Berlinski proces dokazao je svoju vrijednost - približio je zapadni Balkan Europskoj uniji, ojačao regionalnu suradnju i pokazao da europska integracija donosi opipljive koristi, poručili su njemački kancelar Friedrich Merz i njegov austrijski kolega Christian Stocker u četvrtak na samitu tog formata u Crnoj Gori.
Crna Gora ovogodišnje je predsjedanje Berlinskim procesom zaključila samitom čelnika u Miločeru, kod Budve, na kojem su sudjelovali predstavnici šest država zapadnog Balkana i europskih partnera.
Berlinski proces pokrenut je 2014. godine na inicijativu Njemačke kao međuvladina platforma za ubrzanje europske integracije šest zemalja zapadnog Balkana (Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije) i jačanje regionalne suradnje.
Geopolitički imperativ
Na konferenciji za medije na završetku samita Merz je podržao proširenje Europske unije na zemlje zapadnog Balkana kao "geopolitički imperativ", ali i poručio da i zemlje regije moraju pokazati političku volju za reformama.
"Odvažne reforme, osobito one koje se odnose na vladavinu prava, obvezan su preduvjet za bilo kakav napredak", rekao je.
Zapadni Balkan ne smije postati prostor na kojem se velike sile natječu za utjecaj, nego mora odlučno kročiti prema Europskoj uniji koja će mu donijeti stabilnost, poručio je.
Friedrich Merz razgovarao s Plenkovićem: Realno je da te godine Crna Gora postane 28. članica EU
"Danas je to geopolitički imperativ. Zapadni Balkan ne smije postati mjesto gdje se velike sile natječu za utjecaj. U našem je zajedničkom interesu da put zemalja regije nepovratno vodi u Europsku uniju", rekao je.
"Koliko je to i dalje hitno, pokazuje brutalna ruska agresija protiv Ukrajine, o čemu smo danas također razgovarali. Zemlje zapadnog Balkana pripadaju Europi, i zemljopisno i politički. Dugo je vremena to bila samo tema za svečane govore, no posljednjih smo mjeseci na tom polju napokon uspjeli ostvariti konkretan napredak", dodao je.
Merz je istaknuo da Berlinski proces daje opipljive rezultate, osobito kad je riječ o perspektivama za mlade, umrežavanju industrijskih parkova, integraciji telekomunikacijskog sektora, uvjetima za ulaganja i promicanju startupova.
No, postoje i mnoge blokade, upozorio je. "Dijalog o normalizaciji, primjerice između Prištine i Beograda, mora hitno izaći iz slijepe ulice, a i u Bosni i Hercegovini potrebna je hrabrost kako bi se suzbila rastuća polarizacija i izgradili mostovi", rekao je.
Mladi, pomirenje i regionalna suradnja - austrijski prioriteti u 2027. godini
Austrijski kancelar Stocker, čija zemlja preuzima predsjedanje Berlinskim procesom u 2027. godini, također je ocijenio da je taj politički format dokazao svoju vrijednost.
"Približio je zapadni Balkan Europskoj uniji, ojačao regionalnu suradnju i pokazao da europska integracija donosi opipljive koristi ljudima i prije samog pristupanja", rekao je, najavivši da će prioriteti austrijskog predsjedanja biti mladi, pomirenje i regionalna suradnja.
"Iduća generacija treba jasnu europsku perspektivu. U tu svrhu želimo povezati mlade ljude preko granica i premostiti povijesne podjele. Regija mora rasti zajedno, kako međusobno tako i s Europskom unijom - jedno ne ide bez drugoga", rekao je.
"Nema zajedničke budućnosti bez osvrtanja na prošlost, ali i bez izgradnje povjerenja među društvima. Za to su potrebni politička hrabrost, ustrajnost i, iznad svega, konkretno djelovanje", poručio je, istaknuvši da se obećanje dano u Solunu prije 23 godine mora ispuniti.
Stocker se isto tako zauzeo za postupnu integraciju svih zemalja zapadnog Balkana u europsko jedinstveno tržište, uključujući roaming, te jedinstveno područje plaćanja u eurima SEPA što je prije moguće.
Također je naglasio da bilateralna pitanja ne smiju kočiti proces proširenja.
Crna Gora želi u EU do 2028. godine
Osvrnuvši se na europski put Crne Gore prema EU-u, Merz je rekao da njemačka vlada vidi napredak koji je zemlja postigla na tom putu i izrazio želju da njezina nastojanja uskoro urode plodom. "Crna Gora na najboljem je putu da uskoro pristupi Europskoj uniji, a ostali moraju slijediti taj primjer", rekao je.
