvši da ekstremna suša stvara sve veće pritiske na vodoopskrbu i gospodarstvo.
Na Dunavu kod Batine izmjeren je povijesni minimum od -147 centimetara, što je za 20 centimetara niže od dosadašnjeg rekorda iz 1909. godine, dok je rekord za 20 centimetara srušila i Drava u Osijeku, na kojoj se mjerenja provode još od 1827. godine.
„Povijesni podaci pokazuju da nikad nismo imali niže vodostaje na Dravi i Dunavu. Plovidba komercijalnim brodovima praktično je onemogućena od Osijeka, tereti se moraju pretovarivati, a postoje i opasna mjesta na kojima su moguće havarije“, rekao je Đuroković u razgovoru za RTL.
Isto tako, Đuroković naglašava da su zbog ekstremno visokih temperatura i niskih vodostaja ugroženi i ribnjaci u Donjem Miholjcu te Grudnjaku kod Orahovice. Rijeke Drava i Vučica toliko su plitke da vodozahvati ne mogu zahvatiti dovoljne količine vode za napajanje ribnjaka.
Uz niske vodostaje pritoka, dodatni problem stvaraju i dugotrajne vrućine. Pri temperaturama zraka od 37 i 38 stupnjeva Celzijevih svakodnevno isparava po nekoliko centimetara vodenog stupca, što izravno ugrožava opstanak ribljeg fonda i znatno otežava cjelokupnu ribnjačarsku proizvodnju.
Kriza s opskrbom pitkom vodom, nakon otoka Krka, Zadra i Istre, proširila se i na dijelove zapadne Slavonije. U Daruvaru i tri susjedne općine kapacitet izvorišta smanjen je za oko 20 posto, pa se građane poziva na racionalnu potrošnju.
Đuroković navodi da je situacija na kontinentu općenito povoljnija, no upozorava na poteškoće u Dalmaciji zbog velikog broja turista, krških vodonosnika te gubitaka u mreži od oko 50 posto, zbog čega u Zadru, Biogradu i Benkovcu dolazi do pada tlaka i poremećaja u vodoopskrbi na višim područjima.
20:35 - Srbijansko ministarstvo rudarstva i energetike pozvalo je u utorak na "punu posvećenost svih u energetskom sektoru" kako bi se održala sigurnost opskrbe strujom u vrijeme toplinskog vala i rekordno niskog vodostaja Dunava, zbog kojeg najveća domaća hidroelektrana Đerdap radi tek s četvrtinom kapaciteta.
U izvanrednoj situaciji prouzročenoj nepovoljnim hidrološkim uvjetima na cijelom vodotoku Dunava, u Srbiji je značajno opala proizvodnje električne energije iz hidrosektora.
Ministrica rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas da se dotoci vode na Đerdapu održavaju u koordinaciji s rumunjskom stranom, a jučer su bili na povijesno najnižoj razini od samo 1.450 kubika u sekundi.
Situacija je povoljnija na Drini gdje u reverzibilnoj HE Perućac ima 140 gigavata rezervi u umjetnom jezeru na planini Tari, što je - po ocjeni ministrice - "dovoljno da se reagira u slučaju nepredviđenih okolnosti".
Srbija ima značajne kapacitete u termoelektranama na ugljen u Kostolcu i TE Nikola Tesla u Obrenovcu, koja objedinjuje četiri bloka i godišnje proizvede više od 50 posto električne energije potrebne domaćem tržištu.
Cijene električne energije na burzi u ponedjeljak su bile veće od 500 eura po megavat-satu, što nije viđeno od posljednje energetske krize 2022. godine.
"Sve što se ne proizvede morat će se platiti, zbog čega je neophodno da se maksimalno planira i prati situacija, uz nužnu posvećenost svih zaposlenika u energetskom sektoru", naglasila je srbijanska ministrica.
Istodobno, prognoze meteorologa ne idu u prilog energetskom sektoru. Cijela Srbija u utorak je pod crvenim meteoalarmom zbog temperature koja se kreće od 37 do 39 Celzijevih stupnjeva, pretežito na sjeveru.
Vrelo vrijeme predviđa se do kraja tjedna uz maksimalnu temperaturu od 36 do 39 stupnjeva, a meteorolozi su upozorili da bi u pikovima toplinskog vala pri izravnoj izloženosti suncu osjet mogao biti i do 48 stupnjeva.
