Zatvorena alpska skijališta, kupanje u moru - u mnogim europskim zemljama ne pamte se ovako visoke temperature početkom siječnja. Iako mnogi uživaju u neobično toplim danima, sve to pokazatelj je velikih promjena s dugoročnim posljedicama.
U novu godinu ušli smo s rekordno visokim temperaturama. U Varšavi je izmjereno gotovo 19 Celzijevih stupnjeva, nizozemskom gradu Eindhovenu gotovo 17, danskom Abedu 12 i pol, a češkom Javorniku 19 i pol stupnjeva. Početak godine toliko je topao da su u Švicarskoj i Francuskoj zatvorena neka alpska odmarališta.
- Sinoptička situacija za posljedicu je imala ne samo ekstreme ponegdje u Europi, nego čak i u Hrvatskoj. Svjedoci smo iznadprosječne topline - kaže za HRT prognostičarka DHMZ-a Dunja Plačko-Vršnak.
- Tako je, primjerice, i u Zagrebu i Sisku temperatura u nedjelju bila 19 Celzijevih stupnjeva - dodaje.
Gospodin Ordan iz Šibenika, za razliku od prijašnjih godina, lani se kupao svaki dan.
- Ova je godina samo tako. More toplo, zrak isto, 14,4 je temperatura po instrumentu - kaže.
Iako dugoročne prognoze nikad nisu pouzdane, građani su oprezni.
- Prerano proljeće opet nije dobro, bojimo se da ne bi tamo negdje u ožujku došlo ono najgore - jedan je od komentara.
- Znam ih dosta koji su bukirali skijanje u Bosni pa će sad ići u šetnju po livadama - dodaje jedna građanka.
Temperature će, kažu stručnjaci, nastaviti rasti. Globalno zagrijavanje utjecat će na sve aspekte naših života.
- Znamo da će utjecati na ribarstvo, da bi se ulov u sljedećih nekoliko desetljeća mogao smanjiti za 20 posto. Ribarstvo je grana od koje i hrvatsko gospodarstvo ima određenog profita, to je nešto s čime ćemo se brzo suočiti - kaže za HRT Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti.
Ravnoteža koja je donedavno postojala na našem planetu nestaje. Iznadprosječno toplo vrijeme zbunilo je i životinje, pa neke ptice nisu odletjele u toplije krajeve.