Malo prije nego što su u zoru palestinski militanti upali na teritorij Izraela i započeli krvavi pohod po tamošnjim kibucima i vojnim kompleksima, izraelske obavještajne službe detektirale su pojačanu aktivnost na dijelu kanala za komunikaciju palestinskih militanata iz Gaze.
Nešto se sumnjivo događalo, to je bilo jasno, pa je upozorenje poslano izraelskim postrojbama na granici s Gazom. Reakcije na to upozorenje nije bilo, iz zasad još neutvrđenog razloga, rekla su dva visokopozicionirana izraelska obavještajna dužnosnika američkom dnevniku New York Timesu.
Već je prvog dana napada, u subotu, bilo jasno da je netko u Izraelu, militariziranoj zemlji s jednom od najsnažnijih vojski, najboljih obavještajnih službi na svijetu i dugim iskustvom opstanka među neprijateljski postavljenim susjedima, zakazao kada se mogao dogoditi masakr više od 1000 civila i vojnika na jugu zemlje, "izraelski 11. rujna", kako ga nazivaju tamošnji političari. Istraga o tome tko, kako i zašto još je u tijeku. Jesu li vojnici na čijoj je straži granica probijena na 30-ak mjesta uopće dobili poruku? Jesu li je pročitali?
Buldožeri i džipovi
Dok je većina njih još spavala, oko 6.30 ujutro, Hamasovi militanti poslali su dronove da onesposobe dio mobilnih komunikacijskih kanala koje upotrebljava izraelska vojska te dio nadzornih tornjeva duž granice. Dežurni vojnici koji su s udaljenosti pratili kamere time su neutralizirani. Dronovi su uništili i strojnice na daljinsko upravljanje koje je Izrael, uz puno pompe, instalirao na graničnim utvrđenjima. Hamasovim napadačima to je olakšalo prilazak ogradi, kojom je Gaza okružena, te da buldožerima prošire rupe i tako omoguće prolazak džipovima s naoružanim militantima.
Velik dio krivnje svaljuje se, u svakom slučaju, na Mossad, agenciju s godišnjim proračunom od tri milijarde dolara i 7000 zaposlenih. Prema tim brojkama, to je druga najveća špijunska agencija u svijetu. Poznato je da ima doušnike i među militantnim palestinskim službama i u neprijateljskim zemljama poput Libanona, Sirije i Irana.
No, nekoliko sati IDF je bio u rasulu dok su hamasovci haračili po 80 četvornih kilometara velikom komadu Izraela. A čak i kada su ih trećeg dana stjerali natrag u Gazu ili likvidirali, nastavila se baražna vatra po izraelskim naseljima iz te palestinske enklave. Četiri dužnosnika izjavila su New York Timesu da prve analize Hamasova napada ukazuju na više propusta s izraelske strane, koje su napadači dobro iskoristili.
Nadzorna oprema
Prvi je propust službi da nadziru ključne palestinske komunikacijske kanale. Značajno je, zaključili su, bilo i preveliko oslanjanje na graničnu nadzornu opremu koju su napadači lako isključili i uspjeli nenajavljeno napasti vojne baze. Velika je pogreška i to što je većina zapovjedničkog kadra bila u jednoj jedinoj bazi uz granicu. Budući da je bila među prvim pregaženim lokacijama, to je onemogućilo komunikaciju s ostatkom vojnih snaga, koordinirani odgovor, pa čak i komunikaciju s vojnom središnjicom.
Jedan od važnih elemenata je i to što su službe olako uzele kao istinite razgovore među palestinskim zapovjednicima u kojima se sugeriralo da Hamas ne želi nove napade jer bi za njih bili u nepovoljno vrijeme. U razgovoru s New York Timesom jedan je dužnosnik rekao da će se istražiti jesu li militanti znali da ih se prisluškuje pa su namjerno doveli u zabludu izraelske službe. U podlozi svega zasigurno je to da se Izrael, kada je riječ o percepciji prijetnje koju predstavlja Hamas, jako preračunao. Samo šest dana prije napada savjetnik za nacionalnu sigurnost Tzachi Hengbi izjavio je: "Hamas je jako, jako zauzdan i jasne su mu implikacije daljnjeg prkošenja".
Zanimljivo je da Hamas nije sudjelovao u dva sukoba s izraelskim snagama u protekle dvije godine. Prepustio je borbe drugoj, manjoj radikalnoj militantnoj skupini iz Gaze, Palestinskom islamskom džihadu. Prošlog mjeseca vodstvo Hamasa dobrovoljno je okončalo razdoblja nereda na granici, u čemu je posredovao Katar. Time je ostavio dojam da ne želi eskalaciju. Sve to pomoglo je da u posljednjem izvještaju o vanjskim prijetnjama izraelski obavještajci jedva i spomenu Hamas i Gazu. Izvještaj se usredotočio na libanonske militante i sjevernu granicu zemlje.
Operativni propusti
Dva izraelska sigurnjaka NYT-u su izjavila da su pripadnici Hamasa u nedavno presretnutim razgovorima ostavljali dojam da Hamas želi izbjeći novi rat jer se još oporavlja od dvotjednih teških borbi u svibnju 2021. godine.
Drugi najvažniji propusti bili su oni operativni. Prema riječima dvojice dužnosnika, granični nadzorni sustav bio je gotovo u potpunosti oslonjen na kamere, senzore i strojnice s daljinskim upravljanjem. Zapovjedništvo se uljuljalo u osjećaj da je sustav teško probiti. To je dovelo do smanjenog broja vojnika koji su fizički prisutni na granici.
Treći propust bilo je stavljanje svih zapovjednika na jedno mjesto. Mnogi su od njih ubijeni, ranjeni ili oteti u prvoj fazi borbe. Sve to priječilo je koordinirani odgovor, ali i poimanje opsežnosti napada. Zračne snage digle su se nakon što su se po društvenim mrežama počele pojavljivati snimke napada. Zbog toga su trebali sati da avioni IDF-a dođu na napadnuto područje i pruže podršku kopnenim snagama.