VODA DO GRLA

Europske zemlje pripremaju pakete pomoći za građane i industriju: Njemački je težak 65 milijardi eura

Glavna industrijska udruga BDI kritizirala je plan jer se fokusira na kućanstva te nudi premalo kompanijama

Omid Nouripour, Olaf Scholz, Christian Lindner, Steffen Hebestreit i Saskia Esken

 Tobias Schwarz/AFP

Nakon što je kroz dva paketa mjera teška 30 milijardi eura nastojala olakšati pritisak rasta cijena energenata na građane i kompanije, njemačka vlada je objavila novi paket pomoći vrijedan čak 65 milijardi eura.

Glavna industrijska udruga BDI kritizirala je plan jer se uglavnom fokusira na kućanstva te nudi premalo potpora kompanijama, a njih je sve više pred egzistencijalnom prijetnjom zbog pritiska visokih cijena energenata. "Industrija očekuje da vlada više uključi interese i praktične potrebe kompanija u svoje poteze upravljanja krizom", izjavio je predsjednik BDI-ja Siegfried Russwurm. Vladin plan predviđa da energetski intenzivne industrije mogu računati na porezne olakšice.

Njemački je kancelar najavio i reformu energetskog tržišta kroz koju će država ubirati porez od onih kompanija koje iskorištavaju situaciju astronomskih cijena prirodnog plina i ostvaruju ekstra profite iako ne proizvode struju uz pomoć tog energenta. Kroz tu bi mjeru bile omogućene, tumači se, niže cijene struje za građane do određene količine potrošnje. O oporezivanju ekstra profita i ograničavanju cijena trenutačno se razgovora i na europskoj razini.

Karte za vlak

Što se tiče mjera za njemačke građane, umirovljenici će dobiti jednokratni energetski dodatak od 300 eura, a studenti 200 eura, značajno će se proširiti krug onih koji od države primaju potporu za stanarinu, a povećat će se i dječji doplatak. Također, najavljeno je da će biti trajno produljena mjera subvencionirane karte za prijevoz autobusima, tramvajima, vlakom i metroom, ali cijena će joj biti znatno viša od ljetos uvedene mjesečne karte od devet eura. Ta je mjera trajala tri mjeseca i istekla je krajem kolovoza.

I nizozemska vlada, kako pišu tamošnji mediji, upravo osmišljava plan olakšavanja tereta visokih cijena energenata i inflacije na svoje građane, a težak je 16 milijardi eura. Plan uključuje 10-postotno povećanje minimalne plaće, smanjivanje energetskih poreza i ciljane potpore za kućanstva s nižim prihodima. Prema informacijama koje su procurile u javnost, paket će biti financiran iz više izvora - od povećanih prihoda od prodaje plina koji se crpi na najvećem europskom plinskom polju Groningen, povećanja poreza na dobit malih i srednjih poduzeća s 15 na 19 posto, čime bi se prikupilo 1,5 milijardi eura, te novog poreza na kompanije koje vade naftu i plin, od kojeg se očekuje oko dvije milijarde eura u 2023. godini. Plan bi trebao biti objavljen 20. rujna.

I Britanci traže pomoć

Finska i Švedska su pak najavile da će osigurati visoke iznose jamstava za likvidnost energetskim kompanijama koje se u ovoj krizi suočavaju s mogućom insolventnošću. Finska vlada smjera ponuditi jamstva u iznosu od 10 milijardi eura, a švedska vlada više od 20 milijardi eura, nadaju se da će tako izbjeći produbljivanje energetske krize i preveniranje financijske. I elektroenergetske kompanije u Britaniji zatražile su pomoć vlade, a stručnjaci poručuju da je održavanje likvidnosti problem i u drugim europskim zemljama.

Inače, u ponedjeljak je referentna cijena plina skočila više od 30 posto, na 284 eura/MWh, nakon što je Rusija u petak objavila da Gazprom neće otvoriti plinovod Sjeverni tok 1.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2022 19:01