Dok Bidenova administracija razmatra mogući vojni odgovor na udar dronom na američku bazu u Jordanu, iračka milicija osumnjičena za napad objavila je da obustavlja napade na američke snage u Iraku i Siriji.
Američki dužnosnici vjeruju da su napad u kojem su poginula tri američka vojnika izvele skupine koje je naoružao i usmjeravao Iran te da je napad nosio obilježja operacije Kataib Hezbollaha, dijela labave koalicije militanata okupljenih u organizaciji Islamski otpor u Iraku. Iran je zanijekao bilo kakvu umiješanost.
Vlada iračkog premijera Mohammeda Al-Sudanija nastoji spriječiti američke udare u Iraku, apelirajući na "sve strane unutar Iraka i izvan njega" da deeskaliraju krizu, smatra Farhad Alaaldin, premijerov diplomatski savjetnik. Proiranski Kataib Hezbollah poručio je da zaustavlja napade na američke baze i trupe, nazivajući taj korak privremenim i upozoravajući na "neprijateljske američke akcije". Abu Hussein Al-Hamidawi, glavni tajnik grupe Kataib Hezbollah, rekao je da je prekid napada na SAD učinjen "kako bi se spriječila sramota za iračku vladu".
"Objavljujemo obustavu vojnih i sigurnosnih operacija protiv okupacijskih snaga", rekao je Al-Hamidawi, dodajući da će njihovi borci prijeći u "privremenu pasivnu obranu" i nastaviti "braniti naš narod u Gazi na druge načine".
SAD smatra Iran odgovornim za napad, ali ne želi rat s Teheranom. "Oni [Iran] opskrbljuju oružjem ljude koji su izveli napad. Ali, nama ne treba širi rat na Bliskom istoku. To nije ono što tražim", rekao je predsjednik Joe Biden.
Glasnogovornik Pentagona Pat Ryder dodao je da najava iračke milicije neće utjecati na planiranje američke odmazde.
Iran je u utorak upozorio SAD da ne napadaju njegov teritorij ili druge ciljeve. "Naša je načelna politika da ako bilo koja strana napadne teritorij Irana ili njegove interese i državljane izvan njegovih granica, suočit će se s odlučnim i snažnim odgovorom", poručili su iz iranskog izaslanstva pri Ujedinjenim narodima u New Yorku za The Wall Street Journal.
Bidena pritišću da napadne Iran
Američki predsjednik Joe Biden pod snažnim je pritiskom republikanaca da što snažnije odgovori na napad proiranskih grupa u Jordanu. Iako je Biden poručio da je već odlučio kako će SAD odgovoriti na napad dronom, zasad ostaje nepoznato kako to točno planira učiniti. To znači da je svjestan toga da bi ishitrena reakcija mogla izazvati rat s Iranom, što Bijela kuća želi po svaku cijenu izbjeći. Administracija Joea Bidena vjerojatno trenutačno izvodi vojne kalkulacije, uzimajući u obzir sve moguće posljedice odgovora.
Samo nekoliko sati nakon što je u nedjelju Islamski otpor u Iraku dronom napao američku bazu Toranj 22 u Jordanu pojedini američki republikanci ustali su na noge, zahtijevajući od Bidena da odmah napadne Iran. "Udarite Iran sada. Udarite ih jako", napisao je na X-u republikanski senator Lindsey Graham.
Republikanac u Zastupničkom domu Don Bacon također smatra da bi svaki američki odgovor trebao ciljati Iran, a ne skupine koje Teheran podržava, dodajući da je situacija već eskalirala. Senator Tom Cotton odlučio je iskoristiti napetu situaciju kako bi bocnuo američkog predsjednika, rekavši kako će sve manje od izravnog napada na Iran "potvrditi da je Joe Biden kukavica nedostojna biti vrhovni zapovjednik". Senator John Cornyn bio je najdirektniji: "Ciljajte Teheran".
Međutim, većina republikanaca ipak ne podržava američke zračne napade duboko u Iranu, nego umjesto toga predlažu napade na, primjerice, iransku infrastrukturu za naftu ili njihovu mornaricu.
Unatoč političkom pritisku, Bijela kuća oprezno važe opcije, tražeći najsigurniji način kako izbjeći da SAD ne uvuče u još jedan veliki bliskoistočni rat.
"Ne tražimo novi rat. Ne težimo eskalaciji. Ali, apsolutno ćemo učiniti ono što je potrebno da se zaštitimo i da primjereno odgovorimo na ove napade", rekao je u ponedjeljak John Kirby, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće.
Na stolu su tri potencijalne solucije
Američka administracija mjesecima je usredotočena na pokušaje da spriječi da se rat između Izraela i Gaze prelije u širi regionalni rat koji bi prisilio SAD da se izravniji uključi u sukob. No, posljednjih tjedana eskalacija neprijateljstva postaje sve stvarnija, a status quo više nije opcija.