"Austrija svim snagama podržava Crnu Goru u ovim posljednjim metrima. Vaš skori ulazak bio bi više nego zaslužen, a ujedno bi poslužio kao poticaj za cijelu regiju i važan dokaz vjerodostojnosti Unije", rekao je Stocker.
Crnogorski premijer Milojko Spajić rekao je da Crna Gora želi završiti pristupne pregovore s EU-om do kraja ove godine kako bi postala 28. članicom do 2028. godine. No za to je potrebna suglasnost svih država članica EU-a.
Crna Gora do sada je otvorila sva pregovaračka poglavlja, a privremeno je zatvorila njih 21.
Otvorena pitanja
Odgovarajući na pitanje novinara u vezi s otvorenim pitanjima s Hrvatskom, Spajić je izrazio uvjerenje da su ti izazovi premostivi.
"Smatram da su odnosi između Hrvatske i Crne Gore iznimno važni za cijelu regiju. Proces koji je trenutačno u tijeku vrlo je, vrlo važan — ne samo za naše europske integracije, nego i kao poruka cijeloj regiji da je pomirenje moguće. Vjerujem da su ti izazovi svakako premostivi te sam uvjeren da će biti dovoljno mudrosti sa svih strana, a naravno i od svih naših europskih partnera — iz svih 27 država članica EU-a — da se prepozna koliko je važno da Crna Gora ove godine uistinu zatvori sva poglavlja, da zaključi taj tehnički dio procesa i, nadajmo se, postane dio Europske unije 2028. godine", rekao je, izrazivši nadu da će poglavlja 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe i temeljna prava te pravdu, slobodu i sigurnost, biti zatvorena u prosincu.
Merz je rekao da je o tome razgovarao s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem te također izrazio nadu da se otvorena pitanja između Hrvatske i Crne Gore mogu riješiti. „Uvjeren sam da se preostale rezerve Hrvatske mogu razjasniti. Ne smatram ih toliko značajnima da bi stajale na putu članstvu Crne Gore u Europskoj uniji”, rekao je Merz.
Crna Gora ispunila dva hrvatska zahtjeva na putu prema EU!
Vlada u Podgorici riješila je prije dva dana dva od osam otvorenih pitanja s Hrvatskom - odlučila je promijeniti ime bazena koji nosi ime vaterpolista Zorana Džimija Gopčevića, čuvara u logoru Morinj optuženog da je mučio i zlostavljao zatočene hrvatske civile i ratne zarobljenike, te je odobrila spomen-ploču postavljenu na zidu kod ulaza u taj objekt. Bazen bi odsad trebao nositi ime Petra Petrovića Njegoša, oca moderne crnogorske nacije.
Hrvatski premijer Plenković u četvrtak se na marginama samita sastao s crnogorskim kolegom Milojkom Spajićem i pozdravio te odluke crnogorske vlade. U izjavi nakon susreta naglasio je da nije riječ o bilateralnim, već vrijednosnim pitanjima koji se tiču ključnih europskih vrijednosti i pregovaračkih poglavlja.
Plenković je naglasio da je na sastanku postignut „velik iskorak” i po pitanju obeštećenja hrvatskih državljana u crnogorskim logorima.
Hrvatska uz to od Crne Gore očekuje i rješavanje pitanja 14 nestalih, daljnjeg procesuiranja ratnih zločina, povratka školskog broda Jadran, obeštećenje hrvatskih obitelji u Crnoj Gori koji su bili žrtve eksproprijacije te pitanja razgraničenja.
Izbori u Srbiji
Glede prijevremenih izbora u Srbiji 25. listopada, Stocker je izrazio nadu da će oni biti neovisni i slobodni.
Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, koja ujedno obnaša i dužnost predsjednice države, uputila je prosvjedno pismo čelnici Europskog parlamenta Roberti Metsoli, osporavajući sastav promatračkog izaslanstva Europskog parlamenta na izborima u Srbiji. Brnabić je u pismu optužila europske zastupnike za političku pristranost. Posebno je prozvala austrijskog eurozastupnika Andreasa Schiedera, voditelja izaslanstva, ali i druge njegove članove, među kojima hrvatske eurozastupnike Gordana Bosanca i Sunčanu Glavak.
Stocker je rekao da "to nije pozitivan signal prema Europskoj uniji".
"Kao što sam ranije rekao, na zemljama je — posebice na zemljama zapadnog Balkana — da ovdje rješavaju probleme, a ne da stvaraju nove. To znači da vrlo kritički gledamo na ono što je učinjeno ovom mjerom te se nadamo da ćemo vidjeti neovisne i slobodne izbore i da je Srbija svjesna odgovornosti koju nosi za vlastito članstvo i za zemlje zapadnog Balkana", rekao je austrijski kancelar.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....