Nakon najnovijih bestijalnih napada na obične građane u Volgogradu mnogi se u Rusiji pitaju - stoji li iza njih apokaliptični “ruski terorist broj 1”, emir virtualne islamske države Kavkaski Emirat, 49-godišnji građevinski inženjer Doku Umarov, poznat pod nadimkom Abu Usman.
Zlokobni pokret
Nakon što su nastradali “očevi” čečenskog terorizma Dudajev, Mashadov, Sadulajev i Basajev, na red je došao i Doku Umarov, koji je stao na čelo čečenskih separatista i terorista u listopadu 2007. godine (ili kako piše u službenom dokumentu 25. ramazana 1428. godine), kada se počelo smatrati da su ruske vojne i obavještajne snage od tog zlokobnog pokreta, s početka 90-ih, ostale tek razbijene i obezglavljene krhotine. Umarov ih je, u strmim gudurama i klancima na rubu kavkaske pameti uz nenadgledane vrleti uz gruzijsku granicu, uspio nakako skupiti te proglasiti “državu”, a sebe njenim vrhovnim vođom - “emirom”, uz titulu “amira” vilajeta Ičkerija (Čečnija).
Taj kobni emirat obuhvaća muslimanske pokrajine ruskog dijela kavkaza - Čečeniju, Dagestan, Ingušetiju, Karačevo - Čerkeziju, Kabardino-Balkariju te dijelovi Stavropoljskog kraja i Sjeverne Osetije (jedinog teritorija sjevernog Kavkaza s većinski kršćanskim stanovništvom).
Islamski terorizam u Rusiji je kob i naslijeđe još davnih imperijalni širenja i osvajanja ruske carevine te žestoke ateizacije iz boljševičkih vremena. Ideolog Emirata je nesvršeni student novinarstva na moskovskom sveučilištu Lomonosov, 52-godišnji Molvaldi Udugov, a Umarov je već, u slučaju svoje smrti, progasio svojim nasljednikom 42-godišnjeg Aslanbeka Vadalova.
‘Sve što dozvoli Alah’
Čim je postalo jasno, prije sedam godina, da će Soči dobiti Olimpijske igre, čečenski “bojeviki” najavli su rat Igrama, a Umarov je ovog ljeta poslao poruku: “Vaše sotonističke plesove na kostima naših predaka zaustavit ćemo svim sredstvima koje nam dozvoli Alah!”
Doku Umarov je i vojni zapovjednik a, njemu se pripisuju i neki od najkrvavijih terorističkih napada “bombaša samoubojica” po Rusiji - napadi na vlak Neva ekspress na liniji Moskva -Sankt Peterburg, na metro postaju Lubjanka i Park kulture u Moskvi (postaja kod sjedišta FSB-a) te na moskovski aerodrom Domodedovo.
Zalihe snimaka
Do sada su ruski mediji pozivajući se na obavještajne službe čak sedam puta objavili da je Doku Umarov likvidiran (tako je i 18. prosinca proruski šef Čečenije Ramzan Kadirov objavio da je “Umarov već odavno mrtav”), no ni jednom to nije službeno potvrđeno. S vremena na vrijeme pojave se njegovi snimci i videoporuke, ali neki eksperti smatraju da ih “Umarov ima u zalihama” pa se one puštaju po potrebi.
Naime, sve su te poruke “općeg karaktera” u kojima on prijeti Rusima poput one koja je prethodila napadima u Volgogradu (mada ih nije najavila): “Drhtite - rat stiže u vaše domove”. Prvi put se o njegovoj likvidaciji govorilo još 2000., a onda i da je među mrtvim teroristima u Beslanu, pa u još nekim napadima ruskih specijalaca u Ingušetiji. Rusi ipak nisu uspjeli pronaći njegov logor, ali unatoč tome što je najtraženiji čovjek u Rusiji, očito nije samo stiješnjen u nekoj nepristupačnoj kavkaskoj pećini, nego se uspijeva kretati po svom “emiratu”.
Rat protiv nevjernika
Doku Umarova je 2010. godine i SAD stavio na popis međunarodnih terorista, a 2011. Vijeće sigurnosti UN-a stavilo ga je na popis terorista povezanih s al-Qa’idom. Naime, Umarov je kad je postao “emir” uputio poruku da cilj nije samo rat protiv Rusije i ruskih nevjernika i “njihovih sluga”, kako naziva sve muslimane koji “paktiraju s Rusima”, nego su cilj i SAD, Britanija i Izraela, odnosno “sve države koje ugnjatavaju i bore se protiv muslimana”. Neki od “čečenskih političkih vođa” poput Ahmada Zakajeva suprotstavljaju se “širenju sukoba” izvan Rusije. Kada su američki specijalci u brzoj operaciji likvidirali Osamu bin Ladena, oglasio se Umarov koji je izrazio “žal za gubitkom brata” te obećao da će “čitava Rusija postati bojnim poljem”.
Amerika nudi 5 milijuna USD za informaciju o Umatrovu
Tko stoji iza napada?
- Ne zna se. Do danas poslijepodne nijedna teroristička grupa nije preuzela odgovornost ni za jedan od dva bombaška napada u Volgogradu, ali je sumnja odmah pala na Čečene. Napad je mogla izvesti jedna od čečenskih terorističkih skupina, Kavkaski emirat, koja je i prije zaprijetila da će učiniti sve da upropasti Olimpijske igre u Sočiju. No napad je mogla izvesti i bilo koja teroristička skupina sa sjevernog Kavkaza ili bilo koje druge ruske regije.
Zašto se spominje skupina Kavkaski emirat?
- U srpnju je šef te terorističke skupine Doku Umarov objavio videosnimku s porukom da će sa svojim borcima uložiti maksimalni napor da upropasti zimsku Olimpijadu u Sočiju. “Rusi planiraju održati Olimpijadu na kostima naših predaka, na kostima mnogih mrtvih muslimana zakopanih na našoj zemlji na obali Crnog mora, i mi mudžahedini smo obavezni učiniti sve da to ne dopustimo; koristit ćemo svaku metodu koju nam dopušta svemoćni Allah”, zaprijetio je Umarov u videosnimci od srpnja ove godine.
Zašto se ta prijetnja shvaća ozbiljno?
- Ne samo Rusija nego i SAD Umarova smatraju opasnim teroristom. On je najtraženiji čovjek u Rusiji, a State Department je raspisao nagradu od 5 milijuna dolara za informaciju koja bi dovela do njegova uhićenja. Njegova je skupina preuzela odgovornost za niz terorističkih napada: za eksploziju na moskovskom aerodromu Domodedovo 2011. kad je ubijeno 36 ljudi, napad na moskovski metro 2010. kad je ubijeno 40 ljudi i napad na vlak Nevski ekspress 2009. sa 28 mrtvih. Smatra ga se odgovornim i za krvavi napad na čečensko ministarstvo unutarnjih poslova u svibnju 2009. godine.
Kako su ruske vlasti sada reagirale?
- Pojačale su osiguranje Olimpijade. Posjetitelji Sočija i okolnih mjesta prolaze iznimno rigorozne sigurnosne provjere. Ruski predsjednik Vladimir Putin obećao je da će Igre u Sočiju biti sigurne i da će osiguranje biti na visokoj razini.
Zašto je napadnut baš Volgograd?
- Možda zato što je to veliko željezničko raskrižje, kroz koji se prolazi ako se iz Moskve i središnje Rusije ide prema Sočiju. Također prolazite kroz Volgograd ako željeznicom idete za Sjeverni Kavkaz.
Što je to Sjeverni Kavkaz?
- Slabo razvijena regija poznata po nemirima i terorizmu, koju čine ruske republike Čečenija, Dagestan, Ingušetija, Sjeverna Osetija i Kabardino-Balkarija.
Što je uzrok sukoba?
- Čečeni se stoljećima bore za nezavisnost. Čečenija je 1991. službeno objavila borbu za nezavisnost od Rusije, pa je Jeljcin 1994. poslao 40.000 ruskih vojnika da zavedu red. Prvi rusko-čečenski rat završen je dvije godine kasnije uz brojne žrtve na obje strane. Međutim, čečenski radikali nisu pristali na poraz pa su se okrenuli terorizmu. U drugom čečenskom ratu, od 1999. do 2009., procjenjuje se da je ubijeno oko 15.000 ruskih vojnika i 300.000 Čečena. Zemlja je razorena, više od trećine stanovništva iseljeno. Udruge za ljudska prava optužuju Moskvu za ubojstva civila i kršenje ljudskih prava u svojoj borbi protiv terorizma.
Koji su bili najteži napadi?
- Čečenski borci su 2002. zatočili 700 gledatelja u jednom moskovskom kazalištu, a u akciji ruskih specijalca ubijeno je 120 talaca. Još više ih je ubijeno u Beslanu, u Sjevernoj Osetiji 2004. Čečeni su zauzeli školu u Beslanu i ruske vlasti ponovo nisu htjele pristati na njihove zahtjeve, pa je u akciju slamanja opsade ubijeno 330 ljudi, pola od njih djece.
Kakva je danas situacija?
- Nasilje u Čečeniji se smanjilo, posebno nakon smrti Šamila Basajeva u srpnju 2006. Čečenijom sada željeznom rukom vlada proruski predsjednik Ramzan Kadirov. Pobuna se iz Čečenije premjestila prema Dagestanu i Ingušetiji, odakle djeluju terorističke skupine, često zajedno s uvoznim islamskim borcima. Zbog neriješenih nacionalnih, političkih i ekonomskih problema, ne čini se da će sukobi uskoro prestati. ( S. P.)
Nema oprosta: Vođe terorista Rusi likvidiraju
Šamil Basajev - ubijen 2006.godine, vođa čečenskih pobunjenika koji je godinama uživao reputaciju jednog od najtraženijih terorista na svijetu. Ubijen je u Ingušetiji gdje je planirao "spektakularnu terorističku akciju". Njegova specijalnost su bile spektakularne akcije u kojima su se napadali civilni ciljevi i uzimali taoci. Prva je bio napad na bolnicu u Budjonovsku u lipnju 1995. godine. Sljedeće godine je prepad Basajevljevih gerilaca na Grozni natjerao Jeljcina na povlačenje iz Čečenije i primirje kojim je kavkaska republika postala de facto nezavisna. Godine 1998. je postao čečenski premijer. Svjetska javnost Basajeva daleko bolje pamti po dvjema akcijama koje su završile masovnim krvoprolićem nedužnih civila -uzimanjem taoca u moskovskom kazalištu godine 2002. te talačkom krizom u Beslanu.
Islam Atijev - ubijen prije tri dana, subotu, član je terorističke grupe Doku Umarova, koji je trenutno najpoznatiji terorist Rusije. Atijev je ubijen u pokušaju bijega iz opkoljene zgrade u kojoj je bio zatočen. Smatra se da je sudjelovao u bombaškom napadu na moskovskog Domodedovo aerodromu u siječnju 2011.
Šehida Baimuratova - crna udovica, ubijena u samoubilačkom napadu na islamskom festivalu, pritom usmrtila 16 ljudi i ranila njih 150. Druga bombašica koja je bila s njom ubila je samo sebe.
Vladimir Anatolijevič Hodov - jedan od šestorice vođa napada na školu u Beslanu. Rođen u Ukrajini, prešao u islam dok je služio kaznu zbog silovanja u zatvoru. Bio je jedan od najnemilosrdnijih terorista u napadu na školu. Prema jednoj teoriji, ubijen u odmazdi, a prema drugoj počinio je samoubojstvo.
Ruslan Hučbarov - vođa napada na Beslan iz Ingušetije. Ratnog imena Pukovnik. Vodio je i napad, zasjedu u Galašku u Ičkeriji, kada je službeno 18 ljudi ubijeno. Smatra se da je ubijen u akciji u Beslanu.
Movsar Barajev - poznatiji i ranije kao Sulejmanov, vođa napada na kazalište u Moskvi, kada je i ubijen. Tijelo mu je pokopano na nepoznatoj lokaciji.
Terroristički napadi na Rusiju
Lipanj 1995 - Prvi velika akcije čečenskih terorista s kojima počinje niska bezočnih napada na ciljeve u Rusiji. Napad na bolnicu u gradu Budjonovsku na jug Rusije. Akciju koja je trajala nekoliko dana vodio tadšnji “ vojni vođa” čečenskih islamskih separatista Šamil Basajev. Poginulo oko 100 ljudi.
4. rujan 1999. - u eksploziji auto-bombe u “ vojnom gradiću” Bujnakske u Dagestanu poginilo 64 čovjek,a uglavnom djeca i supruge ruskih časnika.
9. rujan 1999. - U Moskvi u eksploziji uništena devetokatnica u ulici Gurjanova. Poginulo 109 ljudi, više od 200 ranjenih.
13. rujna 1999. - U eksploziji u zgradi u ulici Kaširskoje šose 124 poginula. Napaf na te dvije zgarede označili su početak Drugog čečenskog rata, koji je vinuo tada novog ruskog predsjednika Putina u orbitu. Rusi “očistili” Čečeniju i protjerali separatiste u nepristupačne gudure sjevernog Kavkaza na granici s Gruzijom.
19. kolovoza 2002. - srušen vojni helikopter u Čečeniji, poginulo 118 vojnika i časnika Ruske vojske.
23-26 listopad 2002 .- čečenski “bojeviki” napali na kazalište Dubrovka u Moskvi sa 700 gledalaca. U akciji specijalaca poginulo 127 talaca i 41 čečenski terorist.
27 prosinac 2002 - napad islamskih terorista na zgradu vlade Čečenije u Groznom. U napadu ubijeno preko 80 ljudi.
5. srpnja 2003. - dvije bombašice samoubijice napale rock festival “ Krilja” u Moskvi. Pognulo 15 ljudi.
1. kolovoz 2003. - kamion pun eksploziva eksplodirao na ulazu u glavnu vojnu bolnicu u gradu Mozdok. Ubijeno 50 ljudi.
3. rujna 2003. - eksplozija u vlaku u gradu Pjatigorsku na sjevernom Kavkazu u kojem je poginulo 11 ljudi.
6. veljače 2004. - napad na postaje moskovskog metroa “Paveleckaja” i “Avtozavodskaja” 40 mrtvih i preko 100 ranjenih
9. svibnja 2004. - napad na stadion “Dinamo” u Groznom za vrijeme parade povodom Dana pobjede nad nacifašizmom. U svečanoj loži poginuo tadašnji , lojalni Moskvi, predsjednik Čečenije Ahmad Kadirov te još 14 ljudi.
26. kolovoza 2004. - dvojica bombaša samoubijica raznijeli dva zrakoplova tvrtke “ Sibir” i “ Volgaaviaexpress”. Poginulo 89 ljudi.
31. kolovoz 2004. - na ulazu u metro postaju “Rižskaja” u Moskvi bombašica samoubojica odvela u smrt 10 ljudi te ranila preko 50.
1-3 rujna 2004. - napad čečenskih ekstremista na osnovnu školu u gradu Beslanu u Sjevernoj Osetiji. Zatočeno preko 1200 ljudi. Nakon dvodnevne talačke krize u akciji specijalaca pognulo 326 uglavnom đaka škole a 727 je ranjeno.
27 studenog 2009. - u napadu na vlak Moskva - Sankt Peterburg “Neva express” poginilo 39 ljudi.
29 ožujak 2010. - dvije bombašice samoubojice raznijel se na stanicama moskovskog metroa “Lubjanka” i “Park kulture” poginulo 40 ljudi , preko 60 ranjeno.
19 listopada 2010. - trojica napadača sam, ubojica upali u zgradu čečenskog parlamenta. Ubijeno troje ljudi oko 20 ranjeno.
24. siječnja 2011. - napad bombaša samoubojice na moskovskom aerodromu Domodjedovo - 30 mrtvih.
3. svibnja 2012. - u npadu automobilom bombom pred policijskom postajom u Mahačkali, glavnom gradu Dagestana, poginulo 17 ljudi
21. listopada 2013 .- bombašica samoubijica napala trojlebus u Volgogradu. Poginulo 7 ljudi, preko 40 ranjeno.
29. prosinca 2013 - napad bombaša samoubojice na kolodvoru u Volgogradu, odnijelo 17 ljudi.
( Vlado Vurušić)