POČELO JE

Upozorenje Europljanima: Neki od vas ostaju bez godišnjeg odmora. Ovaj put je sve drugačije...

‘Čak i ako učinimo sve što možemo, ako goriva nema, onda ga jednostavno nema‘

Piše:

Objavljeno: 23. travnja 2026. 09:16

Zbog rata u Iranu i poremećaja u opskrbi, avionsko gorivo naglo poskupljuje, a sve je veća bojazan i od mogućih nestašica

Kirill Kudryavtsev/Afp

Europa se suočava s ozbiljnom energetskom krizom koja bi mogla imati veliki utjecaj na ljetnu sezonu putovanja. Zbog rata u Iranu i poremećaja u opskrbi, avionsko gorivo naglo poskupljuje, a sve je veća bojazan i od mogućih nestašica.

Europski povjerenik za energetiku Dan Jorgensen upozorio je da je situacija već sada vrlo ozbiljna te da će mnogi građani možda morati promijeniti svoje planove za odmor.

“Nažalost, vrlo je vjerojatno da će mnogima godišnji odmori biti pogođeni, bilo otkazivanjima letova ili vrlo, vrlo skupim kartama”, rekao je za Sky News. “Čak i ako učinimo sve što možemo, ako goriva za zrakoplove nema, onda ga jednostavno nema.”

Prema njegovim riječima, trenutačno se radi prije svega o krizi cijena, ali postoji realna opasnost da se ona pretvori u krizu opskrbe.

“Trenutno je to primarno kriza cijena, a ne još kriza opskrbe, ali nažalost ne možemo biti sigurni da ćemo izbjeći nestašice, osobito kad je riječ o avionskom gorivu, ako se kriza nastavi.”

Međunarodna agencija za energiju već je upozorila da bi do ozbiljnih problema u opskrbi moglo doći u idućih pet do šest tjedana.

Čak i u slučaju brzog smirivanja sukoba, posljedice će se osjećati dugo.

“Sve da i sutra zavlada mir i Hormuški tjesnac se otvori, mislim da ćemo izbjeći najgore, ali i u najboljem scenariju kriza cijena trajat će još neko vrijeme”, rekao je Jorgensen.

Dodao je i da je plinska infrastruktura u regiji znatno oštećena, što znači da bi Europa mjesecima, pa i godinama, mogla plaćati energiju znatno skuplje nego prije.

‘Ljetujte bliže kući‘

Zbog svega toga, talijanska agencija za civilno zrakoplovstvo savjetuje građanima da razmisle o ljetovanju bliže domu. Njezin čelnik Pierluigi di Palma ističe da je psihološki učinak rasta cijena već snažno pogodio putnike.

“U prošlosti su cijene goriva prelazile 100 dolara bez značajnog utjecaja na zračni promet, ali ovaj put psihološki efekt ima razoran učinak na putnike”, rekao je di Palma.

“Najbolje je preporučiti odmor negdje u blizini ili ponovno otkriti ljepote vlastite zemlje.”

Onima koji ipak planiraju daleka putovanja savjetuje dodatni oprez.

“Za one koji i dalje žele riskirati dulje putovanje, dobra je ideja razmotriti posebno osiguranje koje jamči povrat novca u slučaju kašnjenja ili otkazivanja leta.”

EU u međuvremenu pokušava ublažiti posljedice krize ubrzavanjem prelaska na obnovljive izvore energije te poticanjem kućanstava na korištenje toplinskih pumpi i solarnih panela, kao i smanjenjem poreza na električnu energiju kako bi se potaknula kupnja električnih vozila.

Lufthansa ukida čak 20.000 kratkih letova

Zrakoplovne kompanije već poduzimaju konkretne mjere kako bi se nosile s rastućim troškovima. Njemačka Lufthansa najavila je ukidanje čak 20.000 kratkih letova tijekom ljeta, uz obrazloženje da su mnoge rute postale “neprofitabilne” zbog naglog rasta cijena goriva, piše BBC.

Cijena avionskog goriva udvostručila se od početka sukoba SAD-a i Izraela s Iranom, ponajviše zbog otežane proizvodnje i transporta na Bliskom istoku.

Osim Lufthanse, i druge kompanije poput KLM-a i Delte privremeno smanjuju broj letova, dok mnoge istodobno povećavaju cijene karata kako bi troškove prebacile na putnike.

Analitičari upozoravaju da je ovo tek početak te da putnici trebaju očekivati daljnji rast cijena i još veći broj otkazivanja ako se sukob nastavi.

Ključni problem leži u ovisnosti Europe o uvozu goriva iz Perzijskog zaljeva, koji čini oko 50% ukupne opskrbe. Većina tog goriva prolazi kroz Hormuški tjesnac, koji je Iran praktički zatvorio kao odgovor na američke i izraelske napade.

Važnost regije dodatno potvrđuje podatak da samo rafinerija Al-Zour u Kuvajtu osigurava oko 10% europskog uvoza avionskog goriva.

Međunarodna agencija za energiju prošlog je tjedna upozorila da bi Europa mogla ostati bez avionskog goriva u roku od nekoliko tjedana, iako britanska vlada i neke aviokompanije tvrde da zasad ne bilježe ozbiljne poremećaje u opskrbi.

Lufthansa je poručila da će, unatoč smanjenju europske mreže letova, putnici i dalje imati pristup globalnoj mreži, osobito dugolinijskim rutama.

Dodaju ipak da će se to odvijati uz znatno veću učinkovitost zbog visokih troškova goriva, uz procjenu da će tim mjerama uštedjeti oko 40.000 tona goriva.

Kompanija je također najavila ubrzano gašenje svoje europske podružnice CityLine i povlačenje 27 zrakoplova iz uporabe, dijelom zbog “značajno povećanih cijena kerozina”, ali i dodatnih troškova povezanih s radnim sporovima.

Prvi val ukidanja letova već je započeo, a među pogođenim rutama su i linije iz Frankfurta prema Poljskoj i Norveškoj.

EK predstavila niz mjera za suočavanje s energetskom krizom

Europska komisija je u srijedu predložila niz mjera za suočavanje s energetskom krizom koju je izazvao američko-izraelski rat protiv Irana i zatvaranje Hormuškog tjesnaca, ključnog plovnog puta za opskrbu fosilnim gorivima.

Paket mjera pod nazivom “AccelerateEU” predviđa prijedlog poreznih promjena kako bi se osiguralo da porezi na električnu energiju budu manji od poreza na fosilna goriva, kao i mjere za optimizaciju raspodjele mlaznog goriva između država članica kako bi se izbjegle nestašice.

Komisija ističe da je koordinacija između zemalja članica ključna, u prvom redu koordinirano punjenje skladišta plina kako bi se izbjeglo da sve članice istodobno kupuju plin na tržištu i tako mu podižu cijenu.

Predviđa se uspostava opservatorija za goriva koji će pratiti proizvodnju, uvoz, izvoz i razine zaliha goriva za prometni sektor u EU.

Opservatorij bi trebao omogućiti brzo prepoznavanje potencijalnih nestašica i, u slučaju hitnog otpuštanja zaliha, formiranje ciljanih mjere za održavanje uravnotežene distribucije goriva. Opservatorij će posebno pratiti stanje na tržištu mlaznih goriva.

U EU je sve veća zabrinutost zbog mogućih nestašica kerozina jer 20 posto europskih potreba za mlaznim gorivom prolazi kroz Hormuški tjesnac.

“Kriza s opskrbom mlaznim gorivima mogla bi doći vrlo brzo, zbog čega bi cijene zrakoplovnih karata mogle rasti i što bi moglo dovesti do otkazivanja letova”, kaže povjerenik za energetiku Dan Jørgensen.

Komisija stoga poziva države članice da povećaju proizvodnju kerozina u europskim rafinerijama.

U pogledu mlaznih goriva, Komisija najavljuje da će pojasniti postojeću fleksibilnost zakona koji se odnose na zrakoplovni sektor.

Za zaštitu potrošača i industrije od visokih cijena energije, predviđa se mogućnost da države članice daju potpore dohotku kućanstvima, energetske vaučere i snize trošarine na električnu energiju za ranjiva kućanstva.

Komisija najavljuje da će donijeti i Privremeni okvir državnih potpora koji će nacionalnim vladama pružiti dodatnu fleksibilnost, uključujući hitne mjere za podršku najizloženijim gospodarskim sektorima.

Jedna od mjera je ubrzavanje prelaska na čistu energiju proizvedenu u EU, koja će zamijeniti naftu i plin. Komisija najavljuje da će do ljeta predstaviti akcijski plan za elektrifikaciju koji će uključivati mjere za uklanjanje prepreka elektrifikaciji industrijskog, prometnog i građevinskog sektora.

Za elektrifikaciju je potrebna adekvatna prijenosna mreža koja bi mogla brzo prihvatiti proizvodnju iz vjetroelektrana i hidroelektrana.

Komisija najavljuje da će predstaviti zakonodavni prijedlog o mrežnim naknadama i oporezivanju, osiguravajući, između ostalog, da se električna energija oporezuje manje od fosilnih goriva.

Komisija navodi da je potrebno pojačati investicije u energetsku tranziciju pri čemu države članice mogu koristiti dio sredstava iz fonda za oporavak od pandemije i kohezijska sredstva.

Komisija procjenjuje da su potrebne investicije u energetsku tranziciju u visini od 660 milijardi godišnje do 2030. godine. To neće biti moguće osigurati javnim sredstvima, stoga će trebati mobilizirati privatni kapital.

Povjerenik za energiju Jørgensen prilično je pesimističan u pogledu energetske situacije u sljedećih nekoliko mjeseci.

Istaknuo je da će čak i u najboljem slučaju situacija na energetskom tržištu biti prilično loša. Dodao je da u sljedećih nekoliko godina ne očekuje stabilizaciju tržišta ukapljenog plina.

Unatoč tome, “nećemo mijenjati naš plan o odustajanju od ruskog plina i bila bi velika pogreška da ponovno počnemo uvoziti plin iz Rusije”, rekao je Jørgensen. (Hina)