Članice Europske monetarne unije izlaze iz krize izazvane pandemijom. Pristiže sve više podataka koji potvrđuju da je krenuo oporavak eurozone nakon recesije s dvostrukim dnom bez obzira na to što je najveći broj članica zadržao dio epidemioloških restrikcija. Oxford Economics na temelju tzv. indikatora visoke frekvencije rast BDP-a eurozone u drugom kvartalu procjenjuje na 1,5 posto.
U prvom kvartalu eurozona je zabilježila pad od -0,6 posto te stoga stari kontinent kasni da Sjedinjenim Državama koje su već u prvom kvartalu imale rast od 1,6 posto. U više europskih ekonomija vrlo značajno raste potražnja za radnicima, a sektori maloprodaje i zabave bilježe sve više potrošača. I pored oštrih mjera potrošnja građana u Njemačkoj je 9. svibnja bila samo -3 posto niža u odnosu na razinu iz istog tjedna 2019. godine, unatoč nastavku oštrih mjera.
Ekonomisti predviđaju kako kućanstva počinju trošiti višak ušteda nagomilanih tijekom 2020. godine. Aktiviranje viška štednje moglo bi prema procjenama Euler Hermesa doseći velikih 1,5 posto BDP-a u 2021. godini. U lipnju se, naravno, očekuje daljnje ubrzanje oporavka. Primjećuje se buđenje turizma, sektora koji je posebno stradao u 2020. godini. U tjednu koji završava s 15. svibnjem booking Airbnb-a i Vrboa bili su samo 4 posto ispod razine zabilježene u 2019. godini. Podaci Booking.com-a ovaj mjesec također ukazuju na vrlo značajni rast, a oporavak je vidljiv i na samim turističkim destinacijama.
No, to ne znači kako se može reći da se turizam u ovom trenutku uspješno oporavio. Popunjenost hotela u mnogim je članicama eurozone još uvijek ispod 10 posto prema bookingu za sljedećih 90 dana.
Manje su brige u proizvodnji, sektoru koji se pokazao otpornijim na krizu zahvaljujući globalnoj potražnji. Njemački indeks kilometara koje su odvozili kamioni, koji otkriva razinu industrijske aktivnosti, u ovom je trenutku značajno iznad razina prije pandemije.
Iako je očigledno da oporavak dolazi, pojedini ekonomisti još važu kolike su šanse novog usporavanja ako nove varijante virusa uzrokuju rast slučajeva bez obzira na relativno visoku procijepljenost europskog stanovništva.
Drugi faktor rizika kod ubrzanja rasta jest moguće jačanje inflacije koje bi sa sobom moglo povući zaoštravanje monetarne politike velikih centralnih banaka; zaustavljanje programa otkupa vrijednosnica i dizanje kamata koje mnoge previše zadužene kompanije neće izdržati.
Uz to, oporavak je sa sobom donio problem kašnjenja i nestašice u lancima opskrbe. Primjerice, još u ožujku je razmak između narudžbe i isporuke čipova porastao na čak 17 tjedana, što je uzrokovalo probleme u realizaciji proizvodnih planova za sve kompanije koje se bave proizvodnjom automobila ili potrošačkom elektronikom. Radi se o najdužem čekanju otkako Susquehanna Financial Group prati te podatke u 2017. godine. Smatraju da se tržište nalazi u „opasnoj zoni“ te upozoravaju kako će se čekanje dodatno produžiti.
Procjenjuje se da će samo u Sjedinjenim Državama proizvođači automobila izgubiti 110 milijardi dolara u ovoj godini zbog kašnjenja u isporuci svih potrebnih dijelova u globalnim lancima opskrbe autoindustrije. Poseban je problem u tome što pojedini proizvođači panično naručuju više od potrebnog za tekuću proizvodnju kako bi osigurali zalihe, što nestašicu čini dramatičnijom. Tajvan, jedan od vodećih svjetskih proizvođača čipova, bilježi pak novi rast slučajeva zaraze, pa vlada razmišlja o zatvaranju tvornica nakon što su zatvorili škole i zabranili javna okupljanja. Treba podsjetiti da je Taiwan Semiconductor Manufacturing proizvođač čipova za kompanije poput Applea ili Qualcomma te cijeli niz manjih klijenata.
U industriji poluvodiča i čipova posebno je osjetljiva situacija sa specifičnim proizvodima. Na čipove koji upravljaju potrošnjom energije čeka se 23,7 tjedana, dakle, više nego na obične. Isporuka industrijskih mikrokontrolora produžila se za čak tri tjedna, dok manji proizvođači slušalica po narudžbama čekaju po 52 tjedna. Najveći proizvođač čipova NXP Semiconductor ima vrijeme čekanja od 22 tjedan, što je 10 tjedana više nego krajem prošle godine.
Drugim riječima, očigledno je kako brzina oporavka u ekonomiji trenutačno ima neke realne limite, iako su neki ekonomisti predviđali eksploziju rasta. Nestašica kakva se bilježi u industriji poluvodiča slična je u mnogim drugim lancima opskrbe.