NEIZVJESNA JESEN

Europske zemlje okreću se ‘švedskom modelu‘ borbe protiv koronavirusa, stručnjaci podijeljeni

Kritičari kažu kako švedski epidemiolozi uporno i tvrdoglavo ignoriraju znanstvene dokaze i neke smjernice SZO
Glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell
 Pontus Lundahl/AFP

Koplja se i dalje lome oko toga tko je u vrijeme izbijanja pandemije bio u pravu - brojne europske države koje su uvele takozvani lockdown i time paralizirale gospodarski i svaki drugi život, ili Švedska koja je u svijetu postala poznata po svom, u usporedbi sa strogom karantenom, vrlo "opuštenom" modelu borbe protiv koronavirusa.

Kako piše Guardian, švedski model možda jest bio dobar za tu zemlju, no ne može biti primijenjen svuda. Ipak, svima je jasno da ni potpuno zatvaranje nije rješenje. Primjerice, u Francuskoj je situacija trenutno vrlo ozbiljna, a svakog dana bilježi se oko 12 tisuća slučajeva zaraze, no ta je zemlja odbila donijeti odluku o zatvaranju. Umjesto toga, kako je rekao premijer Jean Castex, Francuzi naprosto moraju naučiti živjeti u vrijeme epidemije, uz donošenje manjih, lokalnih mjera u žarištima.

Drugi lockdown odbila je i Španjolska, koja je ovog tjedna premašila brojku od 700 tisuća zaraženih.

Radikalni zaokret

- Imamo sve potrebne alate za suzbijanje zaraze, ali trebamo pomoć naših građana. Individualna posvećenost je ključna - rekao je tamošnji premijer Pedro Sanchez.

Velika Britanija također se bori s velikim brojem slučajeva, a nedostatak rigoroznih mjera naišao je na neodobravanje dijela javnosti, poput ravnatelja Centra za medicinu baziranu na dokazima u Oxfordu Carla Heneghana. On je britansku administraciju optužio za "radikalan zaokret u politici" i približavnje švedskom modelu, što je demantirao inoministar Dominic Raab.

Mjere u Velikoj Britaniji tako više nisu diktirane od strane centralne vlasti, već su lokalne i baziraju se na individualnoj odgovornosti. Ipak, uvedene su i neke nacionalne mjere, na razini Engleske, pa je zabranjeno okupljanje više od šest ljudi, a ukinute su preporuke o povratku ljudi na radna mjesta te se vratilo na preporuku rada od doma.

Dorit Nitzan, regionalna direktorica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za krizna stanja u Europi, smatra kako su skandinavske zemlje u ovoj epidemiji očitale važnu lekciju čitavom svijetu. Ustvrdila je kako je švedski model fokusiranja na održivost, građanski angažman i odgovornost pojedinaca, interesantan jer "dolazi vrijeme kada ćemo svi morati naučiti živjeti uz ovaj virus".

No, Nitzan je rekla i kako jedan model ne može biti primjenljiv na sve te da bi se pristup krizi morao bazirati na sagledavanju situacije i konteksta. Interes WHO-a je stoga detaljnije proučiti model u zemlji koja je "prilagodila svoj odgovor na virus ponašanju građana, i obratno".

Kao što je poznato, Švedska je među rijetkim zemljama koja u vrijeme krize nije zatvorila škole, osim za one starije od 16 godina. Među "rigoroznijim" mjerama bila je samo ona o zabrani okupljanja više od 50 ljudi, a starijima od 70 savjetovano je da odu u samoizolaciju. Deset milijuna ljudi vlast je pristojno zamolila da poštuju socijalnu distancu te rade od kuće ako je to moguće, no nije bilo mjera zabrana. Trgovine, restorani, kafići i teretane ostali su otvoreni, a nije izdana ni preporuka o nošenju maski.

Glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell, piše Guardian, rekao je da cilj takvog modela nije bio postići "imunitet krda", kao što su neki smatrali, već maksimalno usporiti širenje virusa do mjere kojom se zdravstveni sustav može baviti. Kriza je bila maraton, a ne sprint, rekao je.

Žrtvovali starije?

Švedske vlasti rekle su i kako se javnozdravstvena situacija mora šire sagledavati, jer dugotrajna izolacija tijekom lockdowna može nanijeti velike štete, uključujući i razvoj psihičkih problema.

Kritičari ovakvog načina razmišljanja kažu pak kako švedski epidemiolozi uporno i tvrdoglavo ignoriraju znanstvene dokaze i neke smjernice WHO-a, iako je Tegnellov mentor Johan Giesecke nedavno imenovan za drugog čovjeka WHO-ovog tijela koje donosi strategiju za borbu protiv covida. U svibnju je Švedska imala najveću stopu smrti od covida-19 u Europi, a ona je i dalje deset puta viša na milijun stanovnika od stope u Norveškoj ili Finski. Ipak, niža je nego u Španjolskoj ili Italiji.

Više od polovice od 5878 smrtnih slučajeva u Švedskoj bilježi se u domovima za starije, što je dio švedske javnosti iskoristio kao argument da država ne vodi dovoljno računa o svojoj najranjivijoj populaciji, a teže optužbe su uključivale i tezu da je Švedska namjerno žrtvovala starije kako bi smanjila pritisak na odjele intenzivne njege. Švedska je djelomice priznala da je došlo do velikih problema u zdravstvenom sektoru.

No, javnozdravstvena situacija u Švedskoj i dalje je mnogo bolja od one u drugim europskim zemljama. Švedska je proteklih 14 dana prijavila prosječno svega 37 slučajeva na 100 tisuća stanovnika, Španjolska 320, Češka 229, Francuska 205... Uvođenje novih restrikcija moguće je, javlja Guardian, jer nitko ne zna kako će se virus ponašati u jesenskim danima, s obzirom da je stanje imunosti Šveđana na covid-19 značajno manje od onog što je nacionalna agencija za javno zdravstvo očekivala.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. listopad 2020 07:14