Ključni događaji
- Washington Post: Rusija jača obranu Krima
- Rusi dronovima gađali Odesu
- Finska postaje članica NATO-a, sama će odlučivati o nazočnosti vojnika NATO-a na svom tlu
- Peskov o pristupanju Finske NATO-u: Poduzet ćemo protumjere
- Bjelorusko zrakoplovstvo dobilo mogućnost napada nuklearnim oružjem
- Kremlj se želi riješiti wagnerovaca
- Litva zabranila Rusima da kupuju nekretnine
Finska postala članica NATO saveza
Finska je u utorak službeno postala 31. članica NATO-a nakon što je američki državni tajnik Antony Blinken, čija je zemlja depozitar Washingtonskog ugovora, preuzeo sve finske ratifikacijske dokumente.
"Primitkom ovih dokumenata proglašavamo Finsku 31. članicom Saveza", rekao je Blinken na svečanosti u sjedištu NATO-a u Bruxellesu.
Kuleba: članstvo Ukrajine u NATO-u u interesu euroatlantske sigurnosti
Ukrajinsko članstvo u NATO-u bilo bi u najboljem interesu za euroatlantsku sigurnost, izjavio je u utorak u Bruxellesu ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.
“Nema boljeg rješenja za osiguranje euroatlantske sigurnosti u cjelini od mogućeg članstva Ukrajine u NATO-u", rekao je Kuleba u sjedištu NATO-a po dolasku na sastanak s ministrima vanjskih poslova država članica Saveza.
Istaknuo je da pristupanje Finske NATO-u šalje jasnu poruku da treba preispitati stare strategije i percepcije.
Prije sastanka ministara vanjskih poslova država članica Sjevernoatlantskog saveza, sastat će se Vijeće NATO-Ukrajina, najviši forum za suradnju dviju strana.
Kuleba je najavio da će od saveznika tražiti da pojačaju i ubrzaju slanje vojne pomoći koju su obećali.
“Tražit ću ubrzanu isporuku vojne pomoći koju su zemlje članice već najavile”, rekao je Kuleba, dodajući da je riječ o topničkom streljivu i oklopnim vozilima, koji su potrebni za pokretanje protuofenzive.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je rekao da će se na sastanku razgovarati o nastavku potpore Ukrajini i početi rad na višegodišnjem programu pomoći.
“Razgovarat ćemo o tome kako možemo pojačati našu potporu, uključujući nastavak jačanja ukrajinskih oružanih snaga i potporu za njihov prijelaz s opreme i doktrine iz sovjetskog razdoblja na opremu i doktrinu NATO-a”, rekao je Stoltenberg dodajući da će saveznici početi rad na razvijanju višegodišnjeg programa za Ukrajinu.
NATO udvostručuje granicu s Rusijom
Primanjem Finske u savez NATO je otprilike udvostručio svoju granicu s Rusijom.
Finska će danas postati četvrta nordijska zemlja koja se pridružila obrambenom paktu, proširujući rusku granicu za više od 1200 kilometara.
Rusija je istaknula širenje NATO-a kao jedno od opravdanja za invaziju na Ukrajinu, no to je Finsku navelo da napusti godine vojnog nesvrstavanja kako bi potražila zaštitu prema petoj klauzuli saveza: napad na jednu članicu smatra se napadom na sve.
To je 31. nacija koja je prihvaćena, što znači da će Rusija sada dijeliti kopnenu granicu sa šest članica NATO-a i morsku s dvije.
Finska, članica osnivač Norveška, te Estonija i Latvija, koje su se pridružile 2004., dijele izravnu kopnenu granicu s Rusijom.
Teritorij Litve i Poljske naslanja se na rusku enklavu Kalinjingrad - na koju su Rusi nakon Drugog svjetskog rata polagali pravo i koja im je omogućila pristup Baltičkom moru.
Turska i Rumunjska dijele granicu na Crnom moru s Rusijom, dok Slovačka, Mađarska i Rumunjska povezuju ostatak istočnog fronta saveza zajedno, ali ih Bjelorusija i Ukrajina dijele od ruskog teritorija.
Finska sama odlučuje o eventualnoj nazočnosti vojnika NATO-a na njezinu tlu
Finska, koja u utorak postaje 31. članica NATO-a, odlučuje hoće li na njezinu teritoriju biti raspoređeni vojnici iz drugih članica Saveza i bez njezina pristanka oni ne mogu biti raspoređeni, izjavio je u utorak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
“Odluka je na Finskoj, ne može biti nazočnosti vojnika iz drugih članica NATO-a bez njezina pristanka”, izjavio je Stoltenberg.
Stoltenberg je rekao da u dosadašnjim razgovorima s Finskom ta tema nije bila razmatrana, ali je dodao da u mnogim članicama NATO održava vježbe, da postoje zračna i pomorska nazočnost i bez postojanja stalnih baza.
NATO je posljednjih godina zbog agresivnog ponašanja Rusije pojačao svoju nazočnost na svom istočnom krilu.
Istaknuo je da ulazak Finske donosi NATO-u znatne vojne kapacitete i snage te snažnu obrambenu industriju.
Finska, zemlja s oko 5,5 mlijuna stanovnika, ima respektabilnu vojnu silu - 12 tisuća profesionalnih vojnika, a svake godine obučava više od 20 tisuća regruta. U slučaju rata Finska ima na raspolaganju 280 tisuća vojnika spremnih za borbu i još 600 tisuća rezervista.
Finska će do 2026. godine povećati svoj vojni proračun za 40 posto. Njezine zračne snage imaju 55 američkih borbenih zrakoplova F-18, koje namjerava zamijeniti s najmodernijim F-35. Također raspolaže s 200 tenkova i vrlo velikom količinom topničkog oružja.
Stoltenberg je rekao da je pristupanje Finske NATO-u povijesni događaj i izravna posljedica ruske agresije na Ukrajinu.
“Prije nekoliko godina bilo je nezamislivo da Finska uđe u NATO. Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da cilj invazije na Ukrajinu smanjiti nazočnost NATO-a na svojim granicama, a dobio je upravo suprotno”, rekao je Stoltenberg.
Ulazak Finske u NATO bit će u utorak popodne svečano obiježen podizanjem zastave ispred sjedišta Saveza u Bruxellesu. Na svečanosti će biti i finski predsjednik Sauli Niinistö te ministri vanjskih poslova država članica koji su okupili na dvodnevnom sastanku.
Peskov o pristupanju Finske NATO-u: Poduzet ćemo protumjere
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov komentirao je današnji ulazak Finske u NATO, koji će biti obilježen ceremonijom podizanja zastave u Bruxellesu.
- Ulazak Finske u NATO predstavlja još jedno pogoršanje situacije, a širenje saveza zadiranje u sigurnost Rusije, rekao je.
Istodobno, Peskov je komentirao da se cijela ova situacija razlikuje od problema s Ukrajinom rekavši da Finska nikada nije bila protiv Rusije.
Poručio je da će Rusija biti prisiljena poduzeti ‘protumjere‘ kako bi zajamčila sigurnost građanima.
Rusija i Finska dijele granicu dugu 1300 km, a Moskva je već rekla da će pojačati vojne divizije stacionirane na zapadu i sjeverozapadu zemlje.
- Pažljivo ćemo pratiti što se događa u Finskoj, (...) što nam prijeti. U skladu s tim bit će poduzete mjere. Naša vojska će izvijestiti u dogledno vrijeme, dodao je Peskov.
- Finska nikada nije bila antiruski raspoložena i nismo bili u sukobu s njom, dodao je Peskov.
Njezino članstvo u NATO-u "može samo utjecati na prirodu naših odnosa", jer je Savez "neprijateljska organizacija", rekao je.
Bjelorusko zrakoplovstvo dobilo mogućnost napada nuklearnim oružjem
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu rekao je na sastanku sa zapovjedništvom Oružanih snaga Ruske Federacije da su neki bjeloruski jurišni zrakoplovi dobili sposobnost napada na neprijateljske ciljeve nuklearnim oružjem, piše agencija RIA Novosti.
Kako je naglasio Šojgu, to je učinjeno kao odgovor na povećanje borbene spremnosti združenih snaga NATO-a i intenziviranje obavještajnih aktivnosti vojnog saveza u blizini granica Rusije i Bjelorusije.
Osim toga, vojska Bjelorusije dobila je rakete Iskander-M koje mogu koristiti nuklearne projektile.
Krajem ožujka ruski čelnik Vladimir Putin objavio je da su se Moskva i Minsk dogovorili o raspoređivanju taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji. Tada je poručio da će do 1. srpnja biti završena izgradnja skladišta.
Litva zabranila Rusima da kupuju nekretnine
Litavski parlament u utorak je odlučio ruskim državljanima zabraniti da kupuju nekretnine u zemlji, navodeći da je to rizik za nacionalnu sigurnost.
Zabrana će biti na snazi do 2024., ali se neće odnositi na Ruse koji u Litvi imaju dozvolu boravka.
Parlament je također odlučio obustaviti izdavanje viza državljanima Rusije i Bjelorusije.
Građani tih dviju država koji imaju ostale putne dokumente, poput prethodno izdanih viza, biti će podvrgnuti "individualnim provjerama" na granici kako bi se utvrdilo predstavljaju li prijetnju nacionalnoj sigurnosti.
Kad je u ožujku predstavila prijedlog zakona, zamjenica ministra vanjskih poslova Jurgita Neliupsiene ga je obrazložila riječima da "velika većina Rusa podržava agresiju na Ukrajinu, ništa ne poduzimaju da je spriječe i time za nju snose i odgovornost".
Ruska povjerenica za djecu odbacuje optužbe ICC-a o ratnim zločinima
Ruska povjerenica za prava djece, koju je Međunarodni kazneni sud (ICC) zajedno s predsjednikom Vladimirom Putinom optužio za ratne zločine u Ukrajini, rekla je u utorak da su tvrdnje ICC-a lažne i nejasne.
ICC sa sjedištem u Haagu 17. ožujka izdao je naloge za uhićenje Putina i Marije Lvove-Belove, ruske povjerenice za dječja prava, zbog ratnog zločina nezakonite deportacije djece s područja Ukrajine koje su okupirale ruske snage.
ICC je objavio kako ima informacije da su stotine djece odvedene iz sirotišta i domova za djecu u područjima Ukrajine na koja Rusija polaže pravo. Neka od te djece, prema ICC-u, data su na usvajanje u Rusiji.
Lvova-Belova je na konferenciji za novinare u Moskvi rekla da se uvijek tražio pristanak roditelja djece i da je povjerenstvo uvijek djelovalo u najboljem interesu djeteta.
Ako postoje konkretni problemi s određenim obiteljima, rekla je da je spremna pomoći u njihovom rješavanju.
"Predsjedničkoj povjerenici za dječja prava nije jasno od čega se konkretno sastoje optužbe Međunarodnog kaznenog suda i na čemu se temelje", objavila je njezina komisija u zasebnoj izjavi.
"Upotreba formulacije ‘nezakonita deportacija stanovništva (djece)‘ u službenom priopćenju ICC-a izaziva zbunjenost", navodi se.
Dodaje se da nije primljena nikakva dokumentacija o slučaju od ICC-a, čiju nadležnost Rusija ne priznaje.
Prema Komisiji Doneck i Luhansk, dvije ukrajinske regije na koje polaže pravo i koje djelomično kontrolira Rusija, zatražili su od Rusije da prihvati civile, uključujući siročad i djecu čiji su roditelji nestali.
Kremlj je rekao da je nalog za uhićenje ICC-a pristrana odluka bez presedana, ali besmislena u odnosu na Rusiju.
Ruski dužnosnici poriču ratne zločine u Ukrajini.
U Donjeckoj oblasti četvero poginulih u granatiranju
Aleksej Kulemzin, gradonačelnik okupiranog Donjecka, objavio je na svom Telegram kanalu da je škola u četvrti Petrovski u gradu oštećena granatiranjem ukrajinskih snaga. Izvijestio je da su “oštećena ulazna vrata, krov i staklo”. Tvrdnje nisu neovisno provjerene.
Suspilne, ukrajinska državna televizija, izvještava pak pozivajući se na regionalne vlasti da je tijekom noći došlo do granatiranja u regiji Sumi te kako "ima ozlijeđenih i štete". Tvrdnje nisu neovisno provjerene.
U Donjeckoj oblasti sinoć su od ruskog granatiranja poginule četiri osobe, dvije u Torecku, po jedna u Avdiivki i Torskeu. Ozlijeđeno je još troje stanovnika regije.
Ujutro su ruske trupe granatirale Kupjansk u regiji Harkiv. Uslijed udara zapalio se gospodarski objekt, izvijestila je državna hitna služba.
Napadi na Odesu
Rusi su sa 17 bespilotnih letjelica napali Ukrajinu tijekom noći, a napadi su uglavnom osujećeni, izvijestila je ukrajinske vojska.
Ukrajina tvrdi da je uništila 14 bespilotnih letjelica Shahed iranske proizvodnje, od kojih su sve osim jedne pale iznad regije Odesa na jugozapadu.
Još jedan dron udario je u zgradu na području Odese, izazvavši požar koji je sada ugašen.
Vojno zapovjedništvo u izjavi na Telegramu reklo je kako pretpostavlja da je napad pokrenut s istočne obale Azovskog mora.
"Prema preliminarnim informacijama nema ljudskih gubitaka", priopćilo je zapovjedništvo.
Kremlj se želi riješiti wagnerovaca
Prema britanskoj vojnoj obavještajnoj službi, ruska vojska vjerojatno nastoji izbaciti grupu Wagner iz borbene uloge.
"Svađa visokog profila" između njezinog čelnika Jevgenija Prigožina i ruskog ministarstva obrane potaknula je tradicionalnu vojsku da sponzorira alternativne privatne vojne tvrtke, priopćilo je britansko Ministarstvo obrane.
Rečeno je da Kremlj vidi teške gubitke u tim tvrtkama kao prihvatljivije za svoju domaću publiku od redovnih vojnih gubitaka.
"Rusija vjerojatno želi sponzorirati i razviti alternativne privatne vojne tvrtke kako bi na kraju zamijenila Wagner Group PMC u njenoj značajnoj borbenoj ulozi u Ukrajini", napisalo je MOD UK u izjavi.
"Ovo se događa u kontekstu velike svađe između ruskog Ministarstva obrane i Wagner grupe."
Prigožin dosljedno kritizira tradicionalno rusko vojno vodstvo od početka rata, što je kulminiralo uskraćivanjem streljiva njegovoj grupi, tvrdi se u izvješću britanskog Ministarstva obrane.
Unatoč želji među najvišim vojnim čelnicima da ga istisnu, nijedna druga ruska privatna vojna tvrtka trenutačno se ne približava Wagnerovoj borbenoj moći, dodaju Britanci.
Osim što su njihovi gubici ruskom društvu podnošljiviji, privatne vojske manje su ograničene razinama plaća i neučinkovitošću koji koče učinkovitost regularne vojske.
Rusija će stoga vjerojatno nastojati zamijeniti Wagnera skupinom nad kojom ima veću kontrolu, umjesto da potpuno oslobodi bojno polje privatnih tvrtki, priopćilo je britansko ministarstvo obrane.
Washington Post: Rusija jača obranu Krima
Maxar je objavio nove satelitske snimke Krima koje prikazuju zamršenu mrežu rovova na okupiranom poluotoku Krimu. Rusija je izgradila na desetke obrambenih struktura, koje se protežu kilometrima, piše Washington Post. Dodaje se da građevine pokazuju koliki je strah Rusije od gubitka Krima.
Rovovi se grade kombinacijom strojeva i fizičkog rada. Počeli su se pojavljivati na cijelom poluotoku, ali se čini da su koncentrirani duž obalnog područja. Utvrde su podignute u očekivanju proljetne ofenzive ukrajinskih snaga, piše WP.
Rusi dronovima gađali Odesu
Ruska vojska rano jutros napala je dronovima stratešku luku Odesu, objavila se lokalne vlasti rano jutros.
- Neprijatelj je upravo napao Odesu dronovima. Nastala je materijalna šteta, navodi se u priopćenju.
Ukrajinska protuzračna obrana oborila je 14 iranskih dronova Šahed-136 i Šahad-131 tijekom noći. Bespilotne letjelice vjerojatno su ispaljene s istočne obale Azovskog mora, tvrde ukrajinske oružane snage.
Rusija je noćas navodno poslala ukupno 17 dronova prema Ukrajini.
Finska postaje članica NATO-a
Finska se pridružuje NATO paktu. Ta će zemlja postati sigurnija, a Savez snažniji, poručio je u ponedjeljak glavni tajnik vojnog Sjevernoatlantskog saveza Jens Stoltenberg, dok je Moskva odmah najavila jačanje snaga na zapadu zemlje.
"Prvi puta ćemo podignuti finsku zastavu ovdje, u sjedištu NATO-a. Bit će to dobar dan za finsku sigurnost, za nordijsku sigurnost i NATO u cjelini", rekao je Jens Stoltenberg novinarima jučer u Bruxellesu, dodajući da će kao rezultat toga i "Švedska također biti sigurnija".
Vijest da će u utorak Finska službeno postati članica NATO-a potvrdio je jučer i ured predsjednika te zemlje.
Finska postaje punopravna članica nakon što je u četvrtak turski parlament ratificirao točku kojom se Finskoj omogućuje pridruživanje NATO-u, otvarajući tako put Helsinkiju da se pridruži zapadnom vojnom savezu.
Litva će na samitu NATO-a tražiti pomoć za zaštitu granice s Bjelorusijom
Litavska vlada namjerava bolje zaštititi svoju granicu s Bjelorusijom tijekom samita NATO-a koji će se održati u Vilniusu u srpnju, uslijed zabrinutosti zbog neregularnih prelazaka granice.
Vilnius će pozvati svoju vojsku tijekom samita da pomogne u zaštiti granica, a nada se i dodatnoj podršci agencije za zaštitu granica EU-a Frontexa.
Samit bi se trebao održati 11. i 12. srpnja.
Dodatna zaštita pomogla bi u sprječavanju mogućih provokacija i zaustavila bi moguće "povećane tokove migranata", rekla je u ponedjeljak litavska ministrica unutarnjih poslova Agne Bilotaite nakon posjeta bjeloruskoj granici s čelnikom Frontexa Hansom Leijtensom.
Raspravlja se i o potpori upravljanju granicama s Poljskom i Latvijom, istaknula je ministrica, dodavši da je tamo trenutno stacionirano 18 Frontexovih službenika.
Šef Frontexa Leijtens nije komentirao upit o mogućem povećanju broja raspoređenog osoblja Frontexa.
Međutim, Frontex želi odgovoriti na zahtjev Litve najbolje što može, istaknuo je, prenose litavski mediji.
Granica Litve i Bjelorusije duga je gotovo 680 kilometara.
U ljeto i jesen 2021. zabilježen je ogromni porast broja ilegalnih migranata koji su pokušali ući iz Bjelorusije u Europsku uniju.
Tada je Europska unija optužila bjeloruskog čelnika Aleksandra Lukašenka da je namjerno orkestrirao graničnu krizu dovodeći migrante iz ratom razorenih regija na vanjsku granicu EU-a.
Međutim, u posljednje vrijeme brojke su jako pale.