Prema prvim projekcijama Eurostata inflacija u eurozoni dosegla je u srpnju 8,9 posto, što predstavlja daljnji neugodni rast cijena, odnosno ubrzavanje inflacije s 8,6 posto. Posebno je neugodna situacija u grupi visokozaduženih članica eurozone. Sada je jasno kako mora uslijediti agresivnije dizanje kamata Europske središnje banke, što će grupi PIGS zemalja dodati vrlo visoke troškove refinanciranja.
No, sada se toj grupi zemalja otvara pitanje je li im veći problem rast cijene duga ili pak inflacija. Inflacija je u srpnju u Portugalu dosegla 9,4 posto, u Italiji 8,4 posto, Grčkoj 11,5 posto te Španjolskoj 10,8 posto. Tako visoki udar rasta cijena u tim zemljama više nije samo ekonomska dilema oko monetarne politike, nego će se izvjesno suočiti s teškim političkim i socijalnim posljedicama.
Dilema između teških posljedica rasta kamata i visoke inflacije u svojoj je osnovi nemoguć izbor. I u jednom i drugom slučaju patit će standard građana i poslovanje poduzeća.
Ispod je tablica Eurostata s najsvježijom projekcijom kretanja cijena po članicama eurozone u srpnju
Prema najsvježijim podacima Destatisa, njemačke statističke agencije, njemačka inflacija (harmonizirani indeks potrošačkih cijena) u srpnju dosegnuti će brzinu rasta od čak 8,6 posto, što je možda najveće iznenađenje za ekonomiste te još jedan dokaz nepredvidljivosti inflacijskog fenomena. Iako je većina ekonomista u raznim anketama predviđala usporavanje inflacije, došlo je do njezinog ubrzanja, pa se otvara pitanje raspolaže li uopće ekonomska struka analitičkim instrumentarijem koji omogućuju preciznije predviđanje kretanja cijena.
Primjerice, široka skupina ekonomista koje je anektirao Refinitive predvidjela je usporavanje inflacijskog trenda u Njemačkoj te rast cijena u srpnju od 8,1 posto, što je trebalo biti niže od 8,2 posto u lipnju. No, posebno ih je iznenadio zabrinjavajuće brzi rast cijena hrane od čak 14,8 posto. Ugledni njemački institut Ifo i dalje inzistira na tome da će cijene možda dalje rasti, ali će tempo rasta biti sporiji.
Europski građani i prije ovog ubrzavanja inflacije žive sve teže, a realno je očekivati da će im biti još gore. Taj jednostavni zaključak može se izvući iz objave Eurostata prema kojoj je u prvom kvartalu 2022. potrošnja kućanstava pala 0,6 posto u eurozoni, nakon što je u zadnjem kvartalu 2021. također pala (za 0,9 posto). Pri tome je prihod kućanstava per capita u prvom kvartalu također pao 0,5 posto.
Nastavio se pad prihoda kućanstava iz zadnjeg kvartala 2021. kade je iznosio 0,7 posto. U EU je pak realna potrošnja per capita pala 0,8 posto u prvom kvartalu, isto koliko je pala raniji kvartal. Prihod kućanstava na EU razini per capita pao je 0,6 posto, također isto kao prethodni kvartal. S obzirom na globalnu geopolitičku situaciju, neizvjesnost, inflaciju te očekivanu recesiju, dojam je da u nastavku 2022. treba očekivati urušavanje standarda europskih građana. Posebno zabrinjava pitanje je li se inflacija već ušančila u europskoj ekonomiji. Zasad je sigurno da je teško predvidljiva.
Ispod je grafikon Eurostata koji pokazuje trend pada potrošnje i prihoda per capita europskih građana u prvom kvartalu
