Europska komisija je u srijedu predložila tri nova izvora financiranja proračuna EU, koji će se koristiti za otplatu duga koje u ime država članica podiže Europska komisija radi financiranja oporavka od posljedica pandemije koronavirusa i za financiranje zelene tranzicije.
Prvi novi izvor temelji se na prihodima od trgovanja emisijama (ETS), drugi na sredstvima iz predloženog mehanizma EU za prilagodbu ugljika na granicama, a treći na udjelu rezidualne dobiti multinacionalnih društava koji će se preraspodijeliti državama članicama EU na temelju nedavnog sporazuma OECD-a i skupine G20 o preraspodjeli prava oporezivanja.
Komisija kaže kako se očekuje da će se u uobičajenim okolnostima u razdoblju od 2026. do 2030. iz tih novih izvora prihoda u prosjeku ostvarivati ukupno do 17 milijardi eura godišnje za proračun EU.
Iz novih vlastitih sredstava trebao bi se financirati i Socijalni fond za klimatsku politiku. To je ključan element predloženog novog sustava trgovanja emisijama koji obuhvaća zgrade i cestovni promet.
“Današnjim paketom postavljamo temelje za otplatu sredstava prikupljenih za instrument NextGenerationEU i osiguravamo ključnu potporu paketu za ostvarivanje cilja od 55 posto utvrđivanjem financiranja Socijalnog fonda za klimatsku politiku”, izjavio je povjerenik za proračun Johannes Hahn.
U okviru postojećeg sustava EU za trgovanje emisijama većina prihoda od dražbovne prodaje emisijskih jedinica prebacuje se u nacionalne proračune.
Komisija sada predlaže da se ubuduće 25 posto prihoda od trgovanja emisijama EU uplaćuje u proračun EU.
Procjenjuje se da će u uobičajenim okolnostima prihodi za proračun EU u razdoblju od 2026. do 2030. iznositi prosječno oko 12 milijardi eura godišnje, a u razdoblju od 2023. do 2030 prosječno 9 milijardi eura, navodi Komisija.
U okviru paketa “Spremni za 55 posto”, koji je predložen u srpnju i koji predviđa smanjenje neto emisija stakleničkih plinova u Uniji za najmanje 55 posto do 2030. u odnosu na 1990.godinu, predviđa se revizija sustava EU za trgovanje emisijama. U budućnosti će se trgovanje emisijama primjenjivati i na pomorski sektor, povećat će se dražba emisijskih jedinica za zračni promet te će se uspostaviti novi sustav za zgrade i cestovni promet.
Osim otplate sredstava prikupljenih za instrument NextGenerationEU, iz tih bi se novih prihoda financirao Socijalni fond za klimatsku politiku, koji je Komisija predložila u srpnju 2021.
Drugi novi izvor europskih proračunskih prihoda je mehanizam za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM), odnosno porez koji će plaćati neeuropske tvrtke na vanjskim granicama Unije kako bi se osiguralo da roba čija proizvodnja generira visoke razine emisije stakleničkih plinova ne ulazi u EU zahvaljujući dampinškim cijenama.
Tvrtke koje uvoze robu u Europsku uniju morat će kupiti dozvole za ugljik. Cilj toga mehanizma je, između ostaloga, potaknuti proizvođače iz trećih zemalja da ozelene svoje proizvodne procese. Odredit će se cijena ugljika za uvoz, koja odgovara iznosu koji bi bio plaćen da je roba proizvedena u Uniji. Tim se mehanizmom želi spriječiti i da europske tvrtke presele svoju proizvodnju u zemlje s nižim ekološkim standardima kako bi snizile troškove.
Komisija predlaže da se proračunu EU dodijeli 75 posto prihoda ostvarenih tim mehanizmom. Prihodi za proračun EU u razdoblju od 2026. do 2030. procjenjuju se na prosječno oko milijardu eura godišnje (u razdoblju od 2023. do 2030. prosječno 0,5 milijardi eura). Očekuje se da taj mehanizam neće ostvarivati prihode u prijelaznom razdoblju od 2023. do 2025., navodi Komisija.
Treći izvor proračunskih prihoda trebao bi biti dio rezidualne dobiti multinacionalnih društava koji će se preraspodijeliti državama članicama EU na temelju nedavnog sporazuma OECD-a i skupine G20 o preraspodjeli prava oporezivanja.
Više od 130 zemalja članica Uključivog okvira OECD-a i skupine G20 za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti postiglo je 8. listopada 2021. dogovor o reformi međunarodnog poreznog okvira kojom se nudi rješenje koje se sastoji od dva stupa za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i za osiguravanje da se dobit oporezuje tamo gdje se odvija gospodarska aktivnost i stvara vrijednost.
U okviru prvog stupa tog sporazuma pravo na oporezivanje udjela takozvane rezidualne dobiti najvećih svjetskih multinacionalnih društava preraspodijelit će se zemljama sudionicama u cijelom svijetu. Komisija predlaže vlastita sredstva u iznosu od 15 posto udjela rezidualne dobiti društava unutar područja primjene koji se preraspodjeljuje državama članicama EU.
Komisija je u srijedu najavila da će sljedeće godine predložiti direktivu nakon što budu dovršene pojedinosti sporazuma postignutog u sklopu Uključivog okvira OECD-a i skupine G20 o prvom stupu, čime će se sporazum o prvom stupu primjenjivati u skladu sa zahtjevima jedinstvenog tržišta.
Tim se postupkom dopunjuje Direktiva o drugom stupu za koju je Komisija danas donijela zaseban prijedlog. Do dovršetka sporazuma prihodi za proračun EU-a mogli bi iznositi otprilike između 2,5 i 4 milijarde eura godišnje.
Da bi se nova vlastita sredstva mogla uključiti u proračun EU, potrebno je izmijeniti dva ključna zakonodavna akta, prvi je Odluka o vlastitim sredstvima kako kako bi se postojećim sredstvima dodala tri predložena nova sredstva. Drugi je ciljana izmjena uredbe o o aktualnom dugoročnom proračunu EU za razdoblje od 2021. do 2027., poznatom i kao višegodišnji financijski okvir (Uredba o VFO-u).
Tom se izmjenom nudi pravna mogućnost da otplata sredstava prikupljenih za instrument NextGenerationEU započne već tijekom aktualnog VFO-a. Istodobno se predlaže povećanje relevantnih gornjih granica rashoda VFO-a za razdoblje od 2025. do 2027. kako bi se uzeli u obzir dodatni rashodi za Socijalni fond za klimatsku politiku.
Odluku o vlastitim sredstvima proračuna EU donose članice EU jednoglasno uz suglasnost Europskog parlamenta.