"Zaista je teško uspostaviti ravnotežu jer ako američke trupe ne uzvrate udarac ili ne udare dovoljno snažno, mogli bismo samo vidjeti nastavak onoga što se događalo. Bilo je toliko napada na američke trupe da sam iznenađen što nije bilo više smrtnih slučajeva", rekao je Brian Katulis, suradnik pri Institutu za Bliski istok. Od 7. listopada militanti koje podupire Iran izveli su više od 160 napada na američke vojne objekte u Iraku i Siriji.
Biden se od nedjelje sastao najmanje dva puta sa svojim timom za nacionalnu sigurnost, a na stolu su zasad tri potencijalne solucije. Kako saznaje The Wall Street Journal, pozivajući se na američke dužnosnike, scenariji uključuju američki napad unutar Irana, napad na proiranske militante u regiji ili uvođenje novih sankcija. Bivši američki dužnosnici su za The Foreign Policy kao jednu od opcija naveli i diplomatske razgovore, iako je teško u ovom trenutku vidjeti kako bi do toga došlo kad su brojni Amerikanci željni vojne odmazde protiv iranskih terorističkih snaga.
Izravni američki udar na iranski teritorij bio bi bez presedana i vjerojatno pokrenuo krug osvete koji bi mogao izmaknuti kontroli. Administracija Ronalda Reagana je 1988. napala iranske brodove i naftne platforme u moru u znak odmazde za iransko miniranje američkog ratnog broda, ali američka vojska dosad nikad nije napadala mete na iranskom teritoriju.
Čak je i bivši predsjednik Donald Trump, koji je vodio kampanju "maksimalnog pritiska" protiv Irana tijekom svog mandata u Bijeloj kući, odustao od izravnih napada na Iran 2019. godine nakon što je Teheran oborio američki nadzorni dron.
Iako vjerojatno neće izravno udariti na Iran, Biden treba odgovoriti na napad dovoljno jako jer u suprotnosti riskira biti prikazan kao slab tijekom izborne godine. "Dopustili smo sebi da dođemo do točke na kojoj su sada izravni udari na Iran ono što je potrebno za suzbijanje ove aktivnosti", smatra John Miller, umirovljeni mornarički admiral.
Miller smatra da bi Sjedinjene Američke Države trebale provoditi udare unutar Irana koji degradiraju ekonomske interese Islamske revolucionarne garde i njihovu sposobnost slanja oružja u inozemstvo, ali i uvesti sankcije koje dodatno umanjuju sposobnost Irana da izvozi naftu.
Iako je Iran već pod strogim sankcijama, Washington ima prostora za uvođenje novih ekonomskih odmazdi protiv Teherana. Primjerice, SAD bi mogao pojačati provedbu postojećih sankcija, posebno ometajući izvoz energenata i sankcionirajući strane tvrtke i banke koje pomažu Iranu, poput Kine.
"Bidenova administracija mora udariti Iran tamo gdje ga boli, upravo one zemlje koje pokreću i financiraju terorističke opunomoćenike Teherana", rekla je republikanska senatorica Joni Ernst. No, problem s ovim pristupom jest to što Bidenova administracija nastoji smanjiti sveukupni ekonomski pritisak na Kinu kao dio napora da uspostavi bolju komunikaciju s Pekingom.
Najizgledniji odgovor SAD-a jest udariti na proiranske militante u regiji ili na iranske ciljeve u inozemstvu. Washington bi mogao ciljati na "osovinu otpora" Irana, odnosno njegove paravojne snage Quds u Siriji, Iraku i Jemenu. Dosad se to pokazalo dovoljnim da se natjera Iran na povlačenje. Primjerice, nakon napada u kojem je ubijen zapovjednik iranskih snaga Quds, Kasem Sulejmani, Iran je odustao od kampanje raketiranja američkih trupa u Iraku i Siriji.
Jedna od opcija je napad na iranske brodove na moru ili pokretanje velikog napada na Islamski otpor u Iraku, koji je preuzeo odgovornost za napade na američku bazu u Jordanu. No, problem je to što je Islamski otpor u Iraku samo naziv za labavu koaliciju različitih skupina koje Iran podržava u regiji te se ne zna koja je točno grupa usmrtila američke vojnike. Savjetnik američke obavještajne službe otkrio je za WSJ da su iranski Korpus čuvara islamske revolucije i njegovi opunomoćenici u Deir ez-Zoru i drugim dijelovima istočne Sirije na samom vrhu popisa za mogući protunapad.
Pojedini stručnjaci pozivaju Bidenovu administraciju da pronađe diplomatsko rješenje za okončanje sukoba Izraela i Hamasa te deeskalaciju napetosti s Iranom. "Naposljetku, morate doći do neke vrste modus vivendi čiji je Iran dio", rekao je Matt Duss, potpredsjednik think tanka Centar za međunarodnu politiku, dodajući da osim povratka za pregovarački stol s Iranom, Washington treba nastaviti gurati dvodržavno rješenje za okončanje izraelsko-palestinskog sukoba.