Danas je 30 stupnjeva izmjereno oko podneva na planini Zlatibor u zapadnoj Srbiji, gdje bi, prema prognozama meteorologa, narednih dana moglo biti i za stupanj više.
20:33 - Nuklearna elektrana Krško trenutačno radi sigurno i stabilno, no zbog visokih temperatura i zagrijavanja rijeke Save primiče se ekološkim ograničenjima, potvrdio je član Uprave NEK-a Saša Medaković u razgovoru za HRT.
„NE Krško radi sigurno i stabilno. Prostora za takav rad još uvijek ima i pri ovakvim visokim temperaturama. Primičemo se ograničenju koje imamo iz okolišnih razloga. Pri ulazu temperature Save u elektranu veće od 25 stupnjeva, uz naše zagrijavanje od dodatna tri stupnja, dolazimo do limita od 28 stupnjeva kada smo dužni reducirati snagu elektrane“, rekao je Medaković.
Objasnio je da je elektrana tehnički spremna raditi i iznad te granice uz odobrenje slovenskih vlasti, no ako sustav ostane stabilan i bez njih, slijedi planirana redukcija snage.
„Svi akteri u sustavu su izvješteni. Postoji način kako se odluke donose. Ako će sustav biti stabilan i bez nas, tada ćemo reducirati snagu elektrane za 20 posto. Obavijestili smo vlasnike da će se to dogoditi u noći sa srijede na četvrtak. Ako se u međuvremenu donese odluka da mi i dalje radimo, nastavit ćemo raditi“, istaknuo je Medaković u razgovoru za HRT.
U slučaju nepovoljnijeg scenarija i daljnjeg rasta temperature Save, snaga bi se postupno smanjivala do mogućeg potpunog gašenja u roku od pet do sedam dana. Medaković je pritom naglasio da je elektrana potpuno ispravna te spreman reagirati u bilo kojem trenutku.
„Elektrana je potpuno sigurna i ispravna te je spremna u roku od jednog dana ponovno početi s proizvodnjom električne energije. Drugih rizika nema. Ako se procijeni da je NE Krško nužna za stabilnost sustava i neprekidno napajanje potrošača u Hrvatskoj i Sloveniji, tada ćemo dobiti dozvolu za rad“, poručio je.
Zaključio je kako su nuklearne elektrane projektirane upravo za rad u ekstremnim uvjetima te da građani ne trebaju brinuti za stabilnost opskrbe.
„Mislim da o tome ne trebamo brinuti. Imamo tehničke mogućnosti za proizvodnju. Svi oni koji donose odluke upoznati su s time i imaju mehanizme koje mogu iskoristiti“, zaključio je Medaković.
17:33 - Vrućine utječu i na temperaturu rijeke Save, što bi moglo dovesti do poremećaja u radu, odnosno smanjenja proizvodnje Nuklearne elektrane Krško. Hrvatska strujom iz te elektrane zadovoljava oko 15 posto potreba.
- Sava se uzvodno od nas danas zagrijala gotovo pola stupnja. Ako do nas stigne još toplija voda, više nećemo imati prostora za dodatno zagrijavanje rijeke. Ako se uvjeti ne promijene, morat ćemo djelomično smanjiti snagu elektrane, izjavio je predsjednik Uprave Nuklearne elektrane Krško Gorazd Pfeiffer.
16:47 - Zbog dugotrajne suše u Hrvatskoj već danima raste pritisak na vodovodne sustave. Brojna mjesta i gradovi apeliraju na štednju i racionalno trošenje vode. Na Krku upozoravaju da je razina izvorišta Ponikve pala na samo 17 metara, najniža je u posljednjih 40 godina.
Zbog smanjenih zaliha vode svih sedam otočnih jedinica lokalne samouprave na otoku Krku poslalo je apel stanovništvu, turistima, gospodarstvenicima za racionalnom potrošnjom vode, kazala je u Regionalnom dnevniku HTV-a novinarka Jelena Tomac.
