OD MAJDANA DO RUSKE INVAZIJE

FOTO, VIDEO: KAKO JE UKRAJINA DOŠLA NA RUB RATA Veliki izvještaj o drami koja trese svijet

Jutarnji donosi detaljan pregled svega što je prethodilo ruskoj invaziji na Ukrajinu
 AFP

KIJEV - Dramatični događaji u Ukrajini zaokupili su svjetsku pažnju. Ruski je predsjednik Vladimir Putin od svog parlamenta zatražio i dobio dozvolu za slanje vojnih snaga u susjednu državu, čije su nove vlasti takav potez nazvale agresijom.

No, kako je u Ukrajini sve krenulo? Do ruba sukoba ta je financijskom krizom pogođena država došla u samo tri mjeseca. U studenome prošle godine danas svrgnuti predsjednik Viktor Janukovič izazvao je gnjev javnosti namjerom da odustane od potpisivanja važnog trgovinskog sporazuma s Europskom unijom, umjesto kojega je najavio tješnju suradnju s Rusijom.

U nastavku donosimo kronologiju dramatičnih događaja koji su u međuvremenu toliko eskalirali da je europski kontinent pred mogućim početkom novog ratnog sukoba.

----------------------------------

21. studenoga 2013. - Predsjednik Viktor Janukovič objavljuje da odustaje od najavljenog potpisivanja trgovinskog sporazuma s Europskom unijom te da će u zamjenu državu približiti Rusiji. Reakcije u dijelu javnosti koji podupire oporbu su burne. U središtu Kijeva u večernjim satima okuplja se nekoliko stotina prosvjednika. Istoga dana parlament odbija zakonski prijedlog kojim bi se zatvorenoj bivšoj premijerki Juliji Timošenko omogućilo napuštanje zemlje radi liječenja.

24. studenoga 2013. - Prosvjedi uzimaju maha. Na skupu u Kijevu okupilo se najmanje 100.000 ljudi.

30. studenoga 2013. - Policija napada i hapsi najmanje 35 prosvjednika. Neki od njih su pretučeni, a fotografije njihovih krvavih glava šire se društvenim mrežama. Sve više ljudi daje podršku demonstrantima, a stanje u Ukrajini postaje glavna vijest diljem svijeta.

1. prosinca 2013. - U središtu Kijeva na Trgu neovisnosti oporba je organizirala prosvjedni miting na koji se odazvalo oko 300.000 građana. Aktivisti su upali u gradsku vijećnicu i nad njom preuzeli kontrolu, dok su na glavnom trgu postavili šatore. Diljem Kijeva zabilježeni su žestoki ulični obračuni policije i prosvjednika, koji su jedan kordon snaga reda pokušali razbiti bagerom.

8. prosinca. 2013. - Na prosvjedu u Kijevu sudjeluje čak 800.000 ljudi. Riječ je o najvećem skupu u Ukrajini od Narančaste revolucije 2004. godine.

14. prosinca 2013. - Na rubu Trga neovisnosti organiziran je provladin prosvjedni skup, na koji se odazvao relativno mali broj ljudi. Od utaborenih oporbenih aktivista dijelio ih je jaki policijski kordon.

15. prosinca 2013. - Nakon što je Janukovič i formalno s njom odbio potpisati sporazum, Europska unija obustavlja pregovore o sklapanju trgovinskog pakta s Kijevom.

17. prosinca 2013. - Ruski predsjednik Vladimir Putin objavljuje da Moskva namjerava financijski pomoći Ukrajini kroz kupnju njezinih državnih obveznica vrijednih 15 milijardi američkih dolara te smanjenje nabavne cijene ruskog prirodnog plina za 30-ak posto. Istovremeno, i Putin i Janukovič tvrde da iza ove pomoći ne stoje nikakvi posebni uvjeti te da Ukrajina, ako neće, ne mora pristupiti ruskom slobodnotrgovinskom paktu.