Američke trupe najranjivije u Iraku i Siriji
Pred Bidenom je sada najteži zadatak - treba odlučiti hoće li nastaviti podržavati izraelsku vojnu kampanju u Gazi i riskirati nastavak napada na američke trupe u Iraku i Siriji dok su američki izbori pred vratima ili pokušati nagovoriti Izrael na primirje i zaustaviti eskalaciju na Bliskom istoku.
SAD ima oko 3000 vojnika diljem Jordana, a kao dio koalicije predvođene SAD-om, koja se bori protiv Islamske države, ima 2500 vojnika u Iraku i još 900 u Siriji. Američke trupe su najranjivije upravo u Iraku i Siriji gdje su okružene neprijateljskim frakcijama. Od početka listopada iračke paravojne skupine izvele su više od 165 napada raketama i bespilotnim letjelicama na američke trupe u Iraku i Siriji. Ali, samo je nedjeljni napad dronom rezultirao smrtnim slučajevima. Navodno je došlo do pogreške u komunikaciji jer je SAD mislio da je bespilotna letjelica koja se u nedjelju zaletjela u američku bazu njihova.
Dvadeset godina nakon invazije na Irak američki utjecaj u Bagdadu zamijenjen je iranskim. Osim Kataib Hezbollaha, skupine koje Iran podržava su Hezbollah u Libanonu, hutisti u Jemenu, palestinska skupina Hamas i druge milicije u Iraku i Siriji. Grupe koje napadaju američke snage kažu da im je cilj osvetiti se za rat u Gazi. Međutim, čini se da neke od milicija slijede svoje dugogodišnje planove pritiska na američke trupe da napuste Irak i Siriju.
Jedna od najtajnovitijih i najutjecajnijih šijitskih milicija u Iraku, Kataib Hezbollah, njeguje bliske veze s pripadnicima Qudsa, specijalnim snagama Iranske revolucionarne garde. Skupina je formirana nakon američke invazije na Irak 2003. godine. Kataib Hezbollah otvoreno priznaje da je njegov glavni cilj istjerati američke vojnike iz Iraka. Amerikanci su prošli tjedan raketirali stožer Kataib Hezbollaha južno od Bagdada te granični prijelaz u blizini grada Al-Kaim, koji milicijske skupine koriste za prebacivanje oružja u Siriju.
Iračke milicije koje podržava Iran postale su moćne vojne i političke snage s desecima tisuća boraca. Njihov je utjecaj znatno porastao nakon što su s koalicijom predvođenom SAD-om odigrale značajnu ulogu u suprotstavljanju napadu ISIS-a u Iraku 2014. godine. Neke naoružane skupine sada su djelomično integrirane u državne institucije, njihovi vođe drže utjecajne položaje unutar vladajuće koalicije i održavaju veze s Iranom. Program tih skupina uglavnom je više vođen "domaćim" političkim i ekonomskim interesima, rekao je za Financial Times Renad Mansour, suradnik think tanka Chatham House.
Razgovori između Washingtona i Bagdada
S druge strane, postoje skupine koje su bliže Iranskoj revolucionarnoj gardi i libanonskom Hezbollahu. "Njih treba shvatiti kao transnacionalne i naizgled su dizajnirane za ovu vrstu regionalnog sukoba", objasnio je Mansour. "Te skupine otpora nisu zainteresirane za nacionalnu politiku ili upravljanje.
One svoju ulogu vide kao dio šireg sukoba protiv SAD-a i Izraela, koje napadaju kad god se rasplamsaju napetosti između SAD-a i Irana", dodao je Mansour. Obje vrste skupina prosvjeduju zbog američkih trupa u Iraku, a njihov kolektivni pritisak na iračkog premijera Mohammeda Shiju Al-Sudanija nedavno je doveo do pokretanja razgovora između Washingtona i Bagdada o budućnosti prisutnosti koalicije predvođene SAD-om u Iraku.
Washington se suočava s izazovom u kalibriranju svog odgovora usred sve intenzivnijeg sukoba s Teheranom. "Odmazda Bidenove administracije ne može biti na liniji svađe koja se dogodila u posljednja tri mjeseca. Sada treba odvratiti sposobnost naoružanih skupina koje podupire Iran u regiji da napadnu američke trupe, barem u doglednim mjesecima", rekla je Rym Momtaz, savjetnica u think tanku Međunarodni institut za strateške studije.
Washington je također nastojao koristiti financijske poluge kako bi natjerao Bagdad da pomogne u obuzdavanju militantnih skupina koje koriste krijumčarske mreže u graničnom trokutu između Jordana, Sirije i Iraka za financiranje svojih oružanih napada.
U subotu su irački dužnosnici i američki vojni zapovjednici počeli razgovore u Bagdadu o budućoj američkoj vojnoj prisutnosti u Iraku. Al-Sudani je pod pojačanim pritiskom milicija koje žele po svaku cijenu izbaciti američke snage iz zemlje. Pregovori, koji će trajati mjesecima, usredotočeni su na okončanje međunarodne vojne koalicije predvođene SAD-om u Iraku. No, američke trupe mogu i nakon uklanjanja koalicije nastaviti pružati pomoć iračkim oružanim snagama.