Europa ustala protiv data centara, demolirano Microsoftovo gradilište: ‘Ovo je pljačka stoljeća!‘

Aktivisti nizozemskog Geef Tegengasa sukobili su se s policijom koja je čuvala gradilište Microsoftova data centra u Westpoortu u Amsterdamu i demolirali ga. U 15 europskih zemalja u petak i u subotu održani su prosvjedi protiv gradnje data centara, dok se Europom širi reakcija na društvenu i ekološku štetu ekspanzije umjetne inteligencije, izvještava Guardian.

Više od 100 grupa i organizacija uključeno je u dvodnevne prosvjede kojima traže moratorij na gradnju novih data centara, koji troše ogromne količine energije. U Amsterdamu su prosvjednici istaknuli transparente protiv Microsoftove suradnje s izraelskom vojskom i američkom Imigracijskoj i carinskom službom (ICE). "Ovaj data centar guta našu pitku vodu kako bi bogati postali još bogatiji", kritizirao je Roos Molenaar, aktivist Geef Tegengasa.

Prosvjedi su u petak održani u Bristolu, Berlinu, Varšavi i Zagrebu, piše Guardian. U koaliciji "Stop Dirty Data Centres" (Zaustavite prljave podatkovne centre) je i velika ekološka udruga Greenpeace. Tehnološki giganti i vlade žure s podizanjem data centara unatoč ozbiljnoj zabrinutosti zbog njihova utjecaja na prirodne resurse, na gospodarstvo i lokalne zajednice, rekao je koordinator koalicije Owen Espley. Na američkim izborima u utorak, u gotovo svim slučajevima kad su birači mogli glasati o moratoriju na nove data centre, glasali su za moratorij.

"Otvaramo radna mjesta"

Jača pritisak na vlade da reguliraju milijardere i njihove kompanije koje razvijaju AI vrtoglavom brzinom, usporedo s jačanjem straha od posljedica nekontroliranog razvoja AI-ja, gubitka radnih mjesta i gušenja demokracije do straha za mentalno zdravlje pojedinaca i ljudska prava. S druge strane, tehnološka industrija ističe da data centri otvaraju radna mjesta i potiču gospodarski rast. Svaki data centar zahtijeva više od 100 megavata energije - što odgovara potrošnji oko 300.000 kućanstava.

"Najveća krađa"

"Tehnološka industrija nije ništa drugo nego mafija", ističe u intervjuu za njemački Spiegel ekonomistkinja Mariana Mazzucato. Tehnološke tvrtke počinile su najveću krađu 21. stoljeća: prigrabile su izume omogućene javno financiranim istraživanjima i sad zarađuju milijarde. Ništa ne žele dati zauzvrat, pa ni plaćati poreze. "Nemaju interesa za opće dobro. Pogledajte svemir: Toliko je pun smeća koje proizvodi Elon Musk da astronauti više ne mogu vidjeti kroz prozor", kritizira Mazzucato. Profesorica University College London, savjetnica britanskog premijera Andyja Burnhama, upravo je objavila knjigu pod naslovom "Kapitalizam koji koristi svima". Poziva na novi kapitalizam, koji bi se manje koncentrirao na profit pojedinca, a više na opće dobro, poput pristupačnog stanovanja, s obzirom na to u kojoj mjeri pogoršanje ekonomskih izgleda širokih slojeva pogoduju rastu ekstremne desnice. Jednostavno je, kaže ona, ljudi žele dobar život.

"Osjećaju se zanemareno"

"Žele dostupno stanovanje, jeftinu energiju i zaštitu od prirodnih katastrofa. Zato ljudi izlaze na ulice: kada su najamnine previsoke, kada vjeruju da si više ne mogu priuštiti dobar život", kaže profesorica Mazzucato. Vlade se koncentiraju na pitanja poput smanjenja nacionalnog duga, ali kakve to veze ima s dobrim životom građana?

"Pogledajte bivšeg predsjednika Joea Bidena. Njegova ekonomska politika bila je dobra, donijela je rast i nova radna mjesta. Ali ljudi su glasali za Donalda Trumpa. Zašto? Jer se osjećaju zanemareno. A Trump im je rekao: Razumijem vas, slušam vas. To je propaganda, ali iza toga leži poanta koja se na ljevici često previđa: pokazivanje zahvalnosti ljudima, osiguravanje da se ne osjećaju jadno. Slično je i u Engleskoj: 14 godina politike štednje iscrpilo ​​je zemlju. Mnogi smatraju da nisu sudjelovali u dobicima prosperiteta", objašnjama Mazzzucato.

Ona je protiv forsiranja štednje. Zagovara kontrolirano zaduživanje vlada za ulaganje, promicanje inovacija i obrazovanje ljudi, čime se potiče rast i prosperitet.