AKT O TAKSONOMIJI

Europski parlament podržao prijedlog da se plin i nuklearna energija mogu financirati novcem EU

EK smatra da su privatna ulaganja u djelatnosti povezane s nuklearnom energijom i plinom potrebna u provedbi planova EU u zelenoj tranziciji

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozvala je na ubrzavanje zelene tranzicije i odbacila upozorenja da se time može ugroziti sigurnost

 PATRICK HERTZOG/AFP

Nakon burnih rasprava i podjela, zastupnici Europskog parlamenta podržali su delegirani akt o takozvanoj taksonomiji kojim se utvrđuju ciljevi investiranja u održivu energiju. Kontroverzni dio odnosio se na uvrštavanje nuklearne energije i plina kao "čiste" i "okolišno održive aktivnosti", što je izazvalo podjele i među zemljama članicama i među parlamentarnim zastupnicima.

Prijedlog da Europski parlament uskrati potporu nije dobio potrebnu apsolutnu većinu zastupnika. Za prijedlog da se odbaci ovaj "delegirani akt" glasalo je 278 zastupnika, ali je protiv bilo 328, a suzdržanih njih 33. Europski je parlament ulaganjem veta mogao spriječiti ovaj zakon, ali nije uspio stvoriti potrebnu većinu. Jedina mogućnost zaustavljanja ovog akta jest sada da ga odbaci Vijeće EU, što se neće dogoditi. To znači da će delegirani akt o taksonomiji stupiti na snagu 1. siječnja sljedeće godine.

Europska komisija, koja je i predložila spomenuti delegirani akt, smatra da su privatna ulaganja u djelatnosti povezane s nuklearnom energijom i plinom potrebna u provedbi ambicioznih planova EU u zelenoj tranziciji. Zato je predložila da se određene aktivnosti povezane s nuklearnom energijom i fosilnim plinom, pod određenim uvjetima, klasificiraju kao prijelazne djelatnosti koje pridonose ublažavanju klimatskih promjena. Ta klasifikacija, prema Europskoj komisiji, vremenski je ograničena i ovisit će o specifičnim uvjetima i zahtjevima za transparentnost.

Ispred zgrade Europskog parlamenta tijekom glasanja održani su prosvjedi Zelenih. Neki su prosvjednici uspjeli ući i u plenarnoj dvorani uzvikivali "izdaja, izdaja". Mnoge nevladine udruge protivile su se ovom zakonu, a stranačke skupine bile su podijeljene unutar svojih redova. Jedino je u liberalnoj skupini bila jasna većina za potporu, što je razumljivo s obzirom na to da većinu zastupnika u tom klubu ima Francuska koja je zemlja s najvećom proizvodnjom nuklearne energije u Europi.

Prijedlog za uvrštavanje nuklearne energije i plina među "čiste" dala je Europska komisija na pritisak dviju skupina zemalja članica. Zemlje koje imaju nuklearke, a među njima i Hrvatska koja je uz Sloveniju suvlasnik NE Krško, zalagale su se da se i nuklearna energija smatra čistom. Njemačka je to tražila za plin, a protivila se nuklearnoj energiji jer je u postupku zatvaranja svih svojih nuklearnih elektrana. No, i Njemačka preispituje neke od svojih ciljeva kako ne bi ugrozila gospodarstvo.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozvala je na ubrzavanje zelene tranzicije i odbacila upozorenja da se time može ugroziti sigurnost.

"Neki kažu da bi trebalo usporiti zelenu tranziciju jer to može ugroziti temeljnu sigurnost. Istina je suprotna: ako ne radimo ništa, osim što se natječemo oko ograničenih rezervi fosilnih goriva, cijene će eksplodirati i puniti Putinovu ratnu riznicu", rekla je von der Leyen.

Ruska agresija na Ukrajinu i energetska kriza koja je stvorena kao posljedica toga utjecale su i na razmišljanja u EU oko ciljeva. Međutim, i dalje prevladava stav da ne treba odustati od zelene tranzicije i povećanja obnovljivih izvora energije.

Istodobno s tim EU radi i na diversifikaciji izvora energije. U debati u Europskom parlamentu predsjednica Europske komisije Ursula von Der Leyen rekla je da je već ove godine značajno smanjen uvoz plina iz Rusije, a povećan iz Sjedinjenih Američkih Država i drugih partnera.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2022 10:28