Sve više raste pritisak na političare da pronađu rješenje za energetsku krizu bez presedana s kojom bi se Europa mogla suočiti ove zime. Divljanje je riječ koja najbolje opisuje trenutačna zbivanja na europskom tržištu prirodnog plina. Visoke fluktuacije u cijenama plina ukazuju pak na snažni ukupni rast troškova energije za europske biznise te na pad ekonomskih aktivnosti.
Više velikih europskih gospodarstava, na čelu s Njemačkom, priprema se za ulazak u recesiju. U tako mračnim ekonomskim perspektivama u ponedjeljak je s 290 eura/megavatsat oboren rekord prema ključnim ‘futuresima‘ (ugovorima za plaćanje cijene na određeni datum u budućnosti). To je cijena 7 puta viša nego u bilo kojem razdoblju 2021. godine.
Uz to, nema naznaka stabilizacije u isporukama plina iz Rusije. Gazprom je najavio zaustavljanje isporuka kroz Sjeverni tok prema Njemačkoj uz obrazloženje kako im je potrebno tri dana za poslove održavanja. Svaki takav potez Gazproma pokreće spekulacije kako se nakon zaustavljanja više neće obnoviti isporuke. U slučaju potpune obustave isporuka plina propast će planovi članica EU da prije zime napune plinska skladišta do razine koja će omogućiti sigurno prezimljavanje.
Nestabilnost europskog tržišta sa sobom donosi potrese i na američkom te azijskom tržištu. Ukoliko Rusija ne poveća isporuke plina ili ih potpuno ukine, kriza se vjerojatno neće riješiti mjesecima - inflacija će vjerojatno i dalje rasti, dok će europska industrijska proizvodnja padati, što bi više industrijskih nacija moglo uvesti u recesiju. Euro će u tom slučaju i dalje biti pod snažnim pritiskom, iako je već sada na najnižoj razini prema dolaru u zadnja dva desetljeća.
Povećava se broj energetskih eksperata koji prognoziraju kako bi se cijene prirodnog plina u EU mogle podići iznad 400 eura za megavatsat ako Gazprom prekine isporuke kroz Sjeverni tok. To je razina cijene uz koju svaka energetski intenzivna proizvodnja postaje komercijalno upitna. "Trenutačne cijene imaju značajni utjecaj na industrijsku potražnju za plinom u Europi, a naši modeli indiciraju smanjenje industrijske potražnje za plinom od 15 posto", upozorava za Bloomberg Leon Izbicki, analitičar Energy Aspectsa.
Velike europske industrije već prolaze poslovnu dramu zbog rekordnih cijena plina. Najveća poljska kemijska kompanija, Grupa Azoty, prestala je s proizvodnjom nekih od ključnih proizvoda. Francuski ekonomski ‘output‘ počeo se smanjivati po prvi put ove godine te su počeli pratiti obeshrabrujuće industrijske trendove u Njemačkoj.
I Njemačka i Francuska, najveće EU ekonomije, preživljavaju inflatorne udare koji nisu viđeni duže od 40 godina, što podiže rizike od recesije u cijeloj eurozoni. Posebno je osjetljiva situacija u Njemačkoj zbog energetske ovisnosti o Rusiji te vlasti pokušavaju sklopiti niz dogovora kojima bi osigurali alternativne izvore energije, ali se spremaju i na racionalizaciju potrošnje tijekom zime.
Njemački kancelar Olaf Scholz posjetio je Kanadu te konstatirao kako Rusija više nije pouzdani energetski partner. Pokušava dogovoriti više isporuke ukapljenog plina preko LNG terminala, ali se u tom dijelu članice EU natječu s azijskim nacijama koje također traže povećanje isporuka zbog globalnog osjećaja neizvjesnosti.
Koliko će drugo trajati energetska drama?
Belgijski premijer Alexander De Croo upozorio je kako bi se europska energetska kriza mogla produžiti. On smatra kako bi "5 do 10 zima moglo biti teško".
Poseban problem u ionako teškoj situaciji uzrokuje abnormalno visoka energetska potražnja unutar EU tijekom ljetnih mjeseci. Njemačke cijene energije za godinu unaprijed (što je europski ‘benchmark‘) danas su na razini od 658 eura za megavatsat, a u ponedjeljak je oboren rekord od 700 eura.