Razgovarala je s Danielom Strčićem, načelnikom općine Punat koji je pojasnio kakva je trenutačno situacija s vodom na otoku Krku. - Situacija je trenutačno u redu. Još uvijek nije kritično, ali smo pravovremeno poslali ovaj apel, kao što ste rekli i našim mještanima i našim posjetiteljima i gospodarstvenicima da se odgovorno i racionalno troši voda, a sve iz razloga jer ne znamo što će se događati u narednih mjesec dana, kazao je Strčić.
Rekao je i kako se može uštedjeti voda: - Na najjednostavnijim stvarima koje možda često ljudi koriste, a koje nisu potrebne možda upravo sada u ovim trenucima, primjerice pranje vozila. Mi smo smanjili zalijevanje naših zelenih površina za 30%. Malo manje zalijevati, ne treba u cijelosti prestati, kako bi se u cijelosti taj sustav malo trenutačno rasteretio, rekao je.
Otkrio je i razmišlja li se možda o redukcijama vode. - Prerano je to za reći, ali se nadam da do toga neće ni doći, naveo je.
NOVO 14:10 Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, u Novom danu kod Borne Šmera na N1, govorio je povijesno niskim vodostajima rijeka u Hrvatskoj te stanju s vodoopskrbom.
"I danas se ruše rekordi, jučer smo zabilježili jedan, a danas drugi povijesni minimum Dunava od 144 cm. Zabrinjava što se ne vide naznake oporavka ni Dunava ni drugih rijeka. Isto tako Drava u Osijeku je na razini od minus 189 cm, a rekord je minus 192 cm. Vodomjer u Osijeku postoji od 1827. godine i sad je jasno da gotovo 200 godina nismo imali ovakav vodostaj. Izuzetno je niska razina vodostaja Drave, Dunava i nažalost i svih drugih rijeka u Hrvatskoj", upozorio je prvi čovjek Hrvatskih voda.
Istaknuo je da rijeke donose život, omogućavaju vodoopskrbu, prihranjuju podzemne vode, pomažu gospodarstvu u korištenju vode za proizvodnju, pomažu poljoprivredi, prirodi da živi, a ključna su i za život riba u ribnjacima.
"Život bez vode nije moguć, a sve se ovo događa na 150 godina obilježavanja vodnog gospodarstva u Hrvatskoj, kad je biskup Juraj Strossmayer osnovao prvu zadrugu za upravljanje vodama. DHMZ je izdao novo upozorenje zbog rekordnih vrućina, a kad bi se one smanjile, smanjilo bi se isparavanje i pregrijavanje vode. Trenutačno su u mnogim ribnjacima temperature više od 30 stupnjeva i to je problem jer se u ribnjacima ne mogu ribe skrivati kao u rijekama na većim dubinama", istaknuo je Đuroković.
Presušit će Orljava kod Požege
Govoreći o problemima s opskrbom vodom na otocima i nekim kopnenim dijelovima zemlje, Đuroković je rekao da problema ima, ali da je svuda osigurana pitka voda.
"Trebamo graditi više akumulacija, to i činimo kako bismo uhvatili vodu tijekom jeseni i zime, kako bi bilo na raspolaganju ljudima te biljnom i životinjskom svijetu. Rijeka Orljava u idućih nekoliko dana mogla bi presušiti na području Požege. Kad bi imali akumulaciju iznad grada, ispuštali bi kod niskim vodostaja i dodavali biološki minimum", rekao je Đuroković.
Nemoguće je doploviti do luke Osijek
Govoreći o problemima koje u Europi i Hrvatskoj izaziva rekordno nizak vodostaj Dunava, naglasio je kako je ta rijeka europska vodena magistrala te da je trenutačno nemoguće doploviti do luke Osijek zbog niskog vodostaja Dunava i Drave.
"Štete su velike, ali ovisimo o prirodi. Imamo ekstremnu sušu, a nažalost se u idućih sedam dana ne vidi povoljnija situacija. Nije dovoljna velika kiša u Baranji da bi se oporavio vodostaj Dunava kod nas – mora biti većih kiša uzvodno u Europi, a onda 10-ak dana treba da se osjeti podizanje vodostaja", naglasio je generalni direktor Hrvatskih voda za N1.
Nada se da "ova krajnost" ide kraju i da će se temperature smanjiti te da će doći ciklona koja bi prihranila rijeke, vode, šume,...
"Izuzetno zasušenje i ekstremne vrućine traju dulje razdoblje. Jako dobro odolijevamo, ima ponegdje problema s pitkom vodom, ali generalno vodoopskrba dobro funkcionira i ljudi imaju pitku vodu. Trebamo graditi više akumulacija i smanjivati gubitke u sustavima – nije tajna da 50 posto vode gubimo u vodoopskrbnom sustavu. Voda je u cijelom svijete najvažniji resurs – imamo je dovoljno, ali treba njime dobro upravljati", zaključio je Đuroković.
13:40 Zbog dugotrajne suše i povećane potrošnje vode, na području koje opskrbljuje Mariborski vodovod uvedena je zabrana korištenja pitke vode za sve svrhe koje nisu nužne. Mjera se odnosi na ukupno 16 slovenskih općina i grad Maribor, a na snazi će biti do daljnjega.
Do opoziva građanima je zabranjeno zalijevanje vrtova, travnjaka i drugih vanjskih površina, pranje automobila te javnih i privatnih površina, punjenje bazena i drugih vodenih objekata, kao i svaka druga uporaba pitke vode koja nije nužna za osnovne životne potrebe.
Opširnije pročitajte OVDJE.
13:20 Premijer Andrej Plenković u utorak je rekao da je sigurnost opskrbe električnom energijom u Hrvatskoj zajamčena i da će struje biti dovoljno.
- Što se tiče sigurnosti opskrbe, ona je zajamčena (...). Nema nikakvih dilema da će Hrvatska imati dovoljno električke energije, rekao je Plenković odgovarajući na pitanje mogu li se problemi s opskrbom zbog niskog vodostaja rijeka s kojima se suočavaju susjedne zemlje, preliti i na Hrvatsku.
Plenković u utorak boravi u Bolu na Braču, u povodu Dana općine.
Kada je riječ o Nuklearnoj elektrani Krško, rekao je da je i ondje stanje stabilno.
- Za sada je sve pod kontrolom i s te strane nema nikakve ugroze, istaknuo je Plenković.
Izvijestio je da je jučer kontaktirao s ministrom gospodarstva Antom Šušnjarom, koji je pak u kontaktu sa slovenskim kolegom, a da će se danas sastati s predsjednikom uprave HEP-a razgovarati o situaciji s nuklearkom.
- Za sada, prema mojim informacijama od jučer iz razgovora s ministrom koji je nadležan za energetiku, situacija je stabilna, rekao je Plenković.
Komentirao je rezultate turističke sezone, rekavši kako podaci za prvih sedam mjeseci pokazuju plus u odnosu na prošlog godinu.
- Sezona je bolja nego što je bila prošlogodišnja, to se vidi iz fiskalizacije i prometa. Mislim da je to vrlo dobro i nadam se da smo zadržali epitet konkurentnosti Hrvatskog turizma i ovoj turističkoj sezoni, rekao je Plenković.
11:35 Mađarska nuklearna elektrana Paks jedva je izbjegla potpuno zatvaranje nakon što je vodostaj Dunava pao na rekordno nisku razinu za vrijeme toplinskog vala, rekao je u utorak premijer Péter Magyar.
- Oko 1:30 ujutro bili smo tek nekoliko milimetara od potpunog zatvaranja nuklearke, napisao je Magyar na svojoj Facebook stranici u utorak ujutro. ‘Ali onda je pad vodostaja Dunava prekinut i do jutra je porastao za 1,5 centimetar‘, dodao je.
Elektrana trenutačno radi sa svojom posljednjom turbinom ‘u sigurnim uvjetima‘, kazao je.
Elektrana Paks, koja jamči trećinu mađarske potrošnje električne energije, raspolaže s četiri reaktorske jedinice i nalazi se oko 100 kilometara južno od glavnoga grada Budimpešte. Rashladnu vodu crpi iz Dunava, čija je razina u cijeloj Mađarskoj trenutačno na povijesno niskoj razini.
I ta je država, poput brojnih drugih europskih zemalja trenutačno usred snažnoga toplinskog vala.
Sa samo jednom turbinom u pogonu elektrana Paks proizvodi 240 megavata, što je samo 12 posto ukupne proizvodnje u uobičajenim radnim uvjetima, podaci su Mađarske agencije za atomsku energiju (HAEA).
Prošli se vikend činilo vjerojatnim da će Paks prije ili kasnije morati biti u potpunosti zatvoren zbog niskog vodostaja Dunava. To bi bilo prvo potpuno zatvaranje od puštanja prvog reaktorskog bloka u rad 1982. godine. No od tada se vodostaj Dunava u Mađarskoj ponovno lagano povećava.
10:55 Dugotrajni toplinski val i izostanak značajnijih oborina spustili su vodostaje Drave, Dunava i drugih vodotoka na istoku Hrvatske na rekordno niske razine, a značajnije promjene vodostaja ne očekuju se slijedećih pet do sedam dana.
Na pojedinim mjernim postajama ovoga ljeta zabilježene su najniže vrijednosti otkad postoje mjerenja, a Drava je u kratkom razdoblju čak tri puta dosegnula novi minimalni zabilježeni vodostaj, objavile su Hrvatske vode.
Unatoč povećanoj potrošnji vode, javni isporučitelji vodnih usluga na području nadležnosti Vodnogospodarskog odjela za Dunav i donju Dravu trenutačno nemaju problema s izdašnošću vodocrpilišta niti s kvalitetom vode za javnu vodoopskrbu.
Ne očekuju se promjene vodostaja u narednim danima
Prema raspoloživim prognozama i stanju u slivovima Drave i Dunava tijekom sljedećih pet do sedam dana ne očekuju se značajnije promjene vodostaja, istaknuo je Mario Spajić, zamjenik direktora Vodnogospodarskog odjela za Dunav i donju Dravu Hrvatskih voda.
Na Dravi će manje oscilacije i dalje biti uvjetovane radom hidroelektrana, no vodostaj će ostati u području izrazito niskih vrijednosti. Slična situacija očekuje se i na Dunavu, gdje zasad nema naznaka značajnijeg porasta vodostaja.
Izrazito niski vodostaji prisutni su i na manjim vodotocima, među kojima su Vuka, Karašica, Vučica i Baranjska Karašica, kao i na brojnim kanalima. Ovakve hidrološke prilike neuobičajene su za ljetne mjesece jer je režim rijeke Drave prirodno obilježen povećanim protocima tijekom lipnja i srpnja uslijed otapanja snijega i oborina u uzvodnom dijelu sliva, ističu iz Hrvatskih voda.
Temperatura vode oko 26 °C i više, niski vodostaji otežavaju plovidbu
Visoke temperature zraka utječu i na temperaturu vode, koja na pojedinim lokacijama doseže oko 26 °C i više. Takvi uvjeti dodatno opterećuju vodene ekosustave te nepovoljno djeluju na biljni i životinjski svijet. Posljedice su vidljive i u poljoprivredi, gdje visoke temperature i nedostatak vlage ubrzavaju isušivanje tla.
Niski vodostaji otežavaju i riječnu plovidbu. Plovidba Dunavom i dalje je moguća, ali uz ograničenja u opterećenju plovila, dok su uvjeti na pojedinim dionicama Drave znatno zahtjevniji.
Povlačenje vode na mnogim je mjestima otkrilo dijelove riječnog korita, pješčane sprudove i različite potopljene predmete.
Nedavno je kod Osijeka zbog rekordno niskog vodostaja pronađena i neeksplodirana eksplozivna naprava, što dodatno potvrđuje da kretanje riječnim koritom može predstavljati ozbiljnu opasnost. Hrvatske vode stoga pozivaju građane da izbjegavaju hodanje po sprudovima i izloženim dijelovima korita te da se pridržavaju upozorenja nadležnih službi.
Dugotrajni i iznimno snažni toplinski valovi, praćeni nedostatkom oborina i smanjenim topljenjem alpskog snijega, doveli su europski kontinent do jedne od najtežih hidroloških kriza u novijoj povijesti, piše BBC.
Polovica Europe nalazi se u kritičnom stanju suše, a vodostaji ključnih riječnih prometnica i žila kucavica gospodarstva, prije svega Dunava, Rajne i Po, pali su na povijesno najniže razine.
Najteža situacija s opskrbom energijom i niskim vodostajem Dunava trenutno je u srednjoj i jugoistočnoj Europi. U Rumunjskoj je vojska izvela kontrolirane eksplozije kako bi preusmjerila vodeni tok prema nuklearnoj elektrani Cernavoda i održala rad barem jednog reaktora, dok su automobilski giganti Ford i Dacia obustavili proizvodnju na dva tjedna radi štednje struje.
U Mađarskoj nuklearna elektrana Paks radi na samom minimumu kapaciteta, vlada je zabranila večernji željeznički teretni promet, a suša je poljoprivrednike prisilila na izvanrednu, raniju žetvu.
Rekordna smrtnost od vrućina
Kriza pogađa i ostatak regije. U Austriji je na snazi crveni alarm zbog temperatura iznad 40 °C i rekordne smrtnosti od vrućina. U Slovačkoj je kod Bratislave izmjeren najniži protok Dunava još od 1876. godine, zbog čega su brojni teretni brodovi ostali zarobljeni, dok u Češkoj polovica mjernih postaja izvještava o ekstremnoj suši.
Nizvodno u Srbiji, hidroelektrane i termoelektrane znatno su smanjile proizvodnju zbog nedostatka vode za hlađenje, a riječni transport odvija se uz minimalne terete.
Zapadno od Dunava, rijeka Rajna bilježi rekordno niske vodostaje u Njemačkoj i Nizozemskoj, pri čemu čak 44 posto mjernih stanica na Rajni bilježi ekstremno nisku razinu vode. Teretni brodovi plove tek djelomično opterećeni kako se ne bi nasukali, što stvara ozbiljna uska grla u opskrbi, drastičan rast troškova transporta te nestašice goriva iz austrijskih i slovačkih rafinerija.
Olakšanje nije na vidiku
U sjevernoj Italiji, rijeka Po dosegnula je povijesni minimum. Osim prijetnje opskrbi pitkom vodom, smanjeni potisak rijeke omogućio je prodiranje slane morske vode duboko u korito, što uništava ekosustav i onemogućuje poljoprivrednicima navodnjavanje usjeva.
FOTO Novo otkriće u rekordno niskoj Dravi, protueksplozijska jedinica izašla na teren
Prema podacima europskih službi, klimatske promjene drastično ubrzavaju isparavanje vlage zbog ekstremnih temperatura. S obzirom na to da meteorolozi najavljuju nastavak toplinskog vala i temperature iznad 40 °C u većem dijelu Europe, olakšanje se ne očekuje u skorije vrijeme.
Stanje u Hrvatskoj
A ni situacija u Hrvatskoj nije ništa bolja. Dok se Europa bori s presušilim rijekama, Hrvatska se doslovno kuha pod nezapamćenim valom vrućine koji ne posustaje.
Već danas, u utorak, dobar dio države je pod najvišim, crvenim stupnjem meteoalarma, koji označava iznimno opasno vrijeme. Unutrašnjost, sjeverni Jadran i dio Dalmacije su u ‘crvenom‘, dok je ostatak obale pod narančastim upozorenjem.
Nažalost, vrhunac toplinskog udara tek slijedi, a karte DHMZ-a za naredne dane ne nude nikakvu utjehu. Sutra, u srijedu, užareni val se širi. Cijela će Hrvatska biti obojena u crveno, a jedini će malu ‘poštedu‘, ako se to tako uopće može nazvati, imati dubrovačka regija, koja će ‘svijetliti‘ narančasto.
No, ni tu nije kraj. Prema prognozama za četvrtak, velike vrućine se nastavljaju. Ponovno će cijela država biti pod crvenim alarmom, osim gospićke regije koja je pod narančastim upozorenjem.
Meteorolozi upozoravaju da će se temperature zraka penjati i do 40 stupnjeva Celzijevih, a noćne temperature na Jadranu neće padati ispod 25 stupnjeva, što će onemogućiti bilo kakav oporavak od dnevnih žega.
Građanima se savjetuje maksimalan oprez, izbjegavanje izlaganja suncu u najtoplijem dijelu dana, intenzivna hidracija i briga o ranjivim skupinama, jer ovaj toplinski val, baš poput onih koji pustoše ostatak Europe, predstavlja ozbiljnu prijetnju po život. Pred nama su dani ekstremnog opreza i borbe s nezapamćenim nebeskim ognjem.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....