U nastavku donosimo:
- što stoji iza tajnih sastanaka ljudi iz Trumpove administracije i vodstva Alberta Prosperity Projecta
- izjave pravnog savjetnika Jeffa Ratha i poruke iz State Departmenta i Bijele kuće
- zašto se Alberta naziva “kanadskim Teksasom” i koje interese time otvara
- reakcije Marka Carneyja i poruke iz Davosa te njihove odjeke u Kanadi
- kakav bi pravni okvir i pregovori čekali separatiste i što to znači za odnose Kanada–SAD
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa održala je nekoliko tajnih sastanaka s predstavnicima kanadske skupine Alberta Prosperity Project (APP), separatističkog pokreta koji se zalaže za neovisnost pokrajine Alberte, izvještava Financial Times pozivajući se na izvore. I koji će, prikupi li potrebnih 178.000 potpisa do 2. svibnja, organizirati referendum za odcjepljenje od Kanade.
Prema dostupnim podacima, čelnici APP-a su se od travnja 2025. tri puta sastali s dužnosnicima američkog State Departmenta u Washingtonu. Novi sastanak planiran je za veljaču, i na njemu predstavnici APP-a žele zatražiti zajam od 500 milijardi dolara za financiranje potreba pokrajine u slučaju referenduma o neovisnosti.
To je indirektno potvrdio pravni savjetnik APP-a Jeff Rath, koji je prisustvovao sastancima te koji je otkrio da je SAD "izuzetno uzbuđen zbog ideje slobodne i neovisne Alberte". Rath se usput pohvalio da on ima mnogo jači odnos s Trumpovom administracijom nego kanadski premijer Mark Carney.
Kanađani Albertu nazivaju "kanadski Teksas". Alberta je sve samo ne beznačajna regija. Površine je 660.000 kvadratnih kilometara, što znači da je veća od, recimo, Ukrajine (ali ondje živi svega 4.300.000 stanovnika), a usto je najveći proizvođač nafte i plina u Kanadi, od čega 75 posto izvozi u Sjedinjene Države. Dva najveća proizvođača petrokemikalija u Sjevernoj Americi nalaze se u središnjoj i sjeverno-središnjoj Alberti, odakle se proizvodi od polietilena i vinila prodaju diljem svijeta.
Alberta je zbog svojeg gospodarstva u čvršćim odnosima s SAD-om nego s vlastitom državom, a sintagma "kanadski Teksas" ne odnosi se samo na ekonomiju nego i na konzervativne političke stavove većine stanovništva. Osim toga, stanovnici ove regije desetljećima su ogorčeni zbog, s njihove točke gledišta, nepravedne raspodjele prihoda i naknada između kanadskih pokrajina.
Slogani poput "Prestanite hraniti Quebec" spadaju među najpopularnije u ovoj pokrajini. Ali dok u frankofonom Quebecu više ne spominju da žele napustiti Kanadu, nakon dva propala referenduma o odcjepljenju iz 1980. i 1995., sada 52 posto Kanađana smatra da državne vlasti trebaju ozbiljno shvatiti separatističke najave koje stižu iz Edmontona, glavnog grada Alberte.
I to iako se Albertina premijerka Danielle Smith na pitanje je li svojom politikom otvorila vrata separatizmu u pokrajini pozvala na nedavne ankete koje su pokazale da je za odcjepljenje 25 posto, odnosno 30 posto u slučaju pobjede liberala na saveznim izborima. "Čini mi se da većina ljudi nije za to", rekla je.
Glasnogovornik State Departmenta izjavio je da se agencija redovito sastaje s predstavnicima civilnog društva, ali nije preuzela nikakve obveze. Bijela kuća također je potvrdila da su se sastanci sa zagovornicima odcjepljenja Alberte održali, ali napominjući da im nije pružena nikakva podršku.
Ali prošle godine Trump je izjavio da stoljetna granica između SAD-a i Kanade nije ništa više od "umjetno povučene crte" koja bi se, uz pomoć sile i uvjeravanja, mogla prekrojiti. "Netko je povukao tu crtu prije mnogo godina, recimo, ravnalom - samo ravnom crtom preko vrha zemlje", rekao je Trump kanadskom premijeru Marku Carneyju. Da bi 20. siječnja ove godine Trump na svom profilu na društvenim mrežama objavio izmijenjenu sliku koja prikazuje američku zastavu koja prekriva Kanadu, Grenland i Venezuelu.
U Washingtonu otvoreno pokazuju da američka administracija gleda na pokrajinu Albertu kao na nešto što bi u budućnosti moglo postati 51. država SAD-a. "Alberta je prirodni partner SAD-a", izjavio je ministar financija Scott Bessent 22. siječnja tijekom svog posjeta Davosu u Švicarskoj, kao da se referira na potpuno suverenu državu. Značajno je da je to bio njegov odgovor utjecajnom članu MAGA-e Jacku Posobiecu, istaknutom kršćanskom nacionalistu. "Ljudi pričaju. Ljudi žele suverenitet. Žele ono što SAD ima", primijetio je Bessent.
Bessent se referirao na kampanju pokrenutu početkom siječnja za prikupljanje 178.000 potpisa, s ciljem organiziranja referenduma o neovisnosti, a postavljeno pitanje glasi: "Slažete li se da pokrajina Alberta prestane biti dio Kanade i postane neovisna država?" Istina, inicijativa, koju predvodi separatistički Projekt prosperiteta Alberte ima male šanse. Istraživanje Ipsosa od 23. siječnja pokazalo je da bi samo 28 posto stanovnika Alberte glasalo za odcjepljenje.
No Trumpa odavno iritira Kanada i čim je ušao u Bijelu kuću, iskazao je prezir i aroganciju tako što je tadašnjeg premijera Justina Trudeaua nazvao guvernerom, a ne predsjednikom vlade u Ottawi. A onda je nedavno u impresivnom nastupu u Davosu Trudeauov nasljednik Mark Carney podsjetio da su zemlje poput Kanade - označio ih je kao "srednje sile" - bile glavni korisnici liberalnog svjetskog poretka jer su se mogle osloniti na američku zaštitu, razvijati svoja gospodarstva i provoditi politike temeljene na vrijednostima. "Sada se taj svjetski poredak raspada", poručio je Kanađanin i predložio da se srednje i male države odupru hegemonizmu velikih, diverzifikacijom trgovinskih partnera, smanjenjem svojih strateških ovisnosti i udruživanjem.
Neposredno prije svog govora u Davosu, Carney je potpisao novo strateško partnerstvo s Kinom, smanjio poreze na uvoz tamošnjih električnih automobila i najavio 12 novih trgovinskih i sigurnosnih sporazuma u sljedećih šest mjeseci. Osim toga, Kanada je u procesu pregovora o dodatnim sporazumima o slobodnoj trgovini u Aziji i Latinskoj Americi. Ankete nakon njegova govora u Davosu pokazale su da je Carneyjeva ocjena odobravanja porasla za osam bodova, na 60 posto, što je pokazatelj da ga Kanađani čvrsto podržavaju.
Ali i on je svjestan da ne može ignorirati Sjedinjene Države. Kanada pati otkako se Trump vratio u Bijelu kuću i uveo carinsku stopu od 25 posto na većinu robe, podigavši je prošlog ljeta na 35 posto, u situaciji kada gotovo 70 posto kanadskog izvoza ide u SAD. Za usporedbu, samo pet posto ide u Kinu, drugog najvećeg trgovinskog partnera zemlje.
Što se tiče Alberte, čak i da na referendumu prevladaju zagovornici odcjepljenja, kanadski zakoni predviđaju da se bilo koja tamošnja pokrajina ne može jednostrano odcijepiti od Kanade. Separatisti moraju pregovarati o odcjepljenju sa saveznom vladom i ostalim pokrajinama te postići nagodbu o uvjetima odvajanja od Kanade.
Osim toga, prema postojećim zakonima ishod referenduma treba pokazati "jasnu većinu u korist odcjepljenja", što bi tada "stvorilo obvezu pregovaranja o odcjepljenju".
No zakon ne određuje određeni postotak koji se računa kao "jasna većina", a iako se obično smatra da je to 51 posto, Donji dom kanadskog parlamenta može odlučiti da to nije dovoljno, što bi značilo da se proces odcjepljenja ne može nastaviti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....