Finska je osmu godinu zaredom proglašena najsretnijom zemljom na svijetu prema UN-ovu World Happiness Reportu, piše Slobodna Dalmacija.
Pobjeda na prvi pogled djeluje pomalo iznenađujuće jer i dalje ima visoku stopu samoubojstava, zime su duge i mračne, a prijetnja iz Rusije stalno je prisutna. Kako se to uklapa u njezinu, naizgled trajnu, poziciju na samom vrhu Svjetskog izvješća o sreći?
Odgovor je – barem prema iskustvu novinara Andrewa Daviesa iz The Mail on Sunday – zapravo vrlo prizeman.
Finska sreća ne temelji se na velikim riječima ni spektakularnim obećanjima, nego na stvarima koje se na papiru čine posve običnima: dobroj i lokalnoj hrani, prirodi koja je uvijek nadohvat ruke, sauni kao svakodnevnom ritualu i, možda najvažnije, osjećaju da društvo funkcionira i da se sustav brine za ljude.
Neočekivani gastronomski aduti
Za mnoge posjetitelje prvo pravo upoznavanje s Finskom počinje – sobom. Meso soba, često posluženo u umaku od crvenih bobica, možda zvuči egzotično, ali je iznenađujuće mekano i puno okusa. U Helsinkiju postoje restorani koji se ponose time da je sve na tanjuru isključivo finskog podrijetla – doslovno sve, od piva i vina od bobičastog voća do gljiva, mesa divljači i peradi.
Na jelovnicima se tako mogu naći odresci losa, burgeri od losa, fileti divljači i, naravno, sob. Jela se često kombiniraju s lokalnim voćem poput pasjeg trna, jarko narančaste bobice čiji kiselkasti okus daje savršen kontrast slatkastim, zemljanim aromama mesa. Davies se s pravom pita kako to da se o finskoj kuhinji u svijetu ne govori više.
Glavni grad Helsinki spoj je modernog dizajna i pomalo stroge, ali dojmljive povijesne arhitekture. Grad je pun vrhunskih restorana, među kojima se ističe legendarni Savoy, otvoren 1937. godine, smješten na osmom katu s pogledom na grad i obližnji Hotel Kämp, poznat po tome što je kroz desetljeća ugostio brojne svjetske zvijezde.
Već na aerodromu posjetitelje dočekuju natpisi: "Welcome to your happy place”, a taj dojam prati vas i dok se krećete gradom. Javni prijevoz, s prepoznatljivim jarko obojenim tramvajima, iznimno je čist, siguran i točan – do te mjere da bi, kako piše Davies, mogao posramiti mnoge europske metropole.
Sauna – finski nacionalni lijek
No prava priča počinje kad dođe jesen. Dani postaju kratki, sunce nestaje već sredinom poslijepodneva, a temperature padaju ispod deset stupnjeva. Pa kako su Finci i dalje – sretni?
Odgovor je jednostavan: sauna.
Riječ "sauna” jedna je od rijetkih finskih riječi koje je cijeli svijet bez razmišljanja prihvatio. I ne čudi – u zemlji s nešto više od pet milijuna stanovnika postoji više od tri milijuna sauna.
Najpoznatije mjesto u Helsinkiju je Löyly, sauna smještena uz obalu Baltičkog mora. Nakon boravka u vrućini, ljudi se bez oklijevanja bacaju u hladno more. Sama drvena građevina izgleda kao arhitektonska skulptura, a časopis Time uvrstio ju je među 100 najvažnijih mjesta na svijetu.
Finska autorica Katja Pantzar fenomen saune opisuje vrlo slikovito: "Sauna je križanac britanskog puba i crkve.” Ljudi sjede blizu jedni drugih, nema pretvaranja ni društvenih uloga, a u pari i polumraku lakše se otvore, razgovaraju i postanu iskreniji. Sauna, ukratko, briše barijere.
Društvo po mjeri čovjeka
Osim saune, Finska se posjetitelju odmah čini ugodnom i funkcionalnom. Engleski se govori gotovo posvuda, a znakovi su na finskom, švedskom i engleskom, pa se gotovo ne možete izgubiti.
Posebno se ističe činjenica da je gotovo trećina Helsinkija zelenilo. U praksi to znači da ste gotovo uvijek na svega nekoliko minuta hoda od parka, šume ili prirodnog kutka – što uvelike pridonosi kvaliteti života.
Među finskim "izvoznim proizvodima”, uz saunu, su i Moomini – likovi koje je stvorila Tove Jansson. Ti simpatični likovi desetljećima su simbol doma, prijateljstva i prihvaćanja, a povodom 80. obljetnice prve knjige o Moominima u Helsinkiju se održavaju izložbe koje dodatno ističu snažan finski osjećaj za dizajn i estetiku.
Plaće, cijene nekretnina i najam
Iza osjećaja sreće stoje i vrlo konkretni, mjerljivi podaci. Prosječna plaća u Finskoj iznosi oko 4184 eura bruto, što je otprilike 3100 eura neto, ovisno o poreznim olakšicama i osobnim odbicima.
Cijene nekretnina u posljednjih godinu dana uglavnom su padale, osobito u segmentu obiteljskih kuća. Prema podacima finskog državnog zavoda za statistiku, krajem 2025. cijene kuća bile su oko 9,5 posto niže nego godinu ranije.
Tržište najma se istovremeno stabiliziralo. Najamnine za stanove bez državnih subvencija porasle su tek 0,1 posto, što praktički znači stagnaciju. Stručnjaci ističu da je u Helsinkiju rast najamnina posebno slab zbog velike ponude stanova. Jednosoban stan na slobodnom tržištu u Helsinkiju u prosjeku se iznajmljuje za oko 22 eura po kvadratu, odnosno oko 660 eura za stan od 30 četvornih metara, bez režija.
‘Sretni smo jer sustav radi‘
Profesor Frank Martela, autor knjiga o sreći, sve sažima jednostavno: "Mi smo sretni jer se društvo ovdje jednostavno bolje brine za ljude.” I to unatoč dugim zimama, mjesecima tame i, kako sam kaže, "simpatičnoj posvećenosti heavy metalu”.
A Finci imaju i smisao za humor. Martela se čak šali da bi možda bilo dobro da se Finska malo spusti na ljestvici – jer "biti najsretniji toliko puta počinje stvarati pritisak”.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....