Inauguracija predsjednika u velikoj mjeri ovisi i o političkom sustavu.
Tako će u predsjedničkim sustavima, kao što je SAD, biti vrlo pompozne, a ključni dio, prisega, odvija se prema tradicionalnom ritualu koji privlači izuzetno velik broj ljudi.
Isto je tako i u zemljama s polupredsjedničkim sustavom kao što je Francuska. U toj se zemlji inauguracija obavlja s velikom pompom, tradicionalno bez napisanih pravila. Predsjednik ne smije ući u parlament.
Hrvatska je prvu prisegu imala 1992. godine, u doba polupredsjedničkog sustava. Tradicija nije mijenjana ni nakon 2000. godine kad je Hrvatska prešla u parlamentarni sustav.
Inauguracija francuskog predsjednika Emmanuela Macrona
Slovenija ima čisti parlamentarni sustav, ali predsjednika, koji ima vrlo ograničene ovlasti, bira općim izborima. Predsjednik prisegu daje na izvanrednoj sjednici Državnog zbora (parlamenta) gdje zatim drži inauguracijski govor. Nakon toga - 2017. godine kod prisege Boruta Pahora za drugi mandat dan poslije - pred predsjedničkim je uredom održana ceremonija s vojnim počastima, čime je predsjednik i službeno stupio na dužnost.
Inauguracija Boruta Pahora u Sloveniji
Mađarska je parlamentarna demokracija i bira predsjednika u parlamentu. Ondje se zatim organizira prisega tijekom plenarne sjednice, uz povijesne zastave i u prisutnosti bivših i sadašnjih državnih dužnosnika.
Češka je parlamentarna demokracija, ali bira predsjednika izravnim izborima. Aneta Zachova iz Euractiva Češka tumači: "Predsjednik daje prisegu uz veliku pompu u Praškom dvorcu. Prisegu daje pred predsjednikom Senata (gornji dom parlamenta), ali u svom uredu kamo predsjednik Senata mora doći".
Inauguracija češkog predsjednika Miloša Zemana (2013.)
Slovačka kao parlamentarna demokracija također bira predsjednika izravnim izborima. Sada je to Zuzana Čaputová, prva predsjednica. Zuzana Gabrižová iz Euractiva Slovačka nam javlja: "Predsjednica je dala prisegu pred predsjednikom Ustavnog suda, a zatim su slijedile ceremonija s vojnim počastima i kratka šetnja glavnim gradom. Nakon toga se slavila ekumenska misa u katedrali u Bratislavi". Zuzana Gabrižová navodi da izabrani predsjednik ili predsjednica imaju pravo prilagodbe ceremonije.
Inauguracija slovačke predsjednice Zuzane Čaputove
Rumunjska ima sustav donekle sličan hrvatskom. Kolega Bogdan Neagu iz Euractiva Rumunjska kaže: "U prosincu je održana prisega predsjednika, i to u parlamentu, na plenarnoj sjednici na kojoj su bili prisutni zastupnici obaju domova". Tekst prisege je vrlo kratak i završava riječima: "Tako mi Bog pomogao".
Imauguracija rumunjskog predsjednika Klausa Iohannisa (2014.)
Iz poljskog Euractiva javila nam se Karolina Zbytniewska: "Proces inauguracije se sastoji od dvije ceremonije. Prvo izabrani predsjednik priseže pred parlamentom, odnosno zastupnicima oba doma. Zatim slijedi vojna ceremonija kojom preuzima ovlasti vrhovnog zapovjednika, i to pred spomenikom Neznanom junaku u središtu Varšave".
Inauguracija poljskog predsjednika Andrzeja Dude