REPORT GOJKA DRLJAČE

Europa pred teškim šokom, domino-efekt pitanje je trenutka, usporedite ova dva podatka - ili samo odite na plac...

Postotak kompanija koje su kupile neki oblik osiguranja od političkog rizika narastao je s 25 posto u 2019. na 68 posto u ovoj godini

Bruxelles, panorama

 Werner Lerooy/Alamy/Alamy/Profimedia/Werner Lerooy/alamy/alamy/profimedia

Svi vodeći poslovni mediji objavili su jučer informaciju kako je iznenada cijena prirodnog plina u Europi skočila za 40 posto, što je znak da se ispod starog kontinenta iznova može otvoriti provalija energetske neizvjesnosti i nesigurnosti. Iako je povod skoka cijene prirodnog plina naizgled prozaičan - štrajk radnika LNG postrojenja u Australiji koji nisu zadovoljni prosječnim plaćama od oko 3000 dolara (prema australskom Zavodu za statistiku) - pravi razlog novog šoka jest geopolitički sukob tj. drastično reduciranje opskrbe prirodnim plinom iz Rusije, pa je poskupljenje plina u osnovi realizacija akumuliranog političkog rizika.

A politički rizici - među kojima nisu samo obračun Zapada s Rusijom ili napetost u odnosima s Kinom nego i donošenje cijelog niza kontroverznih odluka u javnim politikama - sve dramatičnije utječu na poslovanje kompanija. Ovogodišnje istraživanje vrlo ugledne Oxford Analytice otkrilo nam je kako je 100 posto globalnih velikih korporacija radilo na jačanju svojih sposobnosti za upravljanje političkim rizicima, dok ih je 54 posto povisilo ulaganja u osiguranje od političkih rizika ili se na neki način financijski zaštitilo (hedgiralo) od političkih rizika.

Najgore su pogođene europske kompanije. Na globalnoj razini 60 posto kompanija prijavilo je u istraživanju negativni neto utjecaj konflikta u Ukrajini, dok su zapadnoeuropske kompanije u 86 posto slučajeva procijenile kako zbog tog političkog rizika imaju direktne ili indirektne gubitke. Samo je 33 posto američkih kompanija procijenilo da im politički rizik generira neto štetu. To su svugdje ogromni postotci koji otkrivaju istinske razmjere planetarne poslovne drame koje generiraju nabujali politički rizici, pa je sasvim sigurno da istraživanje Oxford Analytice treba postati priručnik koji bi trebali čitati donosioci politički odluka prije potencijalnog činjenja štete. Pitanje je, naime, vremena kad će akumulirani politički rizici učiniti Europu i niz njezinih biznisa neupravljivima.

Posebna napomena: Oxford Analytica nema nikakve veze s Cambridge Analyticom upletenom u veliki skandal. Oxford Analytica tužila je Cambridge Analyticu zbog krađe imena, ali je notorni desničar Steve Bannon ostao kod narativa da je ime kompanije izmislio.

image

Kompanije prepoznaju drastični rast političkog rizika; osiguravanje tog političkog rizika značajnim dijelom prati rast zabrinutosti

Oxford Analityca/

Analize eksperata Oxford Analytice postavljaju tezu kako je šok rata u Europi uzrokovao promjenu poslovne paradigme. Postotak kompanija koje su kupile neki oblik osiguranja od političkog rizika narastao je s 25 posto u 2019. na 68 posto u ovoj godini. U istom razdoblju broj kompanija koje su predviđale jačanje deglobalizacijskih trendova narastao je s prošlogodišnjih 16 na ovogodišnjih 50 posto.

Ako doista deglobalizacija napreduje tom brzinom, onda je vjerojatnost da će u samo 2-3 godine uništiti ono što za što je globalizaciji trebalo 20-30 godina. A da bi stvari mogle otplutati nošena stihijom deglobalizacije govori i podatak iz istraživanja da je procjena odvajanja zapadnog biznisa od Kine povećana s 12 posto kompanija u 2022., na 42 posto u 2023..

Sudeći prema mišljenju kompanija, deglobalizacija se zahuktava; galopira kao četiri jahača apokalipse. Kakve će biti posljedice?

Evo kako u istraživanju/analizi „The Year Political Risk Became Everyone‘s Risk“ opisuju prirodu rastućeg problema: „Ovako posrednik u osiguranju obično opisuje politički rizik: ‘mala učestalost, visoka ozbiljnost‘. Politički rizik je, ukratko, rizik od katastrofe ili ‘mačji rizik‘, slično mnogim vrstama prirodnih katastrofa. Morat ćemo ponovno razmisliti o tom opisu: ove je godine više od 9 od 10 tvrtki koje smo anketirali prijavilo gubitak zbog političkog rizika (u odnosu na 35 posto prije samo nekoliko godina). Ove je godine politički rizik postao svačiji rizik.“

Analitičari Oxford Analytice nisu nešto naročito pametno napisali kad su zaključili da je „ove godine politički rizik postao svačiji rizik“ jer to svatko mogao vidjeti kroz kretanje cijena kod odlaska u trgovinu ili na plac. No, činjenica je da su anketirali veliki broj kompanija te su došli do podataka da je politički rizik više disruptivan tj. opasniji nego što nam se činilo prateći rast cijena u zadnje dvije godine. Posebno se logično zabrinuti u Europi. Naime, u Sjedinjenim državama više je kompanija (njih 42 posto) priznalo da imaju neku korist od rata u Ukrajini, što je više od onih 33 posto koje imaju utvrđeni neto gubitak. Drugim riječima, Europa je uvjerljivo najviše izložen kontinent političkim rizicima.

Što će europski političari, a posebno europarlamentarci učiniti po tom pitanju? Ili neće učiniti ništa, pa ćemo ubuduće drhtati zbog dvoznamenkastog skoka cijene prirodnog plina kad netko tko radi u australskom i američkom rudarstvu zaželi rast temeljne plaće i(ili) bonuse? Veća je vjerojatnost da europski političari uopće neće shvatiti koliko su nagomilali političkog rizika, pa će ga i dalje povećavati.

image

Rezultati istraživanja Oxford Analytice otkrivaju da se svijet biznisa po pitanju percepcije političkog rizika potpuno promijenio

Oxford Analityca/
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. svibanj 2024 04:14