16. siječnja 2014. - Većina u ukrajinskom parlamentu donosi paket mjera kojima kroz zabranu javnog okupljanja želi rastjerati preostale malobrojne prosvjednike s kijevskih ulica. Oporba i dio međunarodne zajednice takve mjere osuđuje, a propisane kazne naziva drakonskima.

22. siječnja 2014. - Novi zakoni kojima su prosvjedi zabranjeni oživjeli su ulični bunt. Tijekom uličnih sukoba padaju prve žrtve. Snage sigurnosti ubile su dvojicu prosvjednika, dok je još jedan umro u bolnici nakon teškog pada pored barikada.

23. siječnja 2014. - U šumi pored Kijeva pronađen je leš oporbenog aktivista Jurija Verbickog, koji je nekoliko dana prije otet od strane nepoznatih osoba.

24. siječnja 2014. - Prosvjedi se šire izvan Kijeva. Demonstranti upadaju i zauzimaju zgrade regionalnih uprava u zapadnom dijelu Ukrajine.

28. siječnja 2014. - Premijer Mikola Azarov zajedno s cijelom vladom podnosi ostavku, a parlament istovremeno poništava sporne zakone kojima su prosvjedi zabranjeni. Oba su poteza ustupci oporbi s ciljem smirivanja napetosti.

29. siječnja 2014. - Parlament donosi zakon kojim se jamči amnestija uhićenim prosvjednicima, ali pod uvjetom da demonstranti napuste sve zgrade vlade i drugih institucija koje su dotad zauzeli. Oporba uvjet odbija.

31. siječnja 2014. - Oporbeni aktivist Dmitro Bulatov pronađen je teško ozlijeđen negdje u okolici Kijeva. Tvrdi da ga je proruska skupina osam dana zlostavljala i izložila nesmiljenoj torturi. Odsjekli su mu komad uha. Vlasti ga optužuju da je američki plaćenik koji je ciljano organizirao prosvjede u Kijevu kako bi izazvao državni udar.

Foto: AFP

14. veljače 2014. - Svih 234 prosvjednika uhićenih tijekom prosinca pušteno je na slobodu, ali kaznene prijave protiv njih ostaju.

16. veljače 2014. - Situacija u Kijevu postupno se smiruje. Oporbeni su aktivisti napustili gradsku vijećnicu, koju su kontrolirali od početka prosinca, a povukli su se i iz zgrada drugih institucija koje su zauzeli.

17. veljače 2014. - Vlasti povlače kaznene prijave i dau amnestiju svim prosvjednicima koji su nekoliko dana prije pušteni na slobodu.

18. veljače 2014. - Suprotno ranijim najavama, ukrajinski parlament obustavlja proces ustavnih promjena kojima bi se ograničile ovlasti predsjednika države. Prosvjedi se u Kijevu ponovno razbuktavaju, dolazi do novih žestokih sukoba, aktivisti iznova zauzimaju zgrade državnih institucija. Dio agresivnijih demonstranata napada policijski kordon u blizini parlamenta nakon čega nastaje opći kaos i dolazi do krvoprolića. Poginulo je 25, a ozlijeđeno više od 100 ljudi. Policija je okružila Trg neovisnosti, na kojemu je, prema procjenama, ostalo oko 25.000 ljudi.

20. veljače 2014. - Viktor Janukovič proglašava primirje, no nasilje se nakon samo nekoliko sati nastavlja. Na krovovima zgrada diljem Kijeva viđeni su policijski snajperisti kako pucaju po prosvjednicima. Ubijeno je više od 70 ljudi, oporba tvrdi najmanje 100. Ozlijeđeno je nekoliko stotina osoba. U Kijev su stigli ministri vanjskih poslova Francuske, Njemačke i Poljske koji vode pregovore s Janukovičem i predstavnicima oporbe ne bi li pokušali smiriti situaciju.

21. veljače 2014. - Viktor Janukovič, čelnici oporbe i šefovi diplomacije Francuske, Njemačke i Poljske potpisuju sporazum kojim je dogovoreno formiranje vlade nacionalnog jedinstva, smanjivanje predsjedničkih ovlasti i raspisivanje prijevremenih izbora do kraja godine. Na ulicama Kijeva i drugih gradova još ima sporadičnog nasilja, ali u znatno manjoj mjeri nego dan-dva prije.

