Evropsko povjerenstvo u petak je ponovilo zahtjev Italiji da od Svete Stolice naplati zaostali općinski porez na nekretnine (ICI). Odnosi se na vatikanske nekretnine na talijanskome državnom ozemlju, koje nisu u funkciji vjerskih obreda. Taj porez Sveta Stolica nije plaćala (dijelom ili u potpunosti) od 2006. do 2011. Dug, kako je procijenjeno 2018., iznosi oko 4,8 milijarde eura, uključivši kamate i zakonske kazne zbog zakašnjenja.
Evropski sud pravde naredio je Italiji još prije pet godina da zahtijeva od Svete Stolice naplatu tog duga. Sveta Stolica je 2019. platila Italiji 9 milijuna eura zaostataka, ali za izravni općinski porez na nekretnine (IMU), kojim je od 2012. zamijenjen ICI.
Organi Unije smatraju da nije presudno je li vlasnik ili unajmitelj nekretnine neprofitna ustanova, nego presuđuje odvija li se u njoj ikakva komercijalna djelatnost (na primjer naplata prenoćišta, naplata ulaznica itd.).
Uplata jamačno neće biti brza. Italija zasad, čini se, nema namjeru potraživati svih neplaćenih 4,8 milijarde eura. Prije pet godina govorilo se da Svetoj Stolici treba ponuditi dogovor kojim bi joj veći dio duga bio oprošten, pa bi morala, na rate, platiti 20-25 posto duga, umanjenoga za kamate i zakonske kazne zbog zakašnjenja. Tad se računalo da bi to Svetu Stolicu zapalo oko milijardu eura.
I to bi za Svetu Stolicu bio neizdrživ financijski udar, možda i kolaps, tim više što je njezina bilanca u deficitu, nakon triju tegobnih pandemijskih godina. To je naglasilo i Tajništvo za ekonomiju Svete Stolice. Proteklih je dana papa Frane potpisao reskript o promjeni dosadašnjih pravila o najmu stanova koji se iznajmljuju kardinalima i monsinjorima, ukinuvši povlaštene najamnine postupno, kako koji ugovor istekne. I u Vatikanu se kaiš steže, ali naplata poreznog duga talijanskim općinama kaiš ne bi stegla oko struka, nego preko grla.