Europski parlament zatražio je neovisnu međunarodnu istragu zbog izvješća o prijevarama tijekom izbora u Srbiji, pozvao Europsku komisiju da razmotri i suspenziju fondova te povezivanje pristupnog procesa Srbije s poštivanjem osnovnih načela demokracije, a slobodni i pošteni izbori su temelj toga.
U rezoluciji koja je dobila veliku većinu glasova, čak 461 od prisutnih 557 zastupnika, samo ih je 53 bilo protiv i 43 suzdržanih.
Rezolucijom se navodi da su sadašnje vlasti u Srbiji ustrajno i sustavno zloupotrebljavale institucije i medije kako bi bile u prednosti, posljednji parlamentarni i lokalni izbori u Srbiji bili su "ispod očekivanih standarda za zemlju kandidatkinju za članstvo u EU".
U rezoluciji se ističe da su, iako provedeni bez ometanja, izbori održani 17. prosinca 2023. obilježeni brojnim proceduralnim nedostacima. Između ostalog, upućuje na nedosljednu primjenu zaštitnih mjera tijekom glasanja i prebrojavanja glasova, česte slučajeve pretrpanosti, kršenja tajnosti glasanja i brojne slučajeve grupnog glasanja.
Neovisna istraga
Podsjećajući srbijanske vlasti da je "pravilno funkcioniranje demokratskih institucija u središtu procesa pristupanja Srbije EU", zastupnici pozivaju na neovisnu istragu parlamentarnih, pokrajinskih i lokalnih izbora, s posebnim naglaskom na izbore za beogradsku skupštinu. Istragu bi proveli ugledni međunarodni pravni stručnjaci i institucije.
Zastupnici izražavaju žaljenje zato što službene institucije nisu odgovorile na ozbiljne sumnje da su sadašnji dužnosnici bili uključeni u izborne manipulacije i zloupotrebu, što, naglašavaju, uključuje nekažnjavanje i osigurava da se takve prakse i dalje primjenjuju. Parlament također osuđuje nedostatak rezultata u istrazi i sankcioniranju kršenja izbornih pravila, uključujući ozbiljne optužbe o nezakonitoj manipulaciji Registra glasača i glasačkih prava, pritiscima na građane i izborne kandidate i njihovom zastrašivanju, slučajevima korupcije, krivotvorenja potpisa građana, klijentelizmu, kao i nedopuštenoj i nezakonitoj zloupotrebi podataka građana.
Upućujući na "orkestrirane napade srpskih dužnosnika na promatrače izbora, uključujući zastupnike u Europskom parlamentu", Parlament traži povratak pristojnoj i konstruktivnoj raspravi, naglašavajući važnost uzajamnog poštovanja u demokratskom procesu.
Tonino Picula iz redova skupine Europskih socijalista i demokrata nakon glasanja rekao je da je važno što Parlament ponovno traži od EU prestanak dodvoravanja Aleksandru Vučiću i da osigura da Srbija, kao najveća zemlja regije, preuzme odgovornost za mir i stabilnost u regiji. Picula je pozvao i Europske pučane (EPP) da prestanu žmiriti na ono što se događa u Srbiji te da nauče lekciju od prijašnje suradnje s Viktorom Orbanom.
SNS relativizira pitanje
Vučićev SNS je promatrač u EPP-u, a iz te skupine su u Europskom parlamentu maksimalno pokušavali relativizirati izborne neregularnosti u Srbiji.
Komentirajući izglasanu rezoluciju, zastupnik iz HDZ-a Tomislav Sokol rekao je da se njome oštro kritizira Srbija i da je na tragu govora koji je u siječnju održao na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, kada je jasno rekao da ovakvoj Srbiji nije mjesto u Europskoj uniji.
Srbijanske vlasti kritizirale su zastupnike Europskog parlamenta, pokušavajući diskreditirati one koji su pokrenuli inicijativu za ovu rezoluciju, nazivajući ih i "neprijateljima Srbije". Rezolucijom se osuđuju takvi napadi, kao i miješanje Rusije u Srbiji u širenju anti-EU retorike.
Međutim, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić može i dalje računati na zaštitu koju uživa iz najviše razine Europske komisije i službe za vanjsko djelovanje, EEAS. Oni su dosad samo načelno izražavali žaljenje zbog izvještaja o mogućim neregularnostima, ali su čak i pozdravili "spremnost vlade Srbije da uzme u obzir izvještaj promatračke misije OESS-a". Takvo ponašanje Komisije osudio je Europski parlament.