Dugo očekivana misija Europskog parlamenta stiže u Srbiju za nešto više od mjesec dana. Europarlamentarci će imati priliku uživo procijeniti stanje demokracije u zemlji te se uvjeriti u način na koji vlast reagira na građane koji već više od godinu dana neumorno prosvjeduju, piše Nova.rs.
Prema Dragani Đurić iz Europskog pokreta u Srbiji, dolazak misije EP obično se organizira samo u državama u kojima je uočeno ozbiljno slabljenje demokracije. Ona ističe kako europske institucije više ne vjeruju službenim informacijama koje dobivaju od vlasti te da dolazak misije predstavlja korak u preispitivanju kredibiliteta Srbije kao kandidata za EU, s potencijalnim političkim i financijskim posljedicama.
‘Važan događaj za Srbiju‘
Na isti dan kada je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sudjelovao na radnoj večeri s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Europskog vijeća Antoniom Costom, stigla je vijest da vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta šalje misiju u Srbiju, koja će boraviti u zemlji od 22. do 24. siječnja.
Vučićeva najava zatekla građansku Srbiju, Beogradom kruže teorije
Prvi je ovu informaciju objavio lider Stranke slobode i pravde, Dragan Đilas, naglašavajući kako je riječ o izuzetno važnom događaju za Srbiju: - Ovo je još jedan dokaz da Europska unija nije zaboravila građane Srbije i da, kao što sam rekao nakon sastanaka u Strasbourgu početkom rujna, Europa dolazi po nas, izjavio je Đilas.
Dolazak EP misije pozdravio je i Zeleno-lijevi front, navodeći da je riječ o značajnom iskoraku za demokraciju u Srbiji te potvrdi da ustrajnost, argumenti i međunarodna solidarnost mogu probiti zidove propagande i nekažnjenog nasilja.
Misija tražena rezolucijom
Do odluke o dolasku promatračke misije EP u Srbiju došlo je nakon što je u listopadu Europski parlament usvojio rezoluciju u kojoj osuđuje političku polarizaciju i represiju u zemlji te zahtijeva otvorenu istragu tragedije u Novom Sadu, uz brzo slanje informativne misije EU u Srbiju. Ideja je prethodno dogovorena na panel-diskusiji između oporbenih zastupnika iz Srbije i njihovih kolega iz EP-a.
Ovu misiju činit će europarlamentarci, a cilj je na terenu procijeniti stanje demokracije, trajanje prosvjeda i represiju nad sudionicima. Slična inicijativa postojala je i nakon prosinačkih izbora 2023. godine, kada je misija trebala ocijeniti razinu demokracije i utvrditi je li došlo do kršenja izborne volje građana.
Vlasti u Srbiji nazvale su takvu misiju ‘izravnim udarom na suverenitet države‘, uspoređujući je s ultimatumom Austro-Ugarske pred Prvi svjetski rat.
‘Misiju šalju tamo gdje ne vjeruju vlastima‘
Dragana Đurić iz Europskog pokreta u Srbiji za Novu ističe kako je jasno da odluka vanjskopolitičkog odbora EP-a o slanju promatračke misije u siječnju 2026. godine ukazuje da ona nije namijenjena državama koje poštuju demokraciju, već onima u kojima je uočena ozbiljna kriza demokratskih institucija.
- Europski parlament je to ove godine jasno konstatirao u svojoj najstrožoj rezoluciji o Srbiji dosad, navodeći političku represiju, nesrazmjernu uporabu sile, zarobljene institucije, medijsku kontrolu i alarmantne propuste države. Kada se tome doda ovogodišnje Izvješće Europske komisije, koji Srbiju opisuje kao zemlju sa značajnim stagniranjem i nazadovanjem u vladavini prava, neovisnosti pravosuđa, slobodi medija, odgovornosti državnih tijela i pravima građana, slanje ovakve misije EP-a postaje logičan odgovor Europe. U ovim okolnostima, riječ je o instrumentu za neposredno utvrđivanje činjenica na terenu, jer institucije više ne vjeruju informacijama koje dobivaju od vlasti, kaže Đurić.
Ona dodaje da bi dolazak misije predstavljao sljedeći korak u preispitivanju kredibiliteta Srbije kao kandidata za članstvo u EU.
- Takav mehanizam EP pokreće kada sumnja u pouzdanost izvješća domaćih institucija, kada su neovisna tijela pod pritiskom, a političko upravljanje preuzelo kontrolu nad ključnim segmentima države. Ako misija dođe, to znači da Europska unija želi provjeriti činjenice iz prve ruke, bez filtriranja. Delegacija neće razgovarati samo s predstavnicima vlasti, nego i s civilnim i akademskim sektorom, pa čak i s pojedincima koji su ukazali na ozbiljna pitanja odgovornosti države, pojašnjava Đurić.
Posljedice u Bruxellesu
Nakon misije slijedi formalni hodogram: delegacija podnosi izvješće, vanjskopolitički odbor EP-a donosi zaključke i preporuke koje se upućuju na plenarnu sjednicu EP-a. Izvješće se zatim prosljeđuje Europskoj komisiji, a ona u suradnji sa zemljama članicama odlučuje o mogućim mjerama.
- Ako misija potvrdi nalaze iz rezolucije EP-a i izvješća EK, politička cijena bit će plaćena u Bruxellesu, a ekonomska kroz sredstva koja Srbija neće moći povući, konkretno iz Plana rasta i drugih pretpristupnih fondova. Nalazi će također utjecati na spremnost država članica da podrže napredak u pregovorima, zaključuje Đurić.
Rezolucija EP-a predviđa i pojedinačne sankcije za one koji krše zakon i ljudska prava.
Ova točka izazvala je najviše pozornosti. Riječ je o političkoj odluci koja, da bi bila konačna, mora proći još dvije instance - Vijeće EU-a i države članice. EU može odrediti mjere poput zabrane putovanja i zamrzavanja imovine, i za pojedince i za pravne osobe. Također, osobama i entitetima iz EU-a bit će zabranjeno financirati subjekte pod sankcijama.
Važno je naglasiti da je riječ o dugom i politički osjetljivom procesu, a ishod će ovisiti o spremnosti država članica da zajednički pošalju poruku protiv korupcije i zloporabe vlasti u Srbiji, zaključuje Nova.rs.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....