Ministri Europske unije, i to ne samo vanjskih poslova nego i obrane, jučer su na zajedničkom sastanku u Bruxellesu raspravljali o jačanju napora za sprečavanje ilegalne migracije iz sjeverne Afrike te podržali plan za angažiranje vojnih snaga u borbi protiv krijumčara ljudi.
Kao što je i bilo najavljeno, takvim operacijama uništavat će se brodovi koje koriste krijumčari, a cijela operacija trebala bi početi već u lipnju. EU vjeruje da će se time spriječiti stradanje ljudi i suzbiti krijumčarski lanci koji uglavnom djeluju uz obalu Libije.
Razmatranje zahtjeva
No, još uvijek nisu riješene sve pravne prepreke za takvu operaciju. Europska unija preko država članica koje su u Vijeću sigurnosti UN-a pokušava progurati rezoluciju koja bi takvoj operaciji dala međunarodnopravni legalitet i legitimitet.
No, nije jasno kakav će stav o tome u Vijeću sigurnosti UN-a imati Rusija i Kina, države s pravom veta koje mogu blokirati takvu rezoluciju.
U tom slučaju EU već razmatra alternativne mogućnosti, a jedna od njih je da se operacija odvija na poziv Libije.
O tome se jučer u sjedištu Vijeća EU razgovaralo i s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom. On je rekao da NATO “zasad” nije uključen u takve operacije, ali podržava napore Europske unije.
- Od nas nije tražena formalna pomoć. Ako dobijemo konkretni zahtjev, razmotrit ćemo to - rekao je glavni tajnik NATO-a te dodao da NATO želi pomoći jačanju libijskih snaga kako bi se i one mogle suočiti sa sigurnosnim izazovima.
Sjedište u Rimu
Europska unija ne želi razmišljati o kopnenoj operaciji na afričkom tlu, pogotovo zato što je sve veći strah da u Libiji djeluju i pripadnici takozvane Islamske države te da se oni mogu infiltrirati i među imigrantima.
Borbu protiv krijumčara na Mediteranu EU je najavila kao jednu od glavnih mjera nakon stradanja više od 5000 ljudi u proteklih godinu i pol.
Nakon rasprave i potpore ministara vojni predstavnici EU trebali bi pripremiti planove za vojnu operaciju koju bi na summitu u lipnju trebali odobriti šefovi država ili vlada. Za takvu su operaciju glavne države EU - Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Španjolska i Italija - već izrazile spremnost. Sjedište operacije, koja bi se trebala zvati EUNAVFOR Med, trebalo bi biti u Rimu.
I jučerašnja rasprava u EU je pokazala da je lakše postići konsenzus oko potapanja brodova kojima krijumčari prevoze migrante, nego se složiti oko podjele tereta izbjeglica koji uspiju doći u EU.
Protivljenje kvotama
Sve je veći broj država članica koje se protive prijedlogu Europske komisije o kvotama prema kojima bi ih koja država trebala primiti.
Toj listi država koje se protive sada su se pridružile Francuska i Poljska, čime je dovedeno u pitanje usvajanje prijedloga Komisije jer su prije protivljenje izrazile Velika Britanija, Češka, Mađarska, Slovačka te sve tri baltičke države. Dakle, ako će se one pridržavati najava, neće biti ništa od prijedloga o kvotama jer se neće uspjeti prikupiti potrebna većina glasova u Vijeću, bez obzira na snažnu potporu prijedlogu koji daju Njemačka i Italija te države koje su više suočene s valom izbjeglica, poput Grčke, Malte i Bugarske.
Tek slijedi rasprava
Potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans upozorio je prošli tjedan, kada je predstavio prijedlog Komisije, da će se po pitanju podjele tereta zbrinjavanja izbleglica testirati spremnost država članica na solidarnost.
- Svi se slažu da treba spašavati ljude, ali kad se postavi pitanje što s njima učiniti nakon što ih spasimo, mnogi na to nemaju odgovor - upozorio je Timmermans.
Francuska, Poljska i neke druge države članice koje se protive prijedlogu o obveznim kvotama za azilante kažu kako to ne znači nedostatak solidarnosti, nego ne žele prejudicirati tko ima pravo na azil, a tko nema jer se svaki slučaj treba rješavati pojedinačno.
Očekuje se da će oko toga biti još rasprave u EU.
U slučaju vala imigranata Hrvatska prima njih 315
Sve više članica EU protivi se ideji Europske komisije o obveznim kvotama za zbrinjavanje azilanata. To dovodi u pitanje usvajanje cijelog migracijskog prijedloga Komisije, prema kojem bi, uzimajući u obzir BDP, nezaposlenost i socijalnu situaciju, svaka članica treba primiti određen broj azilanata u slučaju velikog vala. Njemačka bi trebala zbrinuti njih više od 18 posto, Francuska više od 14, a Italija oko 12 posto. Od 20.000 imigranata, Hrvatska bi trebala primiti njih 315. Lani je, prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj azil zatražilo 450 osoba, što je 106 zahtjeva na milijun stanovnika.