Grčki ministar financija Yanis Varoufakis kristalno jasno opisao je pregovaračku strategiju nove grčke vlade pod vodstvom Syrize.
- Izlazak iz eurozone nije nam ni u primisli, jednostavno zato što je euro krhak. To vam je kao kula od karata: uklonite grčku kartu i sve će se srušiti - rekao je.
- Doista, želimo li da se Europa raspadne? Tko god je u iskušenju misliti da je Grčku moguće strateški amputirati od Europe trebao bi biti na oprezu. To je jako opasno. Tko bi bio sljedeći? Portugal? Što bi se Italiji dogodilo kada otkrije da je nemoguće nastaviti sa štednjom? - upitao je Varoufakis.
- Nekoliko talijanskih dužnosnika, ali neću vam otkriti u kojoj instituciji rade, prišli su mi kako bi mi kazali da nas podupiru, ali ne smiju naglas reći istinu jer Italiji prijeti bankrot i strahuju od njemačke reakcije. Nad Europu se nadvio oblak straha zadnjih par godina. Postajemo gori od Sovjetskog Saveza - rekao je grčki ministar talijanskom RAI-ju i izazvao oštru reakciju tamošnjeg ministra financija Pier Carla Padoana.
- Ovi su komentari neprimjereni. Talijanski je dug stabilan i održiv - odbrusio je Talijan.
Lehman Brothers na kvadrat
No, kako u velikoj analizi piše ugledni britanski Daily Telegraph , Varoufakisova je poanta na mjestu. Deflacijski uvjeti poskupljuju kamate koje skaču brže od nominalnog BDP-a u Italiji, Španjolskoj i Portugalu i tako automatski povećavaju njihov javni dug.
Ekonomski stručnjak i profesor na sveučilištu Berkeley Barry Eichengreen upozorava da bi izlazak Grčke iz eurozone bio ravan 'Lehman Brothersu na kvadrat' te da bi izazvao pogibeljnu lančanu reakciju s globalnim posljedicama. U Syrizi računaju da su čelnici EU toga svjesni, bez obzira kakve izjave davali u javnosti.
Novi grčki premijer Alexis Tsipras takvu politiku gura do kraja i, bio u pravu ili ne, vjeruje da njegova zemlja drži as u rukavu i da europski centri moći iznose samo prazne prijetnje. Telegraph grčku poziciju uspoređuje s hladnoratovskom frazom o sigurnom uzajamnom uništenju.
Smirenost kojom Tsipras nastupa nemalo je iznenadila Bruxelles, Frankfurt, Berlin i burze. Svi su mislili da će taj 40-godišnji novajlija u nedjelju navečer, kada je pred grčkim parlamentom predstavljao program, odustati od pretjeranih zahtjeva, no umjesto toga on im je objavio rat.
Obećao je da će u cijelosti i bez iznimke provesti sve mjere iz predizbornog programa, među kojima je i zahtjev da Njemačka Grčkoj, 71 godinu nakon što je i posljednji vojnik Wehrmachta napustio grčki teritorij, plati ratne reparacije u iznosu od 11 milijardi eura. Berlin je to u ponedjeljak odbio.
Prema Tsiprasu, produljenje programa financijskog spasa pod paskom tzv. Trojke ne dolazi u obzir jer bi to predstavljalo 'produljenje grešaka i katastrofu'. 'O našoj suverenosti pregovora nema', rekao je.
U svom je predizbornom programu najsiromašnijima obećao rast mirovina, odustajanje od pomicanja dobi u kojoj se odlazi u mirovinu, povećanje minimalca na 751 euro do sljedeće godine, ukidanje poreza na nekretnine, vraćanje na posao 10.000 'protuzakonito' otpuštenih radnika u javnom sektoru...
Od obećanja nije odustao ni nakon izbora. Retorika je manje-više nepromijenjena i u srijedu bi mogao uslijediti potpuni šok na sastanku europskih ministara financija, koji među sobom nikada nisu imali tako radikalnog ljevičara poput Varoufakisa, a u Zapadnoj Europi od Drugog svjetskog rata praktički nije bilo radikalno lijeve vlade. Telegraph upozorava da u Europi uopće ne slušaju što to Syriza zapravo govori.
Krivo procijenili Tsiprasa
Aktualni šef Eurogrupe, skupine ministara financija članica eurozone, Jeroen Dijsselbloem prošlog je tjedna objavio ultimatum prema kojemu će predstojeći ministarski summit u srijedu biti posljednja šansa za Grčku da se vrati Trojkinom programu. Iza toga se valja prijetnja da će 28. veljače Grčkoj biti blokirano 60 milijardi eura potrebnih za likvidnost njezina financijskog sustava, a posljedica bi bio izlazak iz eurozone po kratkom postupku.
'Mi ne dajemo kredite za premošćivanje', rekao je Dijsselbloem i tako dao do znanja da do njega ne dopiru stvarni Syrizini zahtjevi. Tsipras, naime, već dulje vrijeme ponavlja da od Europe ne želi više ni centa kroz bilo kakav kredit, nego zahtijeva sporazum kojim bi Grčkoj bilo dozvoljeno dodatno se zadužiti na domaćem tržištu kroz izdavanje 10 milijardi eura trezorskih zapisa.
Shvaćajući kako su u prošlosti i manji nesporazumi među balkanskim državama znali izmicati kontroli, austrijski kancelar Werner Faymann uoči nedavnog susreta s Tsiprasom u Beču dao je izjavu kojom pokušava smiriti situaciju. 'Moramo spasiti Grčku i Europu od ishoda koji bi značio grčki izlazak iz eurozone', rekao je.
Upozorenje je nedavno stiglo i iz Washingtona, od samog američkog predsjednika Baracka Obame, koji je čelnicima eurozone poručio da paze što rade. 'Ne možete nastaviti s pritiskom na države koje su usred depresije. U nekom trenutku morate iznaći strategiju rasta kako bi takve države dobile mogućnost otplatiti dugove i eliminirati dio deficita', rekao je.
U Washingtonu strahuju da bi ispad Grčke, inače članice NATO-a, iz eurozone Atenu poslao ravno u zagrljaj Moskvi te da bi na Balkanu nakon toga nastao totalni kaos.
U Telegraphu zaključuju da je ishod ove drame zasad neizvjestan, ali da je sasvim jasno da su u Bruxellesu krivo procijenili Tsiprasa, ni ne sanjajući da će i nakon izbora tjerati dalje po svome. Stvar polako prelazi iz ruku financijaša i nižerangiranih dužnosnika u više sfere jer su politički ulozi postali preveliki.
Integritet monetarne unije i cijeli sigurnosni sustav istočnog Mediterana vise o tankoj grčkoj niti.