BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel uspjela je danas u parlamentu progurati reformu Fonda za financijsku stabilnost (EFSF) bez pomoći opozicije - bez čega se smatralo da bi se vladajuća koalicija mogla raspasti, a Njemačka suočena s prijevremenim izborima.
Bundestag je sa premoćnih 523 glasa za i 85 protiv i tri suzdržana prihvatio povećanje EFSF-a sa 440 na 780 milijardi eura te nove ovlasti Fonda koje će uključivati mogućnost otkupljivanja obveznica vlada koje već jesu u problemima, preventivne kredite za zemlje prije nego što padnu u duboku krizu, dokapitalizaciju europskih banaka, pa čak i otpis 20 posto grčkog duga.
U ishod glasanja nije bilo sumnji budući da su glavne opozicijske stranke, SPD i Zeleni, najavili da će podržati reformu. No, cijelu noć sa srijede na četvrtak trajalo je intenzivno lobiranje kako bi se 25 protivnika plana iz redova vladajuće koalicije stjerala u red.
Na kraju ih je protiv glasalo samo 10 iz kancelarkine stranke CDU te troje iz Stranke slobodnih liberala (FDP), pa je Merkel unutar svoje koalicije dobila je 315 glasova, četiri više nego što je bilo potrebno za “kancelarsku većinu” - koja znači da vlada može izglasavati zakone samo sa svojim zastupnicima. Kritičari su tvrdili da bi kancelarkin neuspjeh značio da je izgubila kontrolu nad vladajućom koalicijom i da bi čak mogla biti prisiljena raspustiti parlament i zatražiti raspisivanje novih izbora.
Na Njemačku će ubuduće u EFSF-u otpadati 211 milijardi eura garancija, a ne 123 milijardi kako je bilo dosad. Većinu glasova protiv činili su glasovi Lijeve stranke, koja vjeruje da će fond učiniti banke bogatijima, a obične Europljane siromašnijima.
Rezultat glasanja u Berlinu izazvao je uzdahe olakšanja i u Bruxellesu jer bi, iako nije bilo upitno hoće li reforma proći, oslabljen položaj Angele Merkel značio sumnje u njezinu sposobnost da dobije potporu i kada se bude glasalo za novi paket pomoći koji će biti potreban Grčkoj, kao i za buduće proširenje EFSF-a na, kako se zasad spominje, 2000 milijardi eura.
Ratifikacija aktualnog proširenja fonda, nakon što ju je odobrila Njemačka, sada je mnogo izvjesnija - reforma mora proći u još šest od 17 članica eurozone. Važan je korak u tom smjeru postignut u srijedu, kada je reformu EFSF-a ratificirala Finska - unatoč prijetnjama da će cijeli projekt blokirati. Za danas je ratifikaciju najavila i Estonija, danas bi je trebala obaviti Austrija, a onda ostaju još Cipar, Malta, Nizozemska te Slovačka, gdje je rezultat neizvjesan jer se vladajuća koalicija raspala, a opozicija se povećanju fonda protivi.
No, reforma još nije ni usvojena, a analitičari već tvrde da u njemu neće biti dovoljno novca za obranu protiv napada na prezadužene europske zemlje , budući da je kriza u Grčkoj sve gora te se polako širi i na druge zemlje - Italija je danas, prvi put otkako joj je agencija Standard & Poor’s smanjila rejting, prodala 7,9 milijardi eura obveznica, ali uz mnogo više kamate nego prije.
U komentaru za New York Times bivši britanski premijer Gordon Brown upozorio je da je “već neko vrijeme jasno da euro ne može preživjeti u sadašnjem obliku”, da su mnoge banke “blizu nesolventnosti” i da će za stabilizaciju eurozone biti potreban mnogo veći fond - “od dva, možda tri bilijuna eura”.