POKAZALA STUDIJA

Europa kaska za tehnološkim uspjehom SAD-a i Kine, najkritičnije je u sektorima ICT-ja i farmacije

Europa riskira izgubiti između 30 i 70 posto projiciranog rasta BDP-a u razdoblju između 2019. i 2040. godine

Solarna energija (ilustrativna fotografija)

 Ying Tang/NurPhoto/NurPhoto via AFP

Europa je možda lider u održivosti i uključivosti, no kad je u pitanju tehnologija, europske kompanije teško mogu dosegnuti uspjehe tehnoloških tvrtki drugih, razvijenijih regija - puno sporije rastu, imaju znatno niže obrtaje, a nije nebitna niti činjenica da znatno manje ulažu u istraživanje i razvoj u odnosu na američke konkurente.

Tako proizlazi iz velike analize konzultantske kompanije McKinsey koja je analizirala te usporedila uspjehe više od dvije tisuće američkih i europskih tehnoloških kompanija s prihodima većima od milijardu dolara, zaključivši kako su one europske oko 20 posto manje profitabilne, imaju 40 posto sporiji rast prihoda od konkurencije, ulažu do osam posto manje od razvijenijeg svijeta, a njihova ulaganja u istraživanja i razvoj slabija su za čak 40 posto od ostalih kompanija u uzorku.

Najviše nedostataka odnosno kaskanja, stoji u reportu, vidi se u sektorima ICT-ja i farmacije jer su tvrtke koje pripadaju ovom sektoru najviše doprinijele značajnoj razlici u performansama, vidljivo je iz analize u kojoj se napominje kako je za dobar dio ovog "tehnološkog gapa" krivac činjenica da je EU propustila držati korak sa Sjedinjenim Američkim Državama u razdoblju prvog tehnološkog vala koji se vrtio oko razvoja softvera i širenja interneta, a zbog čega je Europa sad u slabijem položaju u mnogim tehnološkim sektorima.

Pritom su analitičari iz McKinseyja analizirali deset tehnoloških segmenata u kojima se Europa liderom pokazala samo u njih dva - razvoju materijala novijih generacija te razvoju takozvanih čistih tehnologija (solarna energija, vjetroelektrane, nuklearna energija...) - dok u ostalih osam uglavnom kaska za ostatkom razvijenog svijeta, ponajviše u sektoru programiranja, razvoja infrastrukture, primijenjene umjetne inteligencije, kvantnog računarstva i slično.

Kod ovog posljednjeg, navodi se, zanimljivo je kako čak 50 posto svjetskih kompanija koje ulažu u ovu tehnologiju posluju u SAD-u, 40 posto u Kini - a u Europskoj Uniji ne postoji niti jedna.

Slično je i po pitanju razvoja 5G u kojemu prednjači Kina - ona financira 60 posto ulaganja u ovaj sektor, slijede je SAD s 27 posto i stari kontinent sa samo 11 posto, a slično je i po pitanju umjetne inteligencije u čiji razvoj Europa ulaže tek 12 posto ukupnih sredstava, Azija ulaže 32 posto, a SAD čak 40.

"Kad je u pitanju biotehnologija, Europa je jaka u znanosti te je tijekom pandemije pokazala da može biti inovativna. Ipak, brojke pokazuju kako ulaganje u biotehnologiju varira među regijama pa su tako SAD između 2018. i 2020. godine u taj sektor uložile 260 miljardi dolara, Europa 49 milijardi, a Kina 19", navodi se u istraživanju koje, između ostaloga, potpisuje i jedan Hrvat, Jurica Novak.

Kad su u pitanju čiste tehnologije, Europa je ovdje ambicioznija od ostalih regija jer ima cilj do 2030. postići smanjenje emisija ugljika, no svejedno kaska po pitanju primjena najnovijih tehnologija.

"Europski igrači drže 38 posto više patenata nego tvrtke u SAD-u te duplo više nego kineske, no gledajući u globalu, europski napori da se zadrži poziciju lidera sve više slabe jer im Kina otima sve veći tržišni udio", tvrdi se.

Takva pozicija, smatraju analitičari, mogla bi se odraziti na uspjehe koje Europa postiže u nekim drugim sektorima kao što su automobilska industrija ili industrija luksuzne robe, a u konačnici bi mogla poljujati i europsko predjeljenje prema održivosti i inkluziji, usprkos nekim stavovima prema kojima upravo slabiji rast vodi ka većoj održivosti.

"Rast ipak ojačava samopouzdanje i stvara zdravu atmosferu i investicijsku klimu, a što je sve nužno kako bi se stvorili novi prihodi potrebni za financiranje europske energetske tranzicije. Usporavanje rasta, s druge strane, moglo bi limitirati dostupnost financija za financiranje raznih potreba, među kojima i puno socijalnih", upozorava se u izvještaju.

Zaključak - ukoliko Europa ne popravi svoje performanse u segmentu tehnološkog razvoja, McKinsey računa da bi u periodu do 2040. godine mogla propustiti potencijalnu dodanu vrijednost između dva i četiri bilijuna eura što je novac koji bi se mogao pretočiti u rast plaća, bolji zdravstveni sustav ili više ulaganja u održivost.

"Europa riskira izgubiti između 30 i 70 posto projiciranog rasta BDP-a u razdoblju između 2019. i 2040. godine što je ekivalent šesterostrukom ulaganju potrebnom za dosezanje cilja eliminacije štetnih emisija plinova ili iznosu dosadašnjeg ukupnog ulaganja u socijalne potrebe na razini EU", navodi se.

McKinsey predlaže i 11 mjera kojima bi Europa, tvrde, mogla poboljšati svoju poziciju, a među kojima su i pojačanje ulaganja, deregulacija i pojednostavljenje raznih procedura, prilagodba ciljeva, veća ulaganja u inovaciju i mnoge druge već uglavnom poznate inicijative.

Može li ih zajednica koja je deset godina radila na projeku jedinstvenog punjača za mobitele napokon i prihvatiti?

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. prosinac 2022 17:05