Zima stiže, a energetska kriza počinje nagrizati europsku ekonomiju. Stanovnici Starog kontinenta s nelagodom će ove godine dočekati Božić. Istraživanja jasno pokazuju da na poduzeća sve više utječu skokoviti troškovi energije i slabljenje potražnje, piše The Economist.
Sumnja o sabotaži plinovoda u Baltičkom moru, vjerojatno od strane Rusije, pokazala je koliko su europske opskrbe energijom ranjive. Sve to predstavlja probleme za gospodarstvo.
Jedanaestoga listopada Međunarodni monetarni fond (MMF) smanjio je svoju prognozu rasta za 2023. za europodručje na 0,5%, što je pad projekcije rasta od 2,5% s početka godine. Očekuje se da će britansko gospodarstvo porasti za samo 0,3 posto.
Izravni utjecaj potencijalnih nestašica plina i električne energije mogao bi prisiliti energetski intenzivne industrije, uključujući kemijska postrojenja i tešku industriju, na privremeno zatvaranje. Države s nedovoljnim uvoznim kapacitetima za ukapljeni prirodni plin, poput Njemačke, i zemlje bez izlaza na more koje su se prije uvelike oslanjale na plin iz Rusije, poput Češke i Slovačke, bit će najteže pogođene. No i one države koje se obično oslanjaju na uvoz kako bi zadovoljile potražnju za električnom energijom također bi mogle biti u opasnosti, ako kriza potraje.
No i naknadni, tj, sekundarni učinci nastali radi ograničenih zaliha energije nastavit će mučiti europsko gospodarstvo. Globalne zalihe plina bit će ograničene sve do 2024., što će povećati cijene. To će pogoditi ponajprije prihode kućanstava, smanjujući potražnju u gospodarstvu, piše The Economist.
Poduzeća mogu odlučiti smanjiti proizvodnju kako bi smanjila troškove energije, koji bi se zatim proširili duž opskrbnog lanca na druge sektore i zemlje. Na primjer, usporavanje u Njemačkoj, europskom industrijskom središtu, osjetit će i njezini dobavljači u srednjoj i istočnoj Europi.
Europski čelnici brzo su reagirali na krizu, ali The Economist smatra da zapravo riskiraju da naprave više štete nego koristi. Uvođenjem ograničenja cijena političari pokušavaju zaštititi građane i tvrtke od utjecaja visokih cijena energije. Ali ako te politike ponište inicijative da se energija počne uistinu štedjeti, ishod bi uskoro mogao biti više cijene energije za sve građane i povećani rizik od nestašica. Kako god se gledalo, ekonomski izgledi za Europu su sumorni, zaključuje se u analizi The Economista.
Države koje će najmanje stradati od nadolazeće energetske krize, barem prema ovoj projekciji su prije svih Danska, a lakše od ostatka Europe krizu će podnijeti i Francuska, Poljska, Portugal, Švedska, Finska te Hrvatska i Slovenija.