Diplomatske aktivnosti po razini užarenosti mogu se mjeriti s temperaturama u Europi. Američki državni tajnik Marco Rubio obilazi Zaljevske zemlje kako bi ih uvjerio da će SAD dogovoriti sporazum s Iranom koji neće ići na njihovu štetu, iako oko tog sporazuma postoji mnoštvo nepoznanica.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni i francuski predsjednik Emmanuel Macron u četvrtak su održali sastanak u Antibesu, a Putin se oglasio pozivom na mirovne pregovore ne odustajući od svojih uvjeta, uvjeren da pobjeđuje u ratu, što potvrđuje sustavno jačanje njegove deluzije.
Godišnja konferencija o obnovi Ukrajine (procjena troška trenutačno je na 500 milijardi eura) održana je u četvrtak u Gdanjsku bez ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog napetosti u odnosima s poljskim predsjednikom Karolom Nawrockim (riječ je o nazivu jedne ukrajinske postrojbe prema jedinici iz Drugog svjetskog rata koja je surađivala s nacistima i činila zločine protiv Poljaka), a prioritet je obnova energetskog sektora teško stradalog u ratu s Rusijom. I dalje čekamo da se razriješi spor SAD-a i EU oko imenovanja novog visokog predstavnika u BiH, bijelog dima niotkuda.
Šaptač Trumpu
Kad je riječ o transatlantskim vezama, sve su oči uprte u Ankaru, gdje će se 7. i 8. srpnja održati ovogodišnji summit Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, kako glasi puni naziv iza kratice NATO. U Češkoj je izbila teška politička borba premijera Andreja Babiša i predsjednika Petra Pavela, jer potonji je tvrdio da on ide na summit. Babiš je bio protiv. Ustavni sud privremenom je mjerom u srijedu naložio vladi da Pavela uvrsti u delegaciju.
Europa je donijela veliku odluku, upravo je počelo veliko odvajanje od Trumpove Amerike
"Šaptač Trumpu", glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, u Washingtonu se istog dana sastao s američkim predsjednikom i, služeći se "kombinacijom laskanja i blagog otpora" (Reuters), pokušao ublažiti njegovo nezadovoljstvo zbog opravdane odluke Europe da ne sudjeluje u napadu na Iran. Prema izjavi koju donosi Reuters, čini se da ovaj put nije uspio potpuno skloniti "taticu", kako je Rutte zvao Trumpa prije summita u Den Haagu prošle godine.
"Stvarno ste odradili dobar posao i mislim da se, da je itko drugi bio na toj poziciji, danas ne bismo ni sastajali, iskreno govoreći, jer su nas iznevjerili", rekao je Donald Trump hvaleći Ruttea, ali ne skrivajući nezadovoljstvo jer ne shvaća bit problema: NATO je obrambena, ne intervencionistička organizacija. Njegov zahtjev za "lojalnošću", što je refleksija njegova zahtjeva od suradnika za odanost na razini kulta, u kontradikciji je sa Sjevernoatlantskim ugovorom.
Istodobno su se u Berlinu sastali čelnici skupine E5, Njemačke, Ujedinjene Kraljevine, Francuske, Poljske i Italije, najjače europske vojne sile. Četiri od njih Trump je prozvao da mu nisu bile lojalne, ali tu je Poljska kojom tvrdi da je zadovoljan. Petero lidera pripremalo je zajednički nastup na summitu kojim bi odgovorili na očekivane Trumpove prigovore, a objavljeno priopćenje dobra je podloga zajedničkog europskog nastupa u Ankari.
Dokument govori o pet područja, na prvome mjestu je "predanost jačoj europskoj ulozi unutar NATO-a, pri čemu Europa preuzima veću odgovornost za našu zajedničku transatlantsku sigurnost u uskoj koordinaciji sa SAD-om".
Vojni izdaci
Očekuje se da će Trump opet prigovarati zbog ulaganja članica u obranu iako mu je Rutte predočio grafikone pokazujući koliko su zemlje NATO-a povećale obrambene izdatke otkako je Trump počeo prvi mandat 2017. godine.
Na planu kolektivne sigurnosti E5 će "proaktivno jačati odvraćajući i obrambeni položaj Alijanse i povećati doprinose aktivnostima odvraćanja NATO-a kako bi odgovorili na najvažniju i najizravniju prijetnju Rusije te na najizravniju asimetričnu prijetnju terorizma sigurnosti euroatlantskog prostora". Terorizam je riječ koju Trump voli čuti jer je narkokartele obilježio tim pojmom.
Ponovili su spremnost na obrambeno-sigurnosnu industrijsku suradnju, usredotočujući se na protuzračnu obranu, besposadne sustave, umjetnu inteligenciju i druge sposobnosti, uključujući vatrenu moć dugog dometa. Pozornost privlači rečenica: "E5 naglašava važnost iskorištavanja novih tehnologija potpomognutih financijskim mehanizmima oslobađanja kapitala i ulaganja." Sažeto, potrebno je povećati udio privatnog kapitala, što traži ostvarenje Unije tržišta kapitala (koristim stariji pojam jer bolje tumači).
Podrška Ukrajini stalna je točka, a Moskvi se neće svidjeti usuglašeni stav E5 glede uvjeta pravednog i trajnog mira podržavajući prijedloge izravnog dijaloga Ukrajine i Rusije (taj je zahtjev nedavno iznio Zelenski u otvorenom pismu Putinu, koji je to drsko odbio, rekavši da je to moguće ako ukrajinski predsjednik dođe u Moskvu) - uz aktivno sudjelovanje SAD-a i Europe. Iako još nije jasno tko bi sudjelovao na pregovorima u ime Europe, najava širenja pregovaračkog kruga i mogući Trumpov pritisak zabrinjava Rusiju koja već dulje vrijeme tvrdi da je Europa glavni neprijatelj bez kojeg bi već bio sklopljen mir u Ukrajini, drugim riječima, Kijev bi bio pod ruskom okupacijom.
Na kraju su nahvalili američko-iranski okvirni sporazum, što će se svidjeti Trumpu.
Trump napravio veliki zaokret, na istok Europe ipak šalje 5000 novih vojnika
Model E5, iako ga mnogi kritiziraju, mogao bi - moj je stav, i trebao - postati vodeće tijelo kad je riječ o europskoj sigurnosti i vanjskoj politici uz, razumljivo, potpunu otvorenost i dvosmjerni dijalog s ostalim europskim članicama NATO-a i ostalima u EU. Riječ je o bloku dovoljno snažnom da ga slušaju Trump, Putin i kineski predsjednik Xi Jinping.
Višegradska skupina
Nešto manje važan, ali za Hrvatsku bitan sastanak održan je u utorak. Nakon dvije godine za stol su ponovno sjeli čelnici Višegradske skupine (V4) - Mađarska, Češka, Poljska i Slovačka - što je omogućio izborni poraz bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbána. Novi premijer, Péter Magyar, najavljivao je širenje tog modela, ali na summitu su obuzdali njegov entuzijazam, vjerojatno poljski premijer Donald Tusk, upozoravajući ga da bi se V4, proširen na sve zemlje koje je najavljivao, poklopio s Inicijativom triju mora. Varšava svakako ne želi da Mađarska preuzme vodeću ulogu u srednjoistočnoj Europi. Russia Today summit je popratila opsežnim komentarom, definirajući V4 "regijom koja je povijesno imala status logističkog središta između Istoka i Zapada".
Pozicija Magyara važna je Hrvatskoj zbog niza otvorenih pitanja. Premijer Andrej Plenković razgovarao je s njim tijekom Europskog vijeća proteklog tjedna te objavio: "U dobrosusjedskom ozračju želimo rješavati otvorena pitanja u energetskom sektoru te unaprijediti sveukupne odnose Hrvatske i Mađarske. Usuglasili smo se i o održavanju bilateralnog susreta u Zagrebu ili Budimpešti u sljedećim mjesecima."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....