Europska komisija je u utorak u Strasbourgu objavila kao podlogu za raspravu prijedlog plana o postupnom prelasku s jednoglasnog na odlučivanje kvalificiranom većinom o poreznim pitanjima do 2025. godine.
"EU još od samih početaka Zajednice prije 60 godina sudjeluje u poreznoj politici. Jednoglasnost u tom području imala je smisla pedesetih godina prošlog stoljeća kad je Zajednica imala šest država članica, ali vremena su se promijenila. Pravilo o jednoglasnosti u poreznoj politici politički je zastarjelo, pravno problematično i gospodarski kontraproduktivno. Svjestan sam da je riječ o vrlo osjetljivom pitanju, no to ne znači da se o njemu ne smije govoriti. Zato danas započinjemo raspravu", izjavio je povjerenik za gospodarske i financijske poslove Pierre Moscovici.
"Našim sve globaliziranijim gospodarstvima potrebni su moderni i ambiciozni porezni sustavi. Snažno podupirem prelazak na glasanje kvalificiranom većinom i važniju ulogu Europskog parlamenta u oblikovanju zajedničke porezne politike u Uniji", izjavio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.
Komisija navodi da je pri odlučivanju o važnim poreznim inicijativama često teško postići jednoglasnost, što može dovesti do skupih kašnjenja i nepovoljno utjecati na donošenje optimalnih politika.
Komisija stoga predlaže plan za postupan i ciljani prelazak na glasanje kvalificiranom većinom u okviru redovnoga zakonodavnog postupka u određenim područjima zajedničke porezne politike EU-a.
Komisija ne predlaže nikakve promjene nadležnosti EU-a u području oporezivanja niti promjene prava država članica da prema vlastitoj procjeni određuju stope poreza na dobit i poreza na dohodak. Cilj je omogućiti državama članicama da učinkovitije iskoriste udruženi suverenitet za brže rješavanje zajedničkih pitanja.
Komisija poziva čelnike EU-a, Europski parlament i ostale dionike da procijene mogućnost postupnog prelaska u četiri koraka na odlučivanje kvalificiranom većinom.
U prvom koraku države članice složile bi se o prelasku na glasanje kvalificiranom većinom kad je riječ o mjerama za poboljšanje suradnje i uzajamne pomoći među državama članicama u borbi protiv poreznih prijevara i utaje poreza i o administrativnim inicijativama za poduzeća EU-a, kao što su usklađene obveze izvješćivanja. Te mjere obično podupru sve države članice, no one se često blokiraju zbog razloga koji nisu povezani s predmetnim pitanjima.
U drugom koraku uvelo bi se glasanje kvalificiranom većinom radi praktične potpore mjerama u kojima oporezivanje pridonosi drugim političkim ciljevima, npr. borbi protiv klimatskih promjena, zaštiti okoliša ili poboljšanju javnog zdravlja.
Primjenom glasanja kvalificiranom većinom u okviru trećem koraka modernizirala bi se već usklađena pravila EU-a kao što su pravila o PDV-u ili trošarinama. Zahvaljujući bržem odlučivanju u tim područjima, države članice mogle bi pratiti najnovija tehnološka dostignuća i promjene na tržištu, od čega bi koristi imale one same ali i poduzeća EU-a.
U četvrtom koraku omogućio bi se prelazak na glasanje kvalificiranom većinom za važne porezne projekte kao što su zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit i novi sustav oporezivanja u digitalnom gospodarstvu, koji su neophodni za pravedne i konkurentne poreze u EU-u, navodi Komisija.
Komisija predlaže da se treći i četvrti korak počne primjenjivati do kraja 2025. godine, a prva dva koraka što je moguće prije.
Prelazak s jednoglasnosti na odlučivanje kvalificiranom većinom u određenim okolnostima moguć je na temelju "prijelazne klauzule", koju je Juncker u svom govoru o stanju unije nazvao "izgubljenim blagom" Lisabonskog ugovora.
U rujnu prošle godine Komisija je predložila da se odustane od jednoglasnosti i prijeđe na odlučivanje kvalificiranom većinom u tri teme europske vanjske politike: o stajalištima o ljudskim praima, sankcijama i civilnim misijama. Ti prijedlozi su naišli na burne kritike, u prvom redu kod manjih država članica, koje se boje da bi time izgubile utjecaj na odlučlivanje u Uniji.