Glasnogovornik Europske komisije u utorak je, odgovarajući na pitanje o izjavi potpredsjednice Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravke Šuice koju je dala u intervjuu za Financial Times o tome da je "sigurna da nitko neće biti zainteresiran za načelo spitzenkandidata", i znači li to da Komisija odustaje od tog načela, rekao kako je Šuica "govorila u svoje ime i iznijela osobni stav". Dodao je da je sad Europska komisija, kao i druge institucije EU, usredotočena na borbu protiv koronavirusa i suočavanje s posljedicama, a za ostala pitanja bit će vremena. Konferencija o budućnosti Europe bit će dobra prilika za to.
No čini se da postoji nesporazum oko tog dijela intervjua koji je bio o budućnosti Europe. Šuica, koja je zadužena za koordinaciju Konferencije o budućnosti Europe, koja je prema planu trebala početi u Dubrovniku 9. svibnja, najavila je kako će se vjerojatno početak odgoditi za rujan te da sad dnevni red diktira koronavirus.
- Puno, puno tenzija će nastati iz ove krize. Na početku smo mislili da ugovor nije bitan, ali sad ćemo možda trebati razgovarati o tome i vidjeti što građani misle o budućnosti. Misle li da ovlasti za zdravstvo trebaju ostati državama članicama ili ne - rekla je Šuica u tom razgovoru, očito osvrnuvši se na debate u ulozi EU u suočavanju s koronavirusom.
Šuica je rekla kako je Konferencija o budućnosti Europe sad važnija nego što je bila kad je ona počinjala mandat kao potpredsjednica za demokraciju i demografiju, u prosincu.
Na pitanje oko načela spitzenkandidata, prema kojem samo kandidat kojeg stranka koja je dobila najviše mjesta u Europskom parlamentu nominira može biti predsjednik Europske komisije, što nije bio slučaj pri izboru prošle godine, rekla je: "Sigurna sam da nitko neće biti zainteresiran za sustav spitzenkandidata".
Inače, to načelo je bilo predmet višegodišnje bitke između država članica i Europskog parlamenta. Jean-Claude Juncker je 2014. godine izabran prema tom sustavu, ali prošle godine Manfred Weber, koji bi danas bio predsjednik Komisije da su sustav prihvatile države članice, nije. Kao kompromisno rješenje iznenada je isplivala Ursula van der Leyen, današnja predsjednica Europske komisije koja je tad bila njemačka ministrica obrane. Ključni za poraz načela "spitzenkandidata" bili su francuski predsjednik Emmanuel Macron i nizozemski premijer Mark Rutte. Tako je Vijeće, za razliku od 2014. godine, ovoga puta u potpunosti ignoriralo stav Europskog parlamenta.