U odnosu prema ruskim oligarsima EU se ne bi smjela povoditi za obitelji Donalda Trumpa. Nakon istraživanja portala ProPublica Donald Trump Jr. i njegova supruga Bettina potvrdili su da je dio njihove raskošne svadbe na Bahamima platio ruski oligarh Umar Kremlev.
Hrvatska i Italija, piše Financial Times, podržale su uklanjanje ruskog milijardera Ališera Usmanova s popisa sankcioniranih kako bi se do utorka postigao kompromis i spasio ostatak sankcijskog režima.
Slavko Vukadin, dopisnik Hine iz Bruxellesa, piše: "Veleposlanici država članica EU dogovorili su u ponedjeljak produljenje sankcija za tisuće ruskih pojedinaca i tvrtki samo za tjedan dana kako bi si omogućili dodatno vrijeme za postizanje konsenzusa o cijelom popisu sankcioniranih".
Sabotaža iznutra
Rusnews.24 piše: "Sabotaža iznutra: kako su Francuska i Slovačka zatekle EU nepripremljenu prije produljenja sankcija Rusiji. Francuski veto mogao bi osujetiti automatsko produljenje sankcija Rusiji".
Vukadin u nastavku potvrđuje ozbiljna unutarnja neslaganja: "Sankcije protiv ruskih pojedinaca i tvrtki koji pomažu u ratnim naporima protiv Ukrajine i njezine cjelovitosti produljuju se svakih šest mjeseci za što je uvijek potrebna suglasnost svih država članica. Rok je bio utorak, 15. rujna. Slovačka traži da se s popisa uklone dvojica ruskih oligarha, Ališer Usmanov i Mihail Fridman. Slovačkoj se pridružila Francuska koja je zatražila ukidanje sankcija Usmanovu".
Kako konsenzusa nije bilo, stalni predstavnici država članica (Coreper) posegnuli su za privremenim rješenjem. Sankcije su produljili za samo sedam dana u nadi da će se rješenje naći do idućeg utorka, 22. rujna.
Usmanov je rođen u Uzbekistanu, ruski je državljanin, nekoć i suvlasnik londonskog Arsenala. Bogatstvo temelji na metalurgiji, a proširio ga je na telekomunikacije, internet i medije; vlasnik je izdavačke kuće Kommersant. EU ga je 2022. sankcionirala zbog "osobito bliskih veza" s Putinom.
Fridman, rođen u ukrajinskom Lavovu, s ruskim i izraelskim državljanstvom, suosnivač je Alfa Grupe i bio je suvlasnik Alfa Banke, najveće privatne banke u Rusiji, sve dok 2024. nije prodao udio. Njegov je slučaj poseban. Opći sud EU 2024. poništio je odluke kojima je bio na popisu od veljače 2022. do ožujka 2023., zaključivši da Vijeće EU nije pružilo dovoljno dokaza za razloge na kojima je tada temeljilo sankcije, podupiranje djelovanja protiv Ukrajine. Fridman je ipak ostao sankcioniran na temelju kasnijih odluka i izmijenjenih obrazloženja.
Francuska šokirala sve
Francuska agencija AFP navodi da su europski diplomati doista bili iznenađeni kad je Francuska podržala Slovačku u zahtjevu da se Usmanov ukloni s popisa. "Francuska je jedna od zemalja najposvećenijih povećanju pritiska - svim sredstvima - na rusku ratnu mašineriju, kao i podršci Ukrajini", rekao je francuski diplomatski izvor. "Suočavamo se s određenim pitanjem nacionalne sigurnosti i želimo pozitivno odgovoriti međunarodnim partnerima koji su nam se obratili u vezi s gospodinom Usmanovim", prenio je Reuters. Politico prenosi riječi neimenovanog diplomata koji se čudi kako je Francuska, u trenutku kad jačaju "hibridne prijetnje i ruske besposadne letjelice napadaju kilometar od poljske granice", zatražila takvo što.
Slučaj Usmanov nije nova tema u Coreperu. Već u ožujku Slovačka je produljenje sankcija uvjetovala uklanjanjem Usmanova i Fridmana. Tada je Radio Slobodna Europa objavio da turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan preko Bratislave nastoji skinuti Usmanova s popisa. Erdoğan je slovačkom premijeru Robertu Ficu poslao pismo, a Fico ga proslijedio svim članicama.
U pismu stoji da državljani trećih zemalja koji podliježu sankcijama "mogu imati određene poteškoće u odnosima s našom zemljom", a kao najvažniji primjer naveden je Usmanov. Riječ je o vezama Turske s turkijskim zemljama, među kojima je i Uzbekistan. Erdoğan se pozvao i na pismo koje je prije koju godinu o istom pitanju, zajedno s čelnicima Organizacije turkijskih država (Turska, Azerbajdžan, Kazahstan, Kirgistan i Uzbekistan), poslao predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen i tadašnjem predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu. Slovački mediji primijetili su i da Vijeće EU Usmanova na izvornom popisu opisuje kao oligarha, a ažurirana provedbena uredba taj izraz više ne koristi.
Problem i Fridman
Odnosi Francuske i Azerbajdžana godinama su bili narušeni zbog potpore Pariza Armeniji. Francusko Ministarstvo vanjskih poslova u pregledu odnosa, ažuriranom u lipnju, navodi da je Azerbajdžan nakon potpunog preuzimanja nadzora nad Nagorno-Karabahom u rujnu 2023. "bio odabrao izazvati neviđenu krizu u bilateralnim odnosima s Francuskom". Kao sredstva nabraja proizvoljno pritvaranje francuskih državljana, pritisak na francusku diplomaciju, uplitanje u prekomorske teritorije, osobito Novu Kaledoniju, te dezinformacijske kampanje usmjerene na Olimpijske igre u Parizu 2024. U istom dokumentu Pariz navodi da je dijalog na njegovu inicijativu obnovljen u siječnju 2025. i da su predsjednici dviju država u listopadu 2025. potvrdili volju za normalizacijom. Zatvorenici su, međutim, ostali. Socijalistički zastupnik u francuskoj Nacionalnoj skupštini, Marc Pena, 1. rujna upozorio je na "osobito zabrinjavajuću situaciju" dvojice francuskih državljana pritvorenih u Azerbajdžanu. Anass Derraz u zatvoru je više od dvije godine i osuđen je na dvanaest godina, a Martin Ryan je 16. ožujka 2026. osuđen na deset godina zatvora. Uvjeti u kojima su zatočeni, prema njihovim svjedočenjima, "čine se iznimno surovi i izazivaju ozbiljne zabrinutosti u pogledu poštovanja njihovih prava i uvjeta u kojima se nalaze".
FT piše, pozivajući se na svoje izvore, da se iza "nacionalne sigurnosti" kriju upravo francuski državljani zatočeni u Azerbajdžanu. Pariz računa da bi skidanje s popisa Usmanova, jer je to tražio i Baku, otvorilo put njihovu oslobađanju. Francuska nije odgovorila na pitanje je li to razlog njezine potpore Slovačkoj.
A kad nacionalni interesi nadjačaju europske, javljaju se i druge članice. Luksemburg je, piše FT, za produljenje sankcija, ali traži da s popisa bude uklonjen i Fridman bude li maknut Usmanov. Veliko Vojvodstvo za to ima vrlo opipljiv razlog, financijsko-pravni kontekst: Fridman protiv Luksemburga vodi arbitražni postupak u kojem traži više od 16 milijardi dolara odštete zbog imovine zamrznute nakon što mu je EU uvela sankcije. Pozivajući se na sporazum Belgije i Luksemburga sa Sovjetskim Savezom iz 1989. o zaštiti ulaganja, tvrdi da je zamrzavanje njegove imovine zapravo predstavljalo izvlaštenje. Tako se donekle bistri i mutna slika zahtjeva za uklanjanje Fridmana s popisa.
Skupina autora u FT-u dobro poentira da bi dogovor o Usmanovu bio prvi slučaj da se puštanje zatvorenika izričito veže uz ukidanje sankcija uvedenih zbog ruske invazije na Ukrajinu. Transakcijska diplomacija, ista koju Europa tako rado zamjera Washingtonu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....