22. veljače 2014. - Prosvjednici upadaju i zauzimaju zgrade kojima se koristi predsjednik. U objektima nema nikoga i ljudi u njih ulaze bez ikakvih problema. Posebnu pozornost izaziva jedna od rezidencija, koju su već prozvali muzejem korupcije. Od pozlaćenog namještaja preko golf terena i jezera pa do golemog drvenog broda, privatnog zoološkog vrta i kolekcije luksuznih oldtimera - sve je to otkriveno u rezidenciji čije fotografije uz niz ironičnih komentara obilaze svijet.

FOTOREPORTAŽA IZ KIJEVA: Pogledajte što sve skriva Janukovičeva zlatna palača

Sam Janukovič je napustio Kijev, navodno je otišao na sjeveroistok države u Harkov.

U parlamentu dolazi do neočekivanog preokreta. Dio zastupnika Janukovičeve stranke prelazi na stranu oporbe, koja tako dobiva većinu te odmah raspisuje prijevremene izbore za 25. svibnja. Janukovič je opozvan s dužnosti predsjednika, no u snimljenom obraćanju naciji takav potez proglašava nelegalnim, a današnje događaje naziva državnim udarom.

Parlament donosi odluku o oslobađanju bivše premijerke Julije Timošenko, koja je proteklih godina bila u zatvoru zbog korupcije. Iste večeri teško pokretna Timošenko u kolicima dolazi u Kijev te se emotivnim govorom obraća okupljenima na Trgu neovisnosti. Prosvjednike naziva junacima, a Janukoviča tumorom.

Pojavljuje se informacija o Janukovičevom pokušaju bijega u Rusiju. Njegovi su ljudi na aerodromu u Donjecku pokušali podmititi granične policajce da mu dopuste let privatnim avionom, no oni su to navodno odbili. Kasnije se pojavljuje i snimka Janukovičevog bijega helikopterom iz rezidencije u Kijevu.

23. veljače 2014. - Parlament je privremenim predsjednikom Ukrajine imenovao Oleksandra Turčinova, bliskog suradnika Julije Timošenko, koja tvrdi da nema namjeru ponovno biti premijerka, ali ne želi reći hoće li ići u utrku za predsjednicu. Čula se s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i dogovorila da će otputovati u Njemačku na liječenje.

24. veljače 2014. - Izdan je uhidbeni nalog za Viktora Janukoviča, kojemu se izgubio svaki trag. Pojavile su se špekulacije da ga na Krimu čeka luksuzna jahta 'Bandido' kojom bi trebao otploviti prema Rusiji. Službena Moskva novu vlast u Ukrajini ne želi priznati. Proziva ih zbog kršenja ljudskih prava, posebice etničkih Rusa i ruskih državljana, a pojedince naziva i teroristima te huliganima.

25. veljače 2014. - Na proruskom Krimu sve glasnije govore o mogućem odcjepljenju. Privremeni predsjednik Turčinov upozorava na opasnost od separatizma. Iz nekoliko europskih država stižu upozorenja da ukrajinska teritorijalna cjelovitost ne bi smjela biti narušena.

26. veljače 2014. - Za predsjednika vlade nacionalnog jedinstva predložen je Arsenij Jacenjuk, koji je tu poziciju odbio nekoliko tjedana ranije, kada mu ju je nudio Janukovič. Privremeni ministar unutarnjih poslova raspustio je zloglasnu jedinicu specijalne policije Berkut, čiji su pripadnici najžešće napadali prosvjednike.

Regionalni čelnici na Krimu objavljuju da Berkut kod njih ostaje djelovati. Na poluotoku su organizirani prosvjedi za i protiv nove vlasti u Kijevu. Lokalno tatarsko stanovništvo, koje većinom podržava novu kijevsku vlast, ulazi u sukob s proruskim demonstrantima.

Pojavljuju se izvješća da je Janukovič uspio pobjeći u Rusiju te da boravi u luksuznim toplicama u okolici Moskve, gdje rezidenciju ima i Vladimir Putin, koji istovremeno svojoj vojsci naređuje da krene u velike vojne vježbe blizu granice s Ukrajinom. U ratnim igrama sudjeluje oko 150.000 vojnika.

27. veljače 2014. - Situacija na Krimu eskalira. U glavnom gradu Simferopolju pojavili su se nepoznati naoružani muškarci u vojnim odorama bez ikakvih oznaka te su zauzeli regionalni parlament i druge ključne institucije.

Proruska većina u parlamentu izglasava odluku o raspisivanju referenduma o statusu Krima u Ukrajini. Datum održavanja je 25. svibnja, isti dan kada bi u cijeloj Ukrajini trebali biti održani prijevremeni izbori.

Janukovič putem ruskih medija šalje priopćenje kojim neizravno potvrđuje da se javlja iz Rusije. Tvrdi da je on i dalje legitimni predsjednik Ukrajine.

Nova ga vlast optužuje da je opelješio državnu blagajnu te da je iz države zbrisao s desecima milijardi dolara.

28. veljače 2014. - Naoružani muškarci u vojnim uniformama bez oznaka preuzimaju kontrolu nad međunarodnim aerodromom u Simferopolju te vojnim aerodromom u Sevastopolju. Nova ukrajinska vlast Rusiju optužuje za agresiju.

Pojavljuju se prvi znakovi mogućih nesuglasica među dojučerašnjim oporbenjacima - nekadašnji boksački prvak Vitalij Kličko na predsjedničkim će izborima 25. svibnja imati protukandidatkinju iz istog tabora, Juliju Timošenko.

Zbog velike financijske krize središnja banka Ukrajincima je zabranila da dnevno sa svojih bankovnih računa podižu više od tisuću eura u gotovini.

Janukovič se pojavio na press konferenciji u ruskom Rostovu na Donu. Opet je govorio da sebe smatra legitimnim predsjednikom, a iako se usprotivio 'bilo kakvoj vojnoj intervenciji koja bi razjedinila Ukrajinu', izrazio je iznenađenje da Vladimir Putin nije do tog trenutka odlučnije reagirao na tamošnju situaciju.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda održava hitnu sjednicu iza zatvorenih vrata na kojoj raspravlja o situaciji na Krimu. Veleposlanik Rusije pri UN-u Vitalij Čurkin odbacuje optužbe o agresiji, ali ne želi dati jasan odgovor o izvješćima da su neidentificirani ljudi u vojnim odorama zapravo ruski vojnici. Nema dovoljno podataka s terena, kaže i dodaje da je sve što njegova zemlja radi potpuno u skladu s ugovorima prema kojima ima pravo štititi svoju pomorsku vojnu bazu u Sevastopolju.

Predsjednik SAD-a Barack Obama mijenja svoj raspored i u Bijeloj kući daje izjavu o Ukrajini. Rusiju upozorava da će je moguća vojna intervencija 'koštati', ali od toga nije bio konkretniji.

1. ožujka 2014. - Regionalna vlast na Krimu formalno Rusiji upućuje zahtjev za pomoći. Vladimir Putin od ruskog parlamenta traži i jednoglasno dobiva odobrenje za slanje vojnih trupa u Ukrajinu 'do stabilizacije sociopolitičke situacije'.

S raznih strana svijeta stižu upozorenja i osude moguće ruske invazije, no čini se da Putina u njegovim namjerama nitko ne može zaustaviti. S njim je u telefonskom razgovoru punih sat i pol proveo Barack Obama, izražavajući mu snažno neslaganje sa svime što radi, no od Washingtona u ovom slučaju zasad nije realno za očekivati nešto više od teških riječi i eventualnih diplomatskih ili ekonomskih sankcija Rusiji.

Foto: Bijela kuća

2. ožujka 2014. - Pritisak na Rusiju sa Zapada jača. NATO je sazvao hitan sastanak, ali nije izvjesno hoće li pritisak polučiti ikakav rezultat.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2020 22:32