SUMORNI SCENARIJ

Europa se priprema za zimu s dva rata: Izbjegli smo ‘73., ali jedan potez mogao bi pokrenuti sunovrat

Ako se to dogodi slijedi vrtoglav skok globalnih cijena
 Majdi Fathi/Zuma Press/Profimedia/Majdi Fathi/zuma Press/profimedia

Nakon što se prošle zime Europa suočavala sa skupim energentima zbog rata u Ukrajini, ove bi godine sukob između Izraela i Hamasa mogao dodatno uzdrmati energetska tržišta. Iako su tržišta za sada relativno mirna, taj bi sukob mogao poremetiti odnose Europe s Bliskim istokom ili čak uvući Iran u izravnu konfrontaciju s Izraelom i njegovim zapadnim partnerima, piše Politico.

Europska povjerenica za energetiku Kadri Simson rekla je da je Europa "opremljena da se suoči sa skučenošću globalnog tržišta nafte i dizela" jer su ‘naučili lekciju‘ nakon ruske invazije na Ukrajinu.

- Pokušavamo dobro razumjeti sve naše ranjivosti kako bismo ih najbolje riješili i tako bili spremni za sve incidente ili hitne situacije - poručila je.

Kako bi preduhitrila bilo kakve potencijalne poremećaje, Europska unija je prošlog tjedna održala niz sastanaka sa zemljama koje proizvode naftu - Norveškom, Alžirom i Nigerijom.

- Istočni Mediteran važno je poprište za europsku energetsku sigurnost, s obzirom na to da je europska energetska tranzicija još uvijek upletena u geopolitičke neizvjesnosti - rekla je Simson.

Ograničen utjecaj Gaze na tržište nafte

Sukobi u Gazi, i u manjoj mjeri duž izraelske sjeverne granice s Libanonom, imali su samo ograničen utjecaj na tržište nafte. Nakon vijesti o napadu Hamasa 7. listopada i odgovoru Izraela došlo je do rasta cijena, ali je ovaj tjedan referentna vrijednost nafte Brent pala za 4,2 posto, odnosno na oko 81 dolar po barelu što je razina prije početka sukoba.

Tako se nije ponovila situacija iz 1973. godine, kada je Jomkipurski rat između Izraela i njegovih susjeda potaknuo velike arapske proizvođače da uvedu embargo na izvoz izraelskim saveznicima. Velikim dijelom i zbog toga što su odnosi zaljevskih zemalja s Izraelom puno bolji nego tada.

Stručnjaci stoga vjeruju da će zalihe nafte, ako se sukob ne proširi, ostati manje-više stabilne. Najveći rizik predstavlja Iran jer bi, u najgorem slučaj, širenje sukoba moglo dovesti do toga da ta zemlja poremeti plovidbu iz arapskih zemalja Zaljeva kroz Hormuški tjesnac.

- Ako Izrael počne napadati iranski teritorij i Iran, posljedica toga je da treba manje izvoziti, a onda Kina nema dovoljno sirove nafte i treba je kupovati negdje drugdje, što dovodi do vrtoglavog skoka globalnih cijena. To je čitava spirala koja se odmah pokreće - rekao je Viktor Katona, vodeći analitičar za sirovu naftu u energetskoj obavještajnoj tvrtki Kpler.

S druge strane, tržišta plina su već pod utjecajem rata jer je Izrael ‘zatvorio svoje slavine‘ na plinskom polju Tamar u moru, nekoliko sati nakon Hamasovog iznenadnog napada. Iako proizvodi relativno malo plina (oko 21 milijardu kubičnih metara u usporedbi s ruskim 618 milijardi), Izrael je ključni izvoznik za Egipat u kojem su takvi zastoji opskrbe uzrokovali redovite nestanke struje.

Eskalacija s Iranom ujecala bi i na tržište plina

Svaka eskalacija s Iranom mogla bi utjecati na tržište plina jednako kao na tržište nafte jer se trećina svjetskog ukapljenog prirodnog plina i šestina njegove nafte otprema upravo kroz Hormuški tjesnac.

- Iz perspektive europskog određivanja cijena plina, još uvijek izgledamo relativno dobro i to je uglavnom uzrokovano slabom potražnjom. Mnogi industrijski potrošači i dalje koriste osjetno manje plina nego prije prošlogodišnje energetske krize - rekao je Tom Marzec-Manser, voditelj analitike plina u robnoj obavještajnoj tvrtki ICIS. Dodaje kako je sukob u Ukrajini imao znatno veći utjecaj na EU od onog u Gazi.

Prema Europskoj komisiji, zemlje članice kolektivno su smanjile gotovo 20 posto svoje potrošnje prirodnog plina uoči prošle zime, industrija je usporila proizvodnju, a obnovljivi izvori energije igraju puno veću ulogu u proizvodnji električne energije.

Unatoč tome, potrošnja je ponovno narasla u listopadu i to prvi put od početka rata, što je rani znak da bi poduzeća mogla pokušati obnoviti svoju prijašnju razinu produktivnosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. svibanj 2024 14:37