U nastavku donosimo:
- rastuće napetosti u Rusiji uz pritiske režima i pokušaje preusmjeravanja korisnika s Telegrama na državnu aplikaciju
- istragu Pavela Durova zbog “olakšavanja terorističkih aktivnosti” i što to znači za informacijski prostor
- procjene ekspertice Tatjane Stanovaje (ruska politika) o šoku u eliti i znakovima unutarnjeg otpora
- iskustva i stavove vojnika s bojišta o ograničavanju Telegrama i posljedicama za komunikaciju
- nove poruke Vladimira Putina i Dmitrija Medvedeva o “odgovornosti” i signale pripreme terena za mobilizaciju rezervista
Dok u Kijev od ranog jutra stižu čelnici i dužnosnici partnerskih zemalja kako bi obilježili četvrtu godišnjicu ruske invazije punog opsega na Ukrajinu, Rusija u petu godinu rata - koji je ruski vođa Vladimir Putin, nazvavši ga "specijalnom vojnom operacijom" i za koju je tvrdio da će trajati od nekoliko dana do maksimalno nekoliko tjedana, da bi na kraju zapeo u ratu koji već sada traje dulje od borbe SSSR-a protiv nacističke Njemačke - ulazi s novim unutrašnjim tenzijama, režimskim pritiskom na građane i osjećajem neizvjesnosti koji se širi u atmosferi sve snažnijeg usporavanja gospodarstva i golemog broja ljudskih života koje Putin nemilosrdno troši na ukrajinskim bojištima za minimalne, zanemarive dobitke i neuspješni pokušaj slamanja ukrajinskog otpora protiv agresora.
Kako je u utorak izvijestio Reuters, Moskva istražuje Pavela Durova, osnivača u Rusiji i šire daleko najpopularnije aplikacije za razmjenu poruka Telegram, u sklopu kaznenog postupka o "olakšavanju terorističkih aktivnosti", izvijestile su državne novine Rosijskaja Gazeta, pozivajući se na Federalnu sigurnosnu službu (FSB).
U člancima Rosijskaje Gazete i Komsomolskaje Pravde, navodi se da se Durova optužuje za odbijanje suradnje s ruskim vlastima i ignoriranje više od 150.000 zahtjeva ruskog regulatora za medije, Roskomnadzora, za uklanjanje ilegalnog sadržaja. Pozivajući se na FSB, mediji navode da je Telegram korišten u više od 153.000 zločina od 2022. godine, uključujući 33.000 koji uključuju sabotažu, terorizam i ekstremizam. FSB je tvrdio da je u ožujku 2024. Telegram omogućio teroristički napad na gradsku vijećnicu Crocus u kojem je ubijeno 145 ljudi, kao i ubojstva Darje Dugine, kćeri nacionalističkog filozofa Aleksandra Dugina, inače ideologa Putinovih imperijalističkih politika, te generala Igora Kirilova i drugih osoba.
Kremlj želi na Rusi prijeđu na državnu aplikaciju
Durov nije bio dostupan za komentar, no Telegram je posljednjih dana demantirao niz ruskih optužbi da je ta aplikacija utočište i poligon za kriminalne aktivnosti te da su je kompromitirali i zapadni i ukrajinski obavještajni službe, kako je izvijestio Reuters. "Radnje šefa Telegrama, P. Durova, istražuju se u sklopu kaznenog postupka na temelju kaznenog djela iz članka 205.1. (pomaganje terorističkim aktivnostima) Kaznenog zakona Rusije", izvijestio je ruski medij u članku za koji navodi da je "temeljen na materijalima FSB-a Rusije".
Telegram, koji tvrdi da ima više od milijardu aktivnih korisnika diljem svijeta, za sada nije odgovorio na Reutersov zahtjev za komentar. Ruski državni regulator komunikacija uveo je ograničenja za Telegram, koji je izuzetno popularan u Rusiji za javnu i privatnu komunikaciju, zbog, kako tvrde, propusta tvrtke da izbriše ekstremistički sadržaj, dok istovremeno Moskva pokušava natjerati Ruse da prijeđu na državnu aplikaciju poznatu kao MAX, pokrenutu prije gotovo godinu dana.
‘U Rusiji više nitko nije siguran, režim proždire samoga sebe‘
Najnovija ograničenja za Telegram, kako prenosi Independent zabrinutost kritičara ove odluke, mogla bi utjecati na komunikaciju na bojnom polju i onemogućiti vojnicima da ostanu u kontaktu sa svojim obiteljima. U kratkim video apelima, trojica muškaraca, koji su se predstavili kao članovi ruske jedinice za borbu protiv dronova, poručili su da je Telegram ključan za njihov rad i pozvali nadzorna tijela da se ne miješaju u to.
No, kako navode neki analitičari s dobrim uvidom u zbivanja u Rusiji, ovaj potez Kremlja, koji odnedavno nastoji ostvariti još veću kontrolu nad informacijskim prostorom s novim ograničenjima za Telegram i Whatsapp, izazvao potres te neočekivani unutarnji otpor i podjele čak i u vladajućoj eliti.
Stanovaja: ‘Ovo je šokiralo mnoge‘
Tatjana Stanovaja, viša suradnica u Carnegie centru za Rusiju i Euroaziju i osnivačica tvrtke za političku analizu suvremene ruske politike R.Politik, izjavila je da ovaj potez predstavlja rijetku situaciju u kojoj su domaći događaji zasjenili već napetu međunarodnu agendu za Rusiju.
Ona ističe da je Telegram najviše korištena platforma društvenih medija u zemlji za komunikaciju i pristup informacijama. "Iako su pripreme za takav potez bile očite, odluka je ipak šokirala mnoge, uključujući visoke dužnosnike, tvrtke i predstavnike proratne zajednice", rekla je Stanovaja, kako je prenio Sky News.
Ruski vojnici: Svi su pijani. Odbio sam ići u ‘mesnu oluju‘. Mokrili su po meni, druge su ‘nulirali‘
Ova ekspertica za rusku politiku kaže da je potez "izazvao neočekivani unutarnji otpor u eliti, uključujući nadzornike domaće politike, regionalne vlasti, dijelove Jedinstvene Rusije (stranke Vladimira Putina, op. a.), vojsku, proratne blogere pa čak i sistemsku oporbu".
Stanovaja kaže da, iako odluka sistemske oporbe da se progovori protiv mjere nema opipljivu političku težinu, ona "signalizira nova neslaganja unutar vladajuće elite". "FSB, koji stoji iza odluke, bio je prisiljen javno opravdati svoje postupke", dodala je. "Mjera će vrlo vjerojatno biti provedena, no imat će primjetan utjecaj na javno raspoloženje", zaključila je Stanovaja.
I dok dok Ukrajina redovito, gotovo svakodnevno i uspješno također izvodi udare na infrastrukturu duboku na teritoriju Rusije, a svako toliko na ulicama Moskve bude ubijen neki visoki vojni časnik, Kremlju prilično loše ide i na bojnom polju. Osim što ukrajinske snage u posljednje vrijeme bilježe velike povratke vlastitog teritorija, zahvaljujući tome što je Rusija izgubila pristup internetskom satelitskom sustavu Starlink, zbog čega nisu u stanju kvalitetno komunicirati i koordinirate ofenzivne i druge akcije, a za što nemaju adekvatnu zamjenu, i oni minimalni teritorijalni dobici, koji uključuju uglavnom pusta polja u ukrajinskoj stepi, izboreni su uz goleme ljudske žrtve.
Ovo je 40 fotografija koje su obilježile rat u Ukrajini
Prema nekim novijim izvješćima, Rusija sada na ukrajinskom bojištu gubi više vojnika nego što ih može nadomjestiti. Kako je nedavno izvijestio Bloomberg, pozivajući se na procjene nekih zapadnih dužnosnika, Moskva je u siječnju pretrpjela oko 9000 više gubitaka nego što je uspjela nadoknaditi novim vojnicima. Prema istim informacijama, ruska vojska je prosincu ostala bez 35.000 vojnika, što je dvostruko više od mjesečnog prosjeka u 2025. godini.
Financial Times je nedavno pisao kako nagli porast ljudskih gubitaka dodatno smanjuje šanse za proboj na bojištu kakav želi Vladimir Putin jer otežava ruskim snagama održavanje iscrpljujućih ofenzivnih operacija, koje su na nekim dijelovima bojišnice, kako ističu analitičari, usporile do tempa sporijeg čak i od bitke na Sommi u Prvom svjetskom ratu.
Putinove poruke o ‘odgovornosti‘
Istovremeno, unatoč visokim novčanim poticajima, u Rusiji se ne prijavljuje dovoljan broj ljudi za odlazak u rat, zbog čega Kremlj sve češće regrutira optuženike i osuđenike, izvršava pritisak na ročnike da potpišu ugovore nakon završetka obveznog služenja vojnog roka te šalje ranjene vojnike natrag na bojište.
Čini se da su u Kremlju su sve više svjesni ovih problema i procjenjuje da Putin pažljivo priprema teren za širu mobilizaciju, što je do sada naširoko izbjegavao, znajući da se radi o iznimno nepopularnom potezu koji bi mogao izazvati kritično nezadovoljstvo u narodu. Kako u svojem najnovijem izvješću piše washingtonski istraživački centar Institut za proučavanja rata (ISW), kremaljski dužnosnici su tako iskoristili praznik Dana branitelja domovine u ponedjeljak kako bi stvorili preduvjete za ublažavanje mogućeg nezadovoljstva koje bi u budućnosti moglo proizaći iz ograničenih, postupnih i prisilnih poziva pričuvnih vojnika, odnosno "rezervista". Dan branitelja domovine obilježava se na dan osnutka Crvene armije 1918. godine te se njime odaje počast suvremenoj ruskoj vojsci.
Zelenski prvi put pokazao svoj bunker s početka rata: ‘Bilo je tu svega...‘
Ruski čelnik izjavio je na svečanosti dodjele nagrada povodom Dana branitelja domovine da ruski vojnici na svojim ramenima nose "golemu odgovornost" prema ruskom narodu i "zajedničkom cilju" Rusije. Putin je također ustvrdio da "osjećaj domoljublja i odgovornosti za sudbinu Domovine" ujedinjuje sve ruske vojnike, unatoč njihovim različitim nacionalnostima i vjerama.
Putinovo uporno pozivanje na "odgovornost" tijekom govora, kako procjenjuje ISW, čini se kao pokušaj oblikovanja narativa s ciljem da se od ruskog društva u jednom trenutku zatraže dodatne žrtve za njegove ratne napore, uključujući osiguravanje većeg broja vojnika putem budućih prisilnih poziva za rezerviste. Analitičari washingtonskog think tanka procjenjuju da se Putin zapravo priprema provesti ograničene, postupne i prisilne pozive pričuvnih snaga kako bi zadovoljio potrebe Rusije za popunom vojnih redova.
Priprema terena za prisilne pozive rezervistima
Njegov naglasak na odgovornosti - i to ne samo odgovornosti ruskih vojnika, nego i svih Rusa - vjerojatno predstavlja pokušaj usađivanja osjećaja građanske dužnosti u ruskim građanima kako bi se ublažila moguća negativna reakcija na potencijalne mjere prisilne mobilizacije. Putin je, kako se procjenjuje, vjerojatno svjestan domaćeg nezadovoljstva koje bi takvi prisilni pozivi pričuvnika mogli izazvati te nastoji unaprijed osigurati veću potporu stanovništva normaliziranjem pojmova žrtve i odgovornosti prije nego što započne sa slanjem takvih poziva.
U tom se smislu i cilju, čini se, angažirao i bivši ruski predsjednik i aktualni zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev, koji je također svoje javno pojavljivanje povodom praznika iskoristio kako bi podržao taj širi napor oblikovanja uvjeta za mobilizaciju rezervista. Medvedev se u ponedjeljak sastao s pripadnicima ruske vojske i pritom je, unatoč tome što nije pripadnik vojske niti je više vrhovni zapovjednik, nosio vojnu odoru.
Medvedev je pritom izjavio da Rusija "treba" pobjedu, ali i da je "cijena pobjede važna" te je pozvao ruske vojnike da "brinu o sebi... [i] svojim najmilijima". Dužnosnici Kremlja, napominju u ISW-u, često javno ističu da je Rusija spremna nastaviti borbu kako bi ostvarila svoje izvorne ratne ciljeve u Ukrajini, a Medvedevljeva izričita izjava o "cijeni" takve pobjede predstavlja značajan zaokret jer podrazumijeva prihvaćanje društvenog troška.
Medvedev, kako se navodi, time implicira da će se ruske vlasti "brinuti" o onima koji će biti prisilno mobilizirani i da ih neće naprosto poslati u smrt, vjerojatno u nastojanju da umire društvenu zabrinutost zbog budućih poziva vojne obveze. Istovremeno, ruska vojska prilagođena je sporom, pješaštvom vođenom pozicijskom ratovanju, što upućuje na to da rusko vojno zapovjedništvo ne predviđa veće taktičke promjene koje bi znatno smanjile stopu ljudskih gubitaka, a Medvedevljevo pojavljivanje u ponedjeljak i poruke predstavljaju nastojanje da se u cijelom ruskom društvu normalizira pojam gubitka i žrtve, zaključuje se u izvješću ISW-a.
