MANJA DOBNA GRANICA

Europski parlament predlaže transnacionalne liste i proširenje prava glasa na 16-godišnjake

Novim izbornim pravilima protivi se Mislav Kolakušić jer ne vjeruje da bi sve političke opcije bile ponuđene na glasačkom listiću

ilustrativna fotografija

 Alain Pitton/NurPhoto/NurPhoto via AFP

Europski parlament u ponedjeljak je predstavio prijedlog novih izbornih pravila koji smanjuje dobnu granicu za ostvarivanje biračkog prava na 16 godina i uvodi transnacionalne izborne liste za koje bi mogli glasati svi građani Europske unije, neovisno u kojoj državi žive.

Nova izborna pravila primjenjivala bi se već od sljedećih europarlamentarnih izbora u svibnju 2024. godine, ukoliko dobiju podršku većine zastupnika.

Građani svoje europske zastupnike biraju od 1979. godine. Svaka država članica čini jednu izbornu jedinicu u kojoj se natječu nacionalne političke stranke ili liste i čiji broj predstavnika u Europskom parlamentu ovisi o broju stanovnika. Tako će biti slučaj i na izborima za dvije godine, s dodatkom još jedne, europske izborne jedinice koja bi obuhvaćala područje cijele EU i iz koje bi se biralo 28 zastupnika. U njoj bi se natjecale europske političke stranke čije bi liste morale biti sastavljene od kandidata iz najmanje sedam država članica.

Prilikom sastavljanja transnacionalnih lista, europske političke stranke morat će uzeti u obzir geografsku zastupljenost, istaknuo je izvjestitelj Domènec Ruiz Devesa iz kluba socijaldemokrata.

- Ostavlja se prostor za daljnja proširenja europskih lista, a dvije trećine mjesta na tim listama rezervirano je za srednje i manje države kako one veće, odnosno brojnije države, ne bi odnijele premoć - izjavio je.

Ako primjerice nositelj neke europske liste dolazi iz Njemačke, pravilo geografske zastupljenosti nalaže da sljedeći kandidat iza njega ne smije biti iz Francuske, Italije, Španjolske ili Poljske, nego iz države koja broji između 6,9 milijuna (Bugarska) i 19,3 milijuna ljudi (Nizozemska). Dok treće mjesto na listi mora pripasti kandidatu iz ostalih država koje imaju manje od 6,9 milijuna stanovnika, počevši od Danske pa sve do Malte.

Zastupnik liberala Guy Verhofstadt poručio je da se ne ukida nacionalna komponenta izbora, već se biračima daje dodatni glas, jedan za kandidate nacionalnih političkih opcija, a drugi za europske stranke. Međutim, neće biti dozvoljeno da se jedna osoba istovremeno kandidira na nacionalnoj i na europskoj listi.

- Nemojte ići stopama onih koji smatraju da je demokracija naprosto zbroj demokratskih nacionalnih sustava. Mislim da je najvažnije da se izbjegne katastrofa iz 2019. godine kad se EP našao kao autsajder u postupku imenovanja čelne osobe Europske komisije - izjavio je bivši belgijski premijer.

Sven Simon iz Europske pučke stranke podsjetio je na imenovanje Ursule von der Leyen koju nijedna europska stranka prije izbora nije predstavila kao kandidatkinju za predsjednicu Komisije. Stoga također smatra da bi građani trebali imati veći utjecaj u imenovanju čelnih ljudi Komisije i na politike za koje se zalažu.

- Zadnjih 45 godina EU se drastično promijenila. Zaživjelo je jedinstveno tržište, nastala je monetarna unija, no povećanje ovlasti nije praćeno reformom demokratske legitimnosti njezinih institucija - rekao je Simon.

Njegovo mišljenje ne dijele svi zastupnici EPP-a. Paulo Rangel tvrdi da će predložena izborna reforma udaljiti građane od njihovih predstavnika.

- To je loš zakon zato što će stvoriti dvije vrste zastupnika - one koji se osjećaju kao Europljani i one koji se osjećaju kao lokalni zastupnici. Ne znam nijednu federaciju u kojoj postoji federalna izborna jedinca, ni u Švicarskoj niti u SAD-u - izjavio je.

Svoje protivljenje transnacionalnim listama izrazili su zastupnici kluba Identitet i demokracija te zastupnici europskih konzervativaca i reformista. Poručili su da promjene izbornih pravila smanjuju nacionalni suverenitet, a jedini koji bi od njih imali koristi su pripadnici financijske i političke elite koja želi koncentrirati svu moć u svojim rukama.

- Sad ta elita želi imati europsku izbornu jedinicu i europsko izborno tijelo. Novi cilj je uniformna europska država, Europska unija koja želi ići još dalje od SAD-a. Teksas nikad ne bi prihvatio da građanin Kalifornije može glasati na izborima u Teksasu - izjavila je Laura Huhtasaari iz kluba Identitet i demokracija.

Novim izbornim pravilima protivi se i nezavisni zastupnik Mislav Kolakušić jer ne vjeruje da bi sve političke opcije bile ponuđene na glasačkom listiću.

image

Mislav Kolakušić

Marko Todorov/CROPIX

- Zajedno s kolegama iz devet država predao sam zahtjev za registraciju europske političke stranke. Tijelo za europske političke stranke krši propise EU i već deset mjeseci odbija donijeti odluku o registraciji iako je rok za to 30 dana - rekao je Kolakušić koji tvrdi da je ''jednostavnije u Rusiji osnovati antiputinovsku stranku''.

U prijedlogu EP-a navedeno je smanjenje dobne granice za ostvarenje biračkog prava na 16 godina te osnivanje posebnog europskog izbornog tijela koje bi imalo ovlasti slične nacionalnim izbornim povjerenstvima i koje bi propisalo zajednička pravila glede financiranja kampanja i kandidacijskog postupka, uvođenje tzv. ''zebra listi'' na kojima se izmjenjuju muški i ženski kandidati te izborni prag od najmanje 3,5 posto u zemljama koje imaju više od 60 zastupnika u parlamentu.

- Bolja zastupljenost spolova jedna je od mnogih pozitivnih stvari što se tiče ispunjavanja minimalnih standarda. Ali ima jedan negativan element kao što je plafon od 3,5 posto za zemlje kao što je Njemačka. Pet milijuna građana neće imati svoj glas što je kao pet najmanjih država članica zajedno - naglasio je zastupnik zelenih Damian Boeselager.

Što se ostalih promjena tiče, spominje se izuzeće od nacionalnih pragova za liste koje predstavljaju priznate nacionalne i jezične manjine, uvođenje dopisnog glasanja te održavanje svih budućih izbora na isti dan, Dan Europe koji se obilježava 9. svibnja, koji bi postao neradni dan.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. srpanj 2022 21:16