Europska povjerenica Věra Jourová, zadužena za zaštitu demokracije i vladavine prava, osvrnula se na zadnja događanja u SAD-u koji su doveli do toga da internetske platforme blokiraju račun predsjednika SAD-a tijekom njegova mandata.
Povjerenica Jourova predlaže niz mjera kako bi se uveo određeni red u digitalnim aspektima demokracije, kako bi se ista obranila bez da se umanji njezin prostor za razvoj.
- Najvažnija pouka koju sam izvukla iz svega navedenoga jest da moramo djelovati i na internetu i izvan njega odupirući se napadima na vrijednosti, vladavinu prava, neovisne suce, medije, temeljna prava i demokraciju. Tome se moramo odlučno suprotstaviti. Ljudima moramo ukazati na to da ugrožavanje demokracije ugrožava i njihova prava i slobode te iz dana u dan odlučno zagovarati demokratska načela.
Pritom moramo voditi računa o tome da nikoga ne zapostavimo. Nakon što je Trump blokiran na društvenim mrežama, mnogi su se njegovi pristaše aktivirali u drugim, još izoliranijim internetskim prostorima. Ne smijemo zaboraviti na njih. Moramo pronaći način za njihovo ponovno uključivanje u demokratsku raspravu i obnovu povjerenja građana u moć demokracije.
Njezin komentar prenosimo u cijelosti:
'Još uvijek smo šokirani događajima u SAD-u i nipošto ih ne smijemo zaboraviti. Demokracija je krhka i često izložena unutarnjim i vanjskim napadima. Mi, kao zagovornici demokracije, zanemarili smo njegovanje demokratskih načela i živjeli u naivnom uvjerenju da će se demokracija sa svojim vrijednostima i slobodama sama othrvati napadima.
Iz nedavnih tragičnih događaja izvukli smo pouku da tome nije tako i da su mnogi izgubili povjerenje u demokratske institucije. Svjesni smo da digitalno doba stvara nove prilike, ali i ogromne rizike za demokraciju. Vrijeme je da se u digitalnim aspektima demokracije uvede određeni red. Činjenice se odnose na sve, a mišljenja pripadaju pojedincima. Razlikovanje činjenica od pojedinačnog mišljenja se izgubilo, a događaji u SAD-u imaju svoje uporište i u Europi. Djelovanje na temelju činjenica može se reaktivirati samo ako postoji povjerenje u znanost, vlade i društvo.
Središnju ulogu sada imaju velike internetske platforme. Upravo su one omogućile širenje teorija zavjere. One su te koje su ostvarile profit širenjem dezinformacija te omogućile zlonamjernim akterima provedbu gospodarskih ili političkih ciljeva. Upravo su one odgovorne za izbjegavanje odgovornosti, a utječu na ili čak mogu kontrolirati našu demokratsku raspravu.
Činjenica da platforme mogu bez nadzora ušutkati predsjednika SAD-a tijekom njegova mandata temeljem nejasnih kriterija može biti opasna za slobodu govora. Iako vjerujem da je neodgovorno poticanje predsjednika Trumpa na nasilje zahtijevalo reakciju, jasno je da ne možemo nastaviti tim putem.
Što možemo učiniti? Odgovor je složen jer je demokracija sama po sebi složena i mora biti temeljit. Ne možemo stalno improvizirati s privremenim rješenjima samo medijski najeksponiranijih problema.
Nedavno smo predložili Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima kojima će se povećati odgovornost internetskih platformi i pojasniti pravila u pogledu uklanjanja nezakonitog sadržaja. To su inovativni prijedlozi i njihova provedba zahtijeva vrijeme, ali mi moramo djelovati sada.
To me dovodi do druge točke. Potrebne su nam hitne mjere za reorganizaciju demokratskog sudjelovanja u digitalnom dobu i bolji alati za borbu protiv dezinformacija i štetnog sadržaja. Akcijski plan za europsku demokraciju je naš orijentir za djelovanje u sljedećem razdoblju. Potreban nam je novi pakt za suzbijanje dezinformiranja, pouzdani algoritmi i poduzeća koja ne objavljuju proizvoljne i neutemeljene informacije, već djeluju u okviru predvidljivog i transparentnog sustava.
Prema mojem mišljenju, sami propisi neće i ne bi se trebali baviti svim pojedinostima u području digitalizacije. Ne smijemo žrtvovati slobodu izražavanja koja zahtijeva otvoreni prostor za raspravu, što uključuje i digitalnu domenu. No moramo preoblikovati način razmišljanja tehnoloških poduzeća i njihovih zaposlenika. Arhitekti koji projektiraju zgrade ne poštuju samo zakone, nego i etičke kodekse kako bi one bile sigurne. Programeri i informatički stručnjaci trebali bi slijediti sličan pristup u svojem području, što rijetko čujem od njihovih rukovoditelja.
Treća točka odnosi se na tržišno natjecanje: moramo se prestati pretvarati da današnji nadzornici pristupa imaju konkurenciju jer ona zapravo ne postoji. Ne možemo birati između internetskih platformi na isti način na koji biramo supermarkete. To se može usporediti sa situacijom u kojoj nam se ne sviđa autocesta između Bruxellesa i Pariza pa smo zato odlučili izgraditi novu. Zbog toga se našim Aktom o digitalnim tržištima predlažu posebna pravila i odgovornosti u pogledu internetskih platformi.
Naposljetku, moramo shvatiti da Trump nije samo uzrok, već uglavnom simptom širih društvenih problema. Temeljni uzroci podjele, nepovjerenja i frustracije neće nestati njegovim odlaskom. Te pojave nisu ograničene samo na američko društvo, već su prisutne i u Europi.
Zbog toga moramo surađivati s novim američkim predsjednikom Joeom Bidenom kako bismo udružili snage kao saveznici i oblikovali zajednička pravila koja odražavaju naše demokratske vrijednosti.
Zato se ne možemo usredotočiti samo na platforme. Kako bismo ojačali naša društva i demokracije, moramo se usredotočiti i na autore dezinformacija, stanje i ulogu tradicionalnih medija te naposljetku, ali ne i manje važno, na naše građane. Potrebno je ojačati ulogu medija i civilnog društva u pružanju informacija u demokratskoj raspravi, čije se djelovanje neće temeljiti na pojedinačnim inicijativama i zahtjevima u pogledu oglašavanja. Obrazovanje također moramo prilagoditi digitalnoj stvarnosti. Svi trebamo povećati razinu digitalne pismenosti, naučiti snalaziti se u moru informacija, razumjeti što stoji iza određenih aktivnosti i objava na internetu. Sve naše aktivnosti uvijek moraju biti u granicama slobode izražavanja i drugih prava. Nastojeći obraniti demokraciju, ne bismo je trebali umanjiti.
Najvažnija pouka koju sam izvukla iz svega navedenoga jest da moramo djelovati i na internetu i izvan njega odupirući se napadima na vrijednosti, vladavinu prava, neovisne suce, medije, temeljna prava i demokraciju. Tome se moramo odlučno suprotstaviti. Ljudima moramo ukazati na to da ugrožavanje demokracije ugrožava i njihova prava i slobode te iz dana u dan odlučno zagovarati demokratska načela.
Pritom moramo voditi računa o tome da nikoga ne zapostavimo. Nakon što je Trump blokiran na društvenim mrežama, mnogi su se njegovi pristaše aktivirali u drugim, još izoliranijim internetskim prostorima. Ne smijemo zaboraviti na njih. Moramo pronaći način za njihovo ponovno uključivanje u demokratsku raspravu i obnovu povjerenja građana u moć demokracije.
Budući da potječem iz bivše komunističke zemlje, Čehoslovačke, znam što znači život bez demokracije i jednakopravnosti. Demokracija nije savršena; ona je odraz nas samih, ali njezina najveća prednost je upravo oslanjanje na nas, ljude, i na međusobno povjerenje. Za nju se zaista vrijedi boriti